Connect with us

Hrvatska

"Na hrvatskoj strani je bilo znantno više zločina nego što je javnosti poznato"

Objavljeno

-


U drugom dijelu obraćanja javnosti bivšeg predsjednika Stjepana Mesića u Novom listu, a povodom presude hrvatskim generalima u Haagu, Mesić tvrdi da su Ivan Jarnjak, Vladimir Šeks i Miroslav Tuđman pročešljali transkripte prije njega te da ga je na Pantovčaku dočekao kaos.
“Preuzimanjem cijeloga Ureda Predsjednika, ja jesam preuzeo i osoblje i dokumentaciju, ali – upozoravam na formulaciju – u onakvom stanju u kakvome je toga trenutka bila. To se posebno odnosi na dokumentaciju. Ona je bila na tri mjesta: u kancelariji Vesne Škare Ožbolt, pomoćnice Predstojnika Ureda, u Pismohrani i u Arhivu u podrumu glavne zgrade gdje su radili službenici koji su se bavili presnimavanjem audio-vizualnih zapisa. Povrh toga, svaki savjetnik, kao i pomoćnici i pročelnici imali su u svojim kancelarijama i sefovima raznu dokumentaciju, uključujući i te famozne transkripte.  Dakle, dokumenti su bili doslovno razbacani po cijelome Uredu”, navodi Mesić dodajući da je u svibnju godine 2000. formirana komisija sa zadatkom da popiše, preuzme i pohrani dokumentaciju što je zatečena u Uredu.
Riječ je o dokumentima, tvrdi Mesić, koji su bili u kancelariji Vesne Škare Ožbolt, u Pismohrani, te u Arhivu u podrumu.
“Iz zatečenih zapisnika mogli smo utvrditi da je Jarnjak osobno čitao i izdvajao one transkripte koji su mu se činili, iz raznih razloga, zanimljivima. Riječ je o stotinama dokumenata, zapisnicima sa sjednica VONS-a, predsjedništva HDZ-a i osobnih razgovora predsjednika Tuđmana s najpovjerljivijim suradnicima”, navodi Mesić u tekstu napominjući da je jedan dio tih transkripata preuzeo Vladimir Šeks,  drugi Miroslav Tuđman,  dok je treći dio na čudan način nestao.
“Da, upravo tako: nestao. Na primjer: nema ni jednog transkripta, osim dva ili tri kurtoazna razgovora, o susretima kojima je prisustvovao Jarnjak i Ivić Pašalić”, piše Mesić u Novom listu te tvrdi da je laž kako su svi transkripti bili u zapečaćenim kuvertama s oznakom ‘tajno’.
“Zapečaćena nije bila ni jedna kuverta. Mnoštvo transkripata i nije bilo u propisanim omotnicama, niti su sve omotnice imale oznaku tajnosti. Kolika je pravna relevantnost oznaka na kuverti, odnosno omotnici, da i ne govorimo “, piše Mesić koji tvrdi da nikada nije  puštao u javnost irelevantne transkripte – na primjer, koga bi i zašto zanimalo kako se Hloverka Novak Srzić  žalila na probleme u uređivanju i izdavanju tjednika Danas, ili kako je tužakala Tuđmanu svojega nadređenoga na HTV-u, Mirka Galića ?
Izostavio homoseksualce
“Ili pak transkript koji govori o jednoj i po satnoj raspravi u državnom i stranačkom vrhu, tko je tu homoseksualac, uz navođenje imena – naravno. Takvim se stvarima nisam bavio. Ne bježim, da ponovim i još jednom naglasim, od toga da sam određene stvari učinio dostupnima javnosti. I ponosan sam na to, jer sam time otvorio put početku istinske demokratizacije hrvatskoga društva”, kaže Mesić.
“Na hrvatskoj strani je bilo znatno više zločina nego što je javnosti poznato”
U posljednjem dijelu svoga pisma Novom listu, Mesić ističe da je na hrvatskoj strani bilo znatno više zločina nego što je javnosti poznato.
