Nekategorizirano
Svi smo mi šparoge!

– Jučer mi je dida nabra lipih šparoga u Briševu i na Žmirićima i odma ih je spremija za obid, rekao mi je prijatelj na jutrošnjoj kavici. I pohvalio se kako njegov djed svako jutro prodaje te šparoge na pijaci kako bi popravio kućni budžet.
– Aj raspitaj se, ako možeš, postoji li kakva kazna za prodavanje šparoga da mi dida ne bi bankrotira ako ga inspekcija plesne po prstima jer sam čuo da kruže oko štandova na kojem vide da se prodaju šparoge. E bit će ludi, pa ne znaju što je dobro.
Napravim se kao i uvijek lud pa onako iz šale nazovem gospodarskog inspektora Maria Tokića kako bih saznao detalje vezane uz kazne za prodaju šparoga. Ne znam zašto ali nisam uopće ostao iznenađen kada mi se javila pretpostavljam njegova tajnica i umilnim glasom kazala kako “naš voditelj ne smije davati nikakve informacije”. Nasmijao sam se i pitao je tko smije davati informacije.
– Morat ćete zvati Državni inspektorat u Zagreb i tražiti našeg glasnogovornika, evo, evo dat ću vam broj telefona, već po ustaljenoj shemi kao dosadna telefonska sekretarica izbiflala mi je broj telefona i pozdravila me.
Moram zvati u Zagreb, što drugo, ako želim da djed mog prijatelja uz one ostale prodavače šparoga ne ostane kratkih rukava po ovom prohladnom vremenu.
Ok. Zovem Državni inspektorat u Zagreb. Javi se portir na centarali i pita me koga trebam.
– Glasnogovornika, gospodine.
– Ali mi nemamo glasnogovornika, suho mi je odgovorio.
– Jeste li sigurni? Pa u Zadru su mi dali ovaj broj i rekli da zovem glasnogovornika.
– Mi imamo samo glasnogovornicu. Hoćete nju, nije mi ostavio baš preveliki izbor.
– Može, kažem.
– Evo spajam.
Naravno da me nije spojio, jer kako je to uostalom običaj zagrebačke glasnogovornice za razliku od naših zadarskih uvijek su negdje po nekakvim sastancima ili okolo samo ne ondje gdje bi trebale biti – pri ruci tražitelju njihovih usluga.
Kada se konačno javio jedan piskutavi glasić koji mi je otkrio da glasnogovornica naravno nije tu jer je cijelo jutro na sastanku, ne bi da je Popijač ili Milinović, pitao sam s kime bih ipak mogao razgovarati na temu zabrane prodaje šparoga na zadarskoj pijaci koje su ubrane na Žmirićima ili u Briševu.
– Ali, znate, naša glasnogovrnica ne smije davati nikakve informacije. Morat ćete poslati pitanje mailom.
(Zamislio sam se na trenutak. Da je djed mog prijatelja htio kojim slučajem saznati detalje o zabrani prodaje šparoga, taj njegov pokušaj bio bi ravan bijegu iz gulaga. I, naravno, saznao bi tek da glasnogovornica ne smije govoriti glasno već samo napismeno, preko mail-a.
– Ma kakav Mile, đava te gunja? Mile je iša prascima odnit isti, rekao bi nevino prijateljev djed poprilično neupućen u pravne gulage hrvatskih provoditelja zakonskih odredbi.)
– Dobro, rekoh joj i poklopim slušalicu.
Do kada će Zagreb donositi odluke smiju li se na zadarskoj pijaci prodavati šparoge iz Žmirića ili Briševa? Možda mogu samo one iz Prkosa?
– Nemojte biti prkosni, dodala bi glasnogovornica glasnogovornice Državnog odvjetništva iz Zagreba.
– Mislio sam na mjesto Prkos, gospođo.
– Aha, oprostite, a gdje se to mjesto točno nalazi?
– Nedaleko Škabrnje.
– Aha, a Škabrnja je kod Vukovara, sva sretna će glasnogovorničina glasnogovornica kao da je u najmanju ruku otkrila Ameriku.
– Uh, nije ni čudao da ste tek glasnogovornica od glasnogovornice. U Zadarskoj županiji, gospođo, iz koje vas zovem kako bih provjerio je li zabranjeno prodavati šparoge ubrane kod Žmirića ili u Briševu na zadarskoj pijaci.
– Stvarno ne znam. Nemojte se ljutiti molim vas, rekla mi je visokim altom da bi na kraju poentirala:
– Znate, mi ovdje u Zagrebu šparoge beremo u Konzumu, pa nemamo baš tih problema.
Ispričao sam prijatelju svoj doživljaj koji je opet poljuljao svu moju ionako načetu vjeru u glasnogovorništvo. Samo se slatko nasmijao, a njegov je djed sutradan došao na pijacu sa još većim naramkom šparoga ubranih ovaj put u Prkosu. Eto, baš iz prkosa, odjeven u majicu na kojoj je pisalo:
SVI SMO MI ŠPAROGE!
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




