Hrvatska
"Na hrvatskoj strani je bilo znantno više zločina nego što je javnosti poznato"

U drugom dijelu obraćanja javnosti bivšeg predsjednika Stjepana Mesića u Novom listu, a povodom presude hrvatskim generalima u Haagu, Mesić tvrdi da su Ivan Jarnjak, Vladimir Šeks i Miroslav Tuđman pročešljali transkripte prije njega te da ga je na Pantovčaku dočekao kaos.
“Preuzimanjem cijeloga Ureda Predsjednika, ja jesam preuzeo i osoblje i dokumentaciju, ali – upozoravam na formulaciju – u onakvom stanju u kakvome je toga trenutka bila. To se posebno odnosi na dokumentaciju. Ona je bila na tri mjesta: u kancelariji Vesne Škare Ožbolt, pomoćnice Predstojnika Ureda, u Pismohrani i u Arhivu u podrumu glavne zgrade gdje su radili službenici koji su se bavili presnimavanjem audio-vizualnih zapisa. Povrh toga, svaki savjetnik, kao i pomoćnici i pročelnici imali su u svojim kancelarijama i sefovima raznu dokumentaciju, uključujući i te famozne transkripte. Dakle, dokumenti su bili doslovno razbacani po cijelome Uredu”, navodi Mesić dodajući da je u svibnju godine 2000. formirana komisija sa zadatkom da popiše, preuzme i pohrani dokumentaciju što je zatečena u Uredu.
Riječ je o dokumentima, tvrdi Mesić, koji su bili u kancelariji Vesne Škare Ožbolt, u Pismohrani, te u Arhivu u podrumu.
“Iz zatečenih zapisnika mogli smo utvrditi da je Jarnjak osobno čitao i izdvajao one transkripte koji su mu se činili, iz raznih razloga, zanimljivima. Riječ je o stotinama dokumenata, zapisnicima sa sjednica VONS-a, predsjedništva HDZ-a i osobnih razgovora predsjednika Tuđmana s najpovjerljivijim suradnicima”, navodi Mesić u tekstu napominjući da je jedan dio tih transkripata preuzeo Vladimir Šeks, drugi Miroslav Tuđman, dok je treći dio na čudan način nestao.
“Da, upravo tako: nestao. Na primjer: nema ni jednog transkripta, osim dva ili tri kurtoazna razgovora, o susretima kojima je prisustvovao Jarnjak i Ivić Pašalić”, piše Mesić u Novom listu te tvrdi da je laž kako su svi transkripti bili u zapečaćenim kuvertama s oznakom ‘tajno’.
“Zapečaćena nije bila ni jedna kuverta. Mnoštvo transkripata i nije bilo u propisanim omotnicama, niti su sve omotnice imale oznaku tajnosti. Kolika je pravna relevantnost oznaka na kuverti, odnosno omotnici, da i ne govorimo “, piše Mesić koji tvrdi da nikada nije puštao u javnost irelevantne transkripte – na primjer, koga bi i zašto zanimalo kako se Hloverka Novak Srzić žalila na probleme u uređivanju i izdavanju tjednika Danas, ili kako je tužakala Tuđmanu svojega nadređenoga na HTV-u, Mirka Galića ?
Izostavio homoseksualce
“Ili pak transkript koji govori o jednoj i po satnoj raspravi u državnom i stranačkom vrhu, tko je tu homoseksualac, uz navođenje imena – naravno. Takvim se stvarima nisam bavio. Ne bježim, da ponovim i još jednom naglasim, od toga da sam određene stvari učinio dostupnima javnosti. I ponosan sam na to, jer sam time otvorio put početku istinske demokratizacije hrvatskoga društva”, kaže Mesić.
“Na hrvatskoj strani je bilo znatno više zločina nego što je javnosti poznato”
U posljednjem dijelu svoga pisma Novom listu, Mesić ističe da je na hrvatskoj strani bilo znatno više zločina nego što je javnosti poznato.