“Osobno, bio bih najsretniji kada bih mogao reći da zločina na hrvatskoj strani nije bilo. Ali – bilo ih je, nažalost, i to znatno više no što je javnosti poznato. Neke pojedinosti izlaze tak sada na vidjelo. Imali smo razdoblje kada se i sama pomisao na tako nešto odbijala, odnosno kvalificirala kao antihrvatstvo. Imali smo i predsjednika Vrhovnog suda koji se proslavio monstruoznom izjavom kako Hrvat u obrani ne može počiniti ratni zločin. Naravno, da uvijek postoji i geneza zločina, da postoji ponekada i objašnjenje za zločin koje se onda u sudskom postupku može pretvoriti u olakotnu okolnost. Ali, da je zločina na našoj strani bilo – bilo ih je, i s raspravom o tome trebalo bi napokon prekinuti. Zatvaranje očiju pred činjenicama neće nam pomoći. Dapače. Podsjetit ću na nešto, što sam na tu temu rekao još godine 2003., govoreći učenicima – Hrvatima i Srbima – u istočnoj Slavoniji: “Zločince treba kazniti, ma tko oni bili. Ni jedan narod nije zaslužio da nosi teški teret zločina koje su počinili pojedinci. Narod nikada nije kriv. Uvijek su krivi pojedinci, ljudi s imenom i prezimenom. A zločin je univerzalan, zločin nema ni nacije, ni vjere.” Dakle, još jednom: zločince treba kazniti i hipoteku njihovih zločina treba skinuti s naroda. To je moje duboko uvjerenje i to je bila i moja politika kao predsjednika Republike. Dobra politika, siguran sam u to, politika koja je koristila cijeloj zemlji, a u prvome redu poštenim i časnim braniteljima koji su izložili svoje živote, nisu se ogriješili o pravila ratovanja i koji ne zaslužuju, zaista ne zaslužuju da se s njima bezdušno manipulira, kao što se radi posljednjih dana”, piše Mesić.
“Mediji su izravno, prozirno i krajnje neetički i neprofesionalno podizali tenzije”
“U poplavi tih manipulacija i laži, hrvatska je politička scena, čast vrlo rijetkim izuzecima, na haške presude reagirala nespremno, čak i nezrelo. Pa moram zaključiti sljedeće: ili imamo posla s ljudima koji doista svjesno sudjeluju u manipulacijama, ili su nasjeli odvjetničkim timovima i medijima koji su nas mjesecima uvjeravali kako će sve biti u najboljem redu, kako su argumenti optužbe na staklenim nogama, te kako će generali sigurno biti oslobođeni. Izražavati šok zbog nečega što je svatko tko je iole pozornije pratio suđenje mogao i morao očekivati, izjavljivati na političkoj razini kako je presuda neprihvatljiva za Hrvatsku, govoriti o tome kako je Hrvatska bila na optuženičkoj klupi, to nije samo neozbiljno, to je politički opasno, to vodi u onu atmosferu u kojoj je bilo moguće da dođe do spaljivanja zastave Europske unije u jednom našem gradu. A kakvu to sliku o nama stvara u svijetu, gotovo je i suvišno govoriti. Lošu – to je valjda jasno. Što se naših medija tiče, oni su u posljednjih mjesec dana, govorim na žalost o većini, ispisali još jednu sramotnu stranicu u svojoj novijoj povijesti. Mediji su izravno, prozirno i krajnje neetički i neprofesionalno podizali tenzije i nastavili su to raditi do dana današnjega. Odbrojavanje do dana presude, otvaranje Dnevnika javne televizije mjesec dana prije presude rečenicom. “Svi se boje, što će se dogoditi ako presuda bude osuđujuća”, reportaža u kojoj učenik u školi (nakon presude) izjavljuje kako smo sada”„mi proglašeni agresorima”, sve to nije ništa drugo, nego manipuliranje javnošću u funkciji stvaranja unutarnje nestabilnosti. A koja je krajnja svrha, o tome ne bih nagađao”, napisao je.
“Crkva je licemjerno pozvala na mir i dostojanstvo”
