Hrvatska
Munjes: "To nisam bio ja nego netko drugi"
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljena je rasprava u slučaju Nikole Munjesa kojega optužnica sumnjiči da je kao pripadnik milicije tzv. “Republike Srpske Krajine”, 22. rujna 1991. godine, u mjestu Perušić kraj Benkovca, prijetio i fizički zlostavljao mještane hrvatske nacionalnosti. Navodno je Munjes bez ikakva povoda Duju Pešuta tukao nogama i kundakom puške te da ga je potom i ugrizao za vrat govoreći mu da će mu se napiti ustaške krvi nakon čega mu je vojničkom bajunetom zarezao vrat i polizao krv s noža. Nakon toga nastavio ga je udarati kundakom po glavi, a kad se Grgo Pešut umiješao riječima da će ubiti pravedna čovjeka. Optuženi Munjes odgovorio mu je da se “ustaše i zmije tuku u glavu”.
Raspravi je trebala nazočiti sudska vještakinja Elizabeta Dadić Hero, ali je zbog bolesti opravdala svoj izostanak. Kao svjedoci su pristupili Dujo i Ante Pešut. Obojica su ostali pri svojim iskazima danim na raspravi 18. siječnja 2011.
Dujo Pešut je u svom iskazu naveo da se događaja iz 1991. nerado sjeća te da ih nastoji zaboraviti i potisnuti. Noćne more imao je tri mjeseca nakon što je otišao iz Perušića na pravoslavni Božić 1992., isto tako noćne more su mu se vratile i kad se 1995. vratio natrag u Perišić i trajale su dva do tri mjeseca. A zbog 42 dana koje je proveo živeći u grobu i dan danas kada prođe pored groblja doživi nelagodu. Sami pozivi suda su ga uznemirili i zbog trauma imao je prometnu nesreću.
Kad mu je predsjednik vijeća pokazao fotografiju Munjesa na sprovodu, gdje on ima maskirnu uniformu na sebi i crvenu kosu, Dujo Pešut Munjesa nije prepoznao.
– Na slici prepoznajem pravoslavnog popa. A ova osoba ima urednu kosu a ja se sjećam osobe neuredne kose, izjavio je Dujo Pešut.
Na upit branitelja optuženog je li siguran da ga je zlostavljao Munjes, Dujo Pešut je odgovorio da u tom trenutku kada ga je udarao nije znao ime i prezime osobe koja to čini.
– Od brata Ante i drugih ljudi koji su ga prepoznali saznao sam tko me je udarao, rekao je Dujo.
Kada je sudac pokazao fotografiju svjedoku Anti Pešutu on je prepoznao da je optuženik osoba crvene kose u maskirnoj uniformi.
– U Perušiću nitko nije činio ta djela iz Bukovića, nikog drugog nisam vidio nego Munjesa, izjavio je Ante Pešut na upit ima li koja druga osoba koja bi mogla biti slična Munjesu a da je počinila to djelo.
U vještačkom nalazu psihijatrice Elizabete Dadić Hero između ostalog stoji da je Nikola Munjes emocionalno nezrela osoba, povodljiva, dissocijalna i bez jačih obiteljskih i prijateljskih veza, s poremečajem ličnosti koja odluke donosi u trenutku bez većeg promišljanja, niskog praga tolerancije. U nalazu se ne navodi dijagnoza, ni duševna bolest.
Prilikom iznošenja završnih govora došlo je do obrata jer se okrivljeni sjetio točnog imena i prezimena osobe koja je to djelo napravila, odnosno, koja je grupa milicajaca bila u Perušiću.
– To djelo nisam ja napravio, znam osobu koja je to napravila, po karakteristikama koje je opisao Dujo Pešut to bi mogao biti Željko Ležaja iz Biljana. Njemu je u to vrijeme bio ubijen brat i ponašao se kao luđak, iznio je Nikola Munjes.
Munjes je iznio da je za taj događaj saznao iza sprovoda Cupaću i to u stacionaru milicije u Benkovcu, za to su mu rekli Micko i kolega Zoran Dobrić. Sa Željkom Ležajom nije nikada razgovarao, ali ipak mu se sjeća boje glasa. Po izgledu Ležaja je bio niži i deblji od njega, plave kose do ramena. Ipak taj podatak nije iznio u svojoj obrani 19. siječnja 2011. jer je smatrao je da nije vrijeme za njegovo iznošenje. Iskaz je bio kontradiktoran jer je rekao da je za događaj saznao kada je pročitao optužnicu u istražnom zatvoru u Crnoj Gori.
Odvjetnik optužbe iznio je da je Sud na temelju stanja još 1995. godine zaključio da je optuženik počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava i dobio je kaznu zatvora od 9 godina. U ponovljenom postupku svjedoci optužbe su detaljni, vjerodostojni i istovjetni prijašnjim iskazima, a Ante Pešut prepoznao je optuženog. Obrana optuženog nelogična je i usmjerena ka izbjegavanju kaznene odgovornosti. Stoga, optužba je donijela zaključak da je okrivljeni postupao i počinio ovo kazneno djelo za koje se tereti.
U svojim navodima zastupnik obrane u završnoj riječi iznio je da do danas nije točno utvrđeno kojeg se datuma djelo dogodilo.
– Imamo činjenicu da se u miliciji SAO Kraine radilo 24 sata i poslije bilo slobodno 48 sati. Sahrana Cupaću bila je 21. rujna 1991. Pošto je Munjes bio određen od pretpostavljenih da bude na sahrani, bio je slobodan taj dan.
Svjedok Ante Pešut pojavio se tek u ovom slučaju, u prethodnom nije bio. On je jedini svjedok koji je poznavao Nikolu Munjesa jer su se susretali. Nakon odvoženja Duje i Grge Pešuta intervenira susjed Jugoslav. Ante Pešut spominje i kao jednog od učesnika Momčila Pupovca zvanog Kena “To je neka specijalna grupa koja harači”
Munjes je po intelektualnim kvalitetama bio običan milicioner i najčešće je radio na osiguranju.
Iskaz Ante Pešuta koji kategorički tvrdi da je Munjes počinitelj je presmion i svjedok se htio sudu pokazati u drugačijem svjetlu. Prča o petnaestorici do zuba naoružanih osoba, milicionera i on kao Hrvat da je mogao pozvati na riječ “Žuti što to radiš?” O psihozi življenja u Perušiću najbolje pokazuje Dujo Pešut koji se skrivao i spavao 42 dana u grobu. Ante je nakon toga događaja 2 dana poslije, što pokazuju činjenice, prešao na suverenitet RH.
Nijedan od oštečenih nije prepoznao Nikolu Munjesa. Jedino je svjedok Ante Pešut sa sto postotnom sigurnošću prepoznao okrivljenog, to najbolje dokazuje dio iskaza “Zaključili smo da se radi o Munjesu”.
Na današnjoj fotografiji iz toga vremena Dujo Peštu nije prepoznao Munjesa, ranije je tvrdio da je ta osoba imala žutu, kratku kosu. Munjes je na fotografiji nosio “bubi frizuru” i crvenu kosu.
Grgo Pešut nije prepoznao okrivljenog. Zlostavljač je bio kratko ošišan.
U kamionu kojim su odvezeni u Benkovac Dujo i Grgo Pešut, bez obzira na prisutnu dozu straha, mogli su sigurno vidjeti osobu koja ih je zlostavljala. A oni nisu prepoznali tu osobu.
Krucijalna su svjedočenja oštečenika koji ga nisu prepoznali.
Postoji ozbiljna sumnja da bi optuženi počinio djelo za koje ga se tereti po klauzuli IN DUBIO PRO REA, bio je završni govor branitelja.
Optuženik se pridružio završnom govoru branitelja tvrdeći da to djelo nije počinio, ali da za svako drugo kazneno djelo koje je počinio treba odgovarati. Pod time je mislio na krađu automobila u Bruškoj zbog čega je i bio suspendiran.
Obajava presude bit će sutra u 10:30 sati.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