“Osobno, bio bih najsretniji kada bih mogao reći da zločina na hrvatskoj strani nije bilo. Ali – bilo ih je, nažalost, i to znatno više no što je javnosti poznato. Neke pojedinosti izlaze tak sada na vidjelo. Imali smo razdoblje kada se i sama pomisao na tako nešto odbijala, odnosno kvalificirala kao antihrvatstvo. Imali smo i predsjednika Vrhovnog suda koji se proslavio monstruoznom izjavom kako Hrvat u obrani ne može počiniti ratni zločin. Naravno, da uvijek postoji i geneza zločina, da postoji ponekada i objašnjenje za zločin koje se onda u sudskom postupku može pretvoriti u olakotnu okolnost. Ali, da je zločina na našoj strani bilo – bilo ih je, i s raspravom o tome trebalo bi napokon prekinuti. Zatvaranje očiju pred činjenicama neće nam pomoći. Dapače. Podsjetit ću na nešto, što sam na tu temu rekao još godine 2003., govoreći učenicima – Hrvatima i Srbima – u istočnoj Slavoniji: “Zločince treba kazniti, ma tko oni bili. Ni jedan narod nije zaslužio da nosi teški teret zločina koje su počinili pojedinci. Narod nikada nije kriv. Uvijek su krivi pojedinci, ljudi s imenom i prezimenom. A zločin je univerzalan, zločin nema ni nacije, ni vjere.” Dakle, još jednom: zločince treba kazniti i hipoteku njihovih zločina treba skinuti s naroda. To je moje duboko uvjerenje i to je bila i moja politika kao predsjednika Republike. Dobra politika, siguran sam u to, politika koja je koristila cijeloj zemlji, a u prvome redu poštenim i časnim braniteljima koji su izložili svoje živote, nisu se ogriješili o pravila ratovanja i koji ne zaslužuju, zaista ne zaslužuju da se s njima bezdušno manipulira, kao što se radi posljednjih dana”, piše Mesić.
“Mediji su izravno, prozirno i krajnje neetički i neprofesionalno podizali tenzije”
“U poplavi tih manipulacija i laži, hrvatska je politička scena, čast vrlo rijetkim izuzecima, na haške presude reagirala nespremno, čak i nezrelo. Pa moram zaključiti sljedeće: ili imamo posla s ljudima koji doista svjesno sudjeluju u manipulacijama, ili su nasjeli odvjetničkim timovima i medijima koji su nas mjesecima uvjeravali kako će sve biti u najboljem redu, kako su argumenti optužbe na staklenim nogama, te kako će generali sigurno biti oslobođeni. Izražavati šok zbog nečega što je svatko tko je iole pozornije pratio suđenje mogao i morao očekivati, izjavljivati na političkoj razini kako je presuda neprihvatljiva za Hrvatsku, govoriti o tome kako je Hrvatska bila na optuženičkoj klupi, to nije samo neozbiljno, to je politički opasno, to vodi u onu atmosferu u kojoj je bilo moguće da dođe do spaljivanja zastave Europske unije u jednom našem gradu. A kakvu to sliku o nama stvara u svijetu, gotovo je i suvišno govoriti. Lošu – to je valjda jasno. Što se naših medija tiče, oni su u posljednjih mjesec dana, govorim na žalost o većini, ispisali još jednu sramotnu stranicu u svojoj novijoj povijesti. Mediji su izravno, prozirno i krajnje neetički i neprofesionalno podizali tenzije i nastavili su to raditi do dana današnjega. Odbrojavanje do dana presude, otvaranje Dnevnika javne televizije mjesec dana prije presude rečenicom. “Svi se boje, što će se dogoditi ako presuda bude osuđujuća”, reportaža u kojoj učenik u školi (nakon presude) izjavljuje kako smo sada”„mi proglašeni agresorima”, sve to nije ništa drugo, nego manipuliranje javnošću u funkciji stvaranja unutarnje nestabilnosti. A koja je krajnja svrha, o tome ne bih nagađao”, napisao je.
“Crkva je licemjerno pozvala na mir i dostojanstvo”
Mesić u svome pismu nije poštedio ni Crkvu koja je “dala svoj nedvojbeni doprinos podizanju tenzija”. “Najprije je objavila izjavu Komisije Iustitia et pax, pozvala da se moli i posti za pravednu presudu, čime je jasno dala do znanja kako sumnja u Haški sud. Potom je dva dana prije objavljivanja presude objavila novu Izjavu koja je krajnje negativna za Haški sud, pa je – usuđujem se reći – licemjerno pozvala na mir i dostojanstvo, da bi se na dan donošenja presude služile mise za generale, a nakon izricanja presude proglasila ju je nepravednom, čak i “zločinom protiv Boga”. Sve to, naravno, zanemarujući činjenicu da je riječ o postupku u tijeku, da je to prvostupanjska presuda i da – reći ću to tako – priča još nije završena.”