Mesić u svome pismu nije poštedio ni Crkvu koja je “dala svoj nedvojbeni doprinos podizanju tenzija”. “Najprije je objavila izjavu Komisije Iustitia et pax, pozvala da se moli i posti za pravednu presudu, čime je jasno dala do znanja kako sumnja u Haški sud. Potom je dva dana prije objavljivanja presude objavila novu Izjavu koja je krajnje negativna za Haški sud, pa je – usuđujem se reći – licemjerno pozvala na mir i dostojanstvo, da bi se na dan donošenja presude služile mise za generale, a nakon izricanja presude proglasila ju je nepravednom, čak i “zločinom protiv Boga”. Sve to, naravno, zanemarujući činjenicu da je riječ o postupku u tijeku, da je to prvostupanjska presuda i da – reći ću to tako – priča još nije završena.”
“U cijeli taj kontekst na kraju moram smjestiti i drastičan pad podrške ulasku Hrvatske u Europsku uniju. To me posebno boli, jer sam oba svoja predsjednička mandata posvetio otvaranju Hrvatske prema svijetu i naporima da što prije i što potpunije prihvaćamo kriterije i standarde Unije, kako bismo se kvalificirali za članstvo u njoj. Pad podrške što ga spominjem krunski je dokaz dezorijentiranosti i neobaviještenosti hrvatske javnosti u sadašnjem trenutku. Europska unija s Haškim sudom nema nikakvog posla, ni izravne veze. To je sud što su ga osnovali Ujedinjeni narodi, pri čemu moram profesionalne zaboravljivce i opet podsjetiti na činjenicu da je Hrvatska među osnivačima Suda. Sposobnost i volja da se na primjeren način nosimo i s činjenicom da su i na hrvatskoj strani počinjeni zločini, odmjeravaju se i procjenjuju u pristupnim pregovorima što ih vodimo s Unijom. To je točno i tu, dakle, neizravna veza postoji. No, bilo bi tragično kada bi nagli pad potpore ulasku u Europsku uniju značio kako se većina građana nije spremna suočiti s time da su zločini počinjeni. Ne vjerujem da je tako. Mislim ipak da ljudi nisu obaviješteni, a da je medijsko-politička manipulacija o kojoj smo prethodno govorili, polučila određene rezultate. Privremene – nadam se, “nastavlja Mesić.
“Iznio sam stvari onako kako ih ja vidim i onako kako su se odvijale. I reći ću otvoreno: zabrinut sam sadašnjim stanjem u zemlji, ne zbog optužbi i prijetnji na moj račun, nego zbog budućnosti Hrvatske. No, nije na meni da odgovaram na pitanje: što i kako dalje. Ja sam ipak bivši predsjednik. To je pitanje za one koji temeljem podrške građana sada drže kormilo zemlje u svojim rukama. Što se mene tiče, nemam se namjere dalje upuštati u razglabanja o tome tko je “kriv” za presudu Gotovini i Markaču. Mislim da sam objasnio ono što sam hrvatskoj javnosti bio dužan objasniti. Suradnja s Haškim sudom naša je Ustavnim zakonom utvrđena obveza – i nas kao države i svakog građanina. Tu sam suradnju podupirao i podupirem je i dalje, pri čemu se nadam da će što prije što veći broj naših sudova biti sposoban preuzimati suđenja za ratne zločine, i to ne samo pripadnicima one druge strane. I volio bih vjerovati da će – kako vrijeme prolazi – sve manji broj građana nasjedati prodavačima mitova i legendi koji s istinom nemaju nikakve veze. Laž ne smije upravljati našim životima. Očito je da kreatori aktualne političko-medijske histerije nisu čitali Bibliju i da im je nepoznata izreka. “Istina oslobađa.” Meni nije. Ovo što sam iznio, to je istina”, završio je bivši predsjednik.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu