Nekategorizirano
Raspad

Hrvatska se raspada po šavovima. Nema niti jednog segmenta koji se ne urušava. Industrija je svedena na rane pedesete. Poljoprivreda na šezdesete. Usluge na kasne osamdesete. Tehnologija… tehnologija, što je to? Sveučilište, koje bi trebalo biti ključni pokretač, postalo je, uslijed nepotizma, veza i podvezica, gotovo obiteljski biznis. Instituti u pravilu daju toliki doprinos znanosti kao da su ekspoziture zavoda za zapošljavanje. Jedino što se u njima manje čeka. Znanstveni članci su brojni kao i gospodarski i vanjskopolitički uspjesi Vlade Jadranke Kosor. Tvornice su dodijeljene podobnima, a oni su s njima postupili kao tsunami s nuklerkama u Funushimi. Još se utvrđuje gdje je šteta veća.
U Hrvatskoj se već kao vic pripovijeda da imamo tri vrste studija: redovni, izvanredni i prometni. Koliko je to istina, utvrđivao je i sud u kojem su, gle slučajnosti, i suci izabrani po moralno-političko-obiteljskoj podobnosti. Ili možda nisu? U vrtićima ista priča: od čistačice preko odgojteljice do ravnateljice – sve po zakonu. To je izgleda usud Hrvatske – sve se zna i svi se uredno prave da ništa ne znaju. Kritizira se kad se netko drugi ubaci preko veze, ali ne zato što je to bilo preko veze, nego zbog ljubomore i valstitog neuspjeha (slabije veze!).
Kapilarna korumpiranost je bolest od koje se Hrvatska ne može izlječiti, niti je itko može izliječiti. Čak kad bi se i našao netko tko bi to pokušao, zaustavili bi ga njegovi najbliži, jer ne treba talasati i biti nezahvalan prema onima koji su nam dosad pomagali. Najgore se događa kad se oktroirani počinu ponašati kao da su na toj poziciji zato što nešto znaju. A upravo su došli tamo jer ništa ne znaju! Kako je ono izabran premijer u Hrvatskoj? Pardon, premijerka? Kad su bili ti izbori?!
Netko u Hrvatskoj slučajno i može završiti u zatvoru, ali samo kao stari isluženi kadar. Pritom, naravno dokazi i nisu baš neki uvijet za presudu. Dovoljno je da postoji politički konsenzus o eliminaciji i utamničenju i „odrani“, koji po difoltu ionako nije nevin, guli zatvorsku kaznu po političkoj odluci, a ne zbog dokazane kaznene odgovornosti. Takva praksa pokazuje da je Hrvatska, stvarno, pravna država. Po tom pravu Jadranka Kosor je pazarila i stan. Tito bi rekao da se ne moramo baš držati zakona kao pijan plota! Pogotovo kad je plot već odavno „privatiziran“.
Hrvatska – zemlja koja je rekonstituirana početkom novog milenija kao zemlja trećeg svijeta? Većina političara, sveučilišnih profesora, a i mnogi drugi, obijaju bilo kakvu pomisao o potrebi osmišljavanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga oni se dodvoravaju i uspostavljaju novi moralno-politički kurs zvan – „europejstvo“. To je upravo mjerilo svih mjerila. Ukoliko se netko od tih europejaca uspije ukrcati u Europski parlament ili neku drugu birokratsku strukturu – eto ti životnog uspjeha!
To što je Hrvatska poharana dvadesetogodišnjom kohabitacijom HDZ-a, SDP-a, HNS-a, IDS-a, HSS i ostalih trabanata bes smisla i ideje – nikome nije važno. O pljački što je prethodila pretvaranju Hrvatske u klaoku – nikom ništa. Najvažnije je da imamo medije koji sustavno dezinformiraju javnost i hrabre novinare koji pišu o svemu i svačemu samo ne o kriminalu vlastitih poslodavaca. A ti su poslodavci uglavno to poslali nakon temeljite pljačeke svega i svačega, pjevajući – Ustani bane Hrvatska te zove!
E, a taj “bane” danas bi trebao imati veliki pendrek i jedan veliki zatvor kako bi pozatvarao te hrvatine koji su do kosti opljačkali hrvatski narod. Ali kao to nije dovoljno, guraju se – ne kao guske u magli – nego kao bezglave guske u Europu. Bez ikakve ozbiljne analize, bez rasprave o koristima i štetama, plusu i minusu. I koliko god sadašnja ili buduća garnitura bude gurala u Europu – Hrvatska neće u Europu kada to Hrvati budu htjeli, nego kad o tome odluče London i Amsterdam. Toliko o suverenosti!
Kako stvari danas stoje, izgleda da je Josip Broz zvani Tito ipak bio u pravu kad je rekao: prije će Sava poteći uzvodno nego li će Hrvatska postati suverena država. Navodno, Sava još uvijek teče nizvodno, zagrijana koji stupanj više, zahvaljujući hlađenju NE Krško. Usput, koliko su elektrana hrvatske vlade sagradile od 1990.?
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti






Ana
8. travnja 2011. at 10:58
Bravo, svaka čast.
HDZLOVESDSS
8. travnja 2011. at 20:38
kaliniću nadmašio si sam sebe, seciranje raspada hrvatske, odlčan tekst