“U cijeli taj kontekst na kraju moram smjestiti i drastičan pad podrške ulasku Hrvatske u Europsku uniju. To me posebno boli, jer sam oba svoja predsjednička mandata posvetio otvaranju Hrvatske prema svijetu i naporima da što prije i što potpunije prihvaćamo kriterije i standarde Unije, kako bismo se kvalificirali za članstvo u njoj. Pad podrške što ga spominjem krunski je dokaz dezorijentiranosti i neobaviještenosti hrvatske javnosti u sadašnjem trenutku. Europska unija s Haškim sudom nema nikakvog posla, ni izravne veze. To je sud što su ga osnovali Ujedinjeni narodi, pri čemu moram profesionalne zaboravljivce i opet podsjetiti na činjenicu da je Hrvatska među osnivačima Suda. Sposobnost i volja da se na primjeren način nosimo i s činjenicom da su i na hrvatskoj strani počinjeni zločini, odmjeravaju se i procjenjuju u pristupnim pregovorima što ih vodimo s Unijom. To je točno i tu, dakle, neizravna veza postoji. No, bilo bi tragično kada bi nagli pad potpore ulasku u Europsku uniju značio kako se većina građana nije spremna suočiti s time da su zločini počinjeni. Ne vjerujem da je tako. Mislim ipak da ljudi nisu obaviješteni, a da je medijsko-politička manipulacija o kojoj smo prethodno govorili, polučila određene rezultate. Privremene – nadam se, “nastavlja Mesić.
“Iznio sam stvari onako kako ih ja vidim i onako kako su se odvijale. I reći ću otvoreno: zabrinut sam sadašnjim stanjem u zemlji, ne zbog optužbi i prijetnji na moj račun, nego zbog budućnosti Hrvatske. No, nije na meni da odgovaram na pitanje: što i kako dalje. Ja sam ipak bivši predsjednik. To je pitanje za one koji temeljem podrške građana sada drže kormilo zemlje u svojim rukama. Što se mene tiče, nemam se namjere dalje upuštati u razglabanja o tome tko je “kriv” za presudu Gotovini i Markaču. Mislim da sam objasnio ono što sam hrvatskoj javnosti bio dužan objasniti. Suradnja s Haškim sudom naša je Ustavnim zakonom utvrđena obveza – i nas kao države i svakog građanina. Tu sam suradnju podupirao i podupirem je i dalje, pri čemu se nadam da će što prije što veći broj naših sudova biti sposoban preuzimati suđenja za ratne zločine, i to ne samo pripadnicima one druge strane. I volio bih vjerovati da će – kako vrijeme prolazi – sve manji broj građana nasjedati prodavačima mitova i legendi koji s istinom nemaju nikakve veze. Laž ne smije upravljati našim životima. Očito je da kreatori aktualne političko-medijske histerije nisu čitali Bibliju i da im je nepoznata izreka. “Istina oslobađa.” Meni nije. Ovo što sam iznio, to je istina”, završio je bivši predsjednik.
Hrvatska
MALI VODIČ / Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti
Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025., a Porezna uprava prijave će zaprimati najkasnije do 2. ožujka.
Za fizičke osobe koje su u protekloj godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, što znači da većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru ne treba podnositi poreznu prijavu. Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva također nisu dužni podnijeti poreznu prijavu ako su podatke o tom dohotku i plaćenom porezu prijavili putem propisanih obrazaca (JOPPD i INO-DOH), piše Glas Istre.
Isplata povrata počinje u svibnju
Prema dosadašnjoj praksi, isplata povrata poreza za prošlu godinu započet će u svibnju, a povrati će se isplaćivati postupno, prema redoslijedu donošenja rješenja, svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju propisane uvjete. Prošle je godine pravo na povrat poreza ostvarilo 843.797 poreznih obveznika kojima je ukupno isplaćeno više od 405,5 milijuna eura preplaćenog poreza, a prosječan iznos povrata bio je oko 400 eura.
Tko ima pravo na povrat poreza?
U Poreznoj upravi podsjećaju da pravo na povrat poreza imaju zaposleni i umirovljenici kojima su tijekom godine porezi obračunavani bez primjene svih zakonom propisanih poreznih olakšica, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su tijekom godine imali promjene u visini svojih primitaka. Pravo na povrat poreza imaju i roditelji te uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji, osobe s invaliditetom koje nisu u potpunosti iskoristile osobni odbitak tijekom godine, kao i hrvatski državljani povratnici u Republiku Hrvatsku koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Ako građani žele ostvariti porezne olakšice za koje Porezna uprava nema potrebne podatke, primjerice za uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na Obrascu PK ili za donacije kojima se povećava osobni odbitak, obvezni su predati Obrazac ZPP-DOH, najkasnije do 2. ožujka.
Prava se mogu ostvariti na uzdržavane članove uže obitelji ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Pogodnosti za mlade
Najveće povrate poreza ostvarit će mladi do navršene 25. godine života koji imaju pravo na povrat 100 posto uplaćenog poreza na dohodak ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, dok osobe u dobi od 26 do 30 godina mogu ostvariti povrat 50 posto plaćenog poreza. Primjerice, osoba stara 29 godina s prosječnom plaćom od 1.400 eura može ostvariti povrat poreza u iznosu od oko 1.500 eura, što znači da mlađi od 25 godina mogu ostvariti povrat poreza u iznosu do čak 3.000 eura. No, prosječan povrat poreza mlađima od 25 godina lani je iznosio oko 900 eura, a osobama između 26 i 30 godina starosti posječan povrat iznosio je oko 770 eura.
Osobe starije od 30 godina nemaju dobnu olakšicu, ali mogu dobiti povrat ako su preplatili porez, nisu koristili sve olakšice ili su mijenjali poslodavca. U tim slučajevima povrat poreza najčešće se kreće od 100 do 1.000 eura.
Na internetskim stranicama Porezne uprave nalazi se kalkulator za izračun povrata poreza koji omogućava okvirni izračun iznosa povrata, no iznos je informativan jer konačni obračun utvrđuje Porezna uprava.
Dužnici nemaju pravo povrata poreza
Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje, te onim poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima dohotka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj će biti navedeno da se nad isplatiteljem dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja.
Hrvatska
PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva.
Anticiklona nad Skandinavijom i Sibirom sporo se premješta prema istoku pred dubokim ciklonalnim vrtlogom koji donosi topliju vlažnu zračnu masu s Atlantika nad Europsko kopno. Ciklona nad istočnim Sredozemljem popunjava se i premješta prema Crnom moru, a na njezinoj stražnjoj strani vlažan morski zrak podržava oblačno oborinsko vrijeme nad istočnim i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka.
Prodor atlantskog vlažnog toplijeg zraka počeo se osjećati nad zapadnom Europom, a veća količina vlažnog zraka zaobilazi Alpe sa zapadne strane i prodire nad Genovski zaljev. Genovska ciklona će se produbiti i ojačati te sustav njezine cirkulacije već djeluje na vrijeme u Jadranskom bazenu. Prizemno jezero hladnog zraka koje je ispunilo Panonsku nizinu i zadržalo se na Dinaridima uzrokujući buru postupno se povlači prema istoku pred toplim vlažnim zrakom koje na svojoj prednjoj strani donosi Genovska ciklona.
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva. Poslijepodne u Sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i Slavoniji djelomično ukidanje naoblake uz kraća sunčana razdoblja. Na većem dijelu Jadrana pretežno sunčano, uz povećanu naoblaku na krajnjem jugu Dalmacije. Poslijepodne i navečer sa jugozapada postupan porast naoblake uz umjereno jugo i jugoistočnjak. Jugo tijekom noći na utorak u pojačanju. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 3 do 6, na Jadranu i uz Jadran od 9 do 13 °C.
Sutra u utorak vrijeme po jugu, promjenljivo do pretežno oblačno. Uz zatopljenje padati će kiša koja na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne i navečer može biti obilnija.
Puhat će umjeren do jak jugoistočnjak, u gorju te na Jadranu mjestimice i olujne jačine.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti u planinskim krajevima oko -2, u ravničarskim predjelima oko 3, na Jadranu i uz priobalju od 3 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti do 12, a na Jadranu uz jako jugo 12 do 16 °C. Jugo i visoki valovi uz pad tlaka zraka i visoku plimu mjestimice mogu uzrokovati plavljenje obala.
Do kraja tjedna vrijeme će biti iznad prosječno toplo uz povremenu kišu. Veće količine oborina na srednjem i južnom Jadranu gdje će od srijede biti i lokalnih grmljavinskih pljuskova.
Povratak zime u prvoj polovini veljače prevrtače nije izgledan.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.






