Hrvatska
Mujnjes: "Terete me za djelo koje nisam počinio"

Nikola Munjes iznio je obranu pred sucem Radmanom na Županijskom sudu u Zadru. Naime, optužnica ga tereti da je 22. rujna 1991. kao pripadnik milicije SAO Krajine počinio ratni zločin potiv civilnog stanovništva u Perušiću kod Benkovca. Nikola Munjes (43) je 1995. godine u odsutnosti osuđen na devet godina zatvora.
– Vi niste osuđivani, osuđeni ste u odsutnosti a to je kao da niste, rekao je sudac Nikoli Munjesu odmah na početku rasprve.
Nikola Munjes je u svojoj obrani odmah naglasio da je lošega zdravlja i to još od ekstradicijskog pritvora u Podgorici, premda nalazi krvi nisu ništa loše utvrdili, ali bez obzira na loše zdravstveno stanje potrudit će se da izdrži sve.
– Nemam veze s tim djelom za koje me terete, niti sam počinio to djelo. Te osobe ne poznajem, niti imam razloga za iživljavanje. Terete me za djelo koje nisam počinio, iznio je svoju obranu Nikola Munjes.
– Nedaleko od Perušića je selo Buković i tamo ima osoba slična meni po konstituciji i po boji kose, mojih godina. Gospodin Ante je to prešutio. Ne znam zašto su svjedoci mene spominjali, očito zato što sam sličan osobi iz Bukovića. Mene nitko u benkovačkom kraju nije zvao “Žuti”, svi su me zunali po nadimku “Rade”, a ta osoba slična meni iz Bukovića, ne znam mu ime, Rajić ili Rukić, ne optužujem ga, i on je bio u miliciji, rekao je Munjes.
Optuženi je rekao da nema nikakvih razloga da bilo što na štetu napravi osobama hrvatske nacionalnosti jer da mu je rođena sestra udana za Hrvata i živi u Biogradu, te da ima tetu u Vrani. Za vrijeme rata Munjes je bio pripadnik milicije SAO Krajine u Benkovcu. U miliciju je ušao jer su mu mještani govorili da mora negdje biti, premda nije sulužio vojsku JNA, biko je sin jedinac u majke a oca nije imao pa se izvukao iz te obveze. Te 1991. godine imao je 23 godine i kao pripadnik milicije nije sudjelovao ni u kakvim borbenim akcijama. U to vrijeme milicajci su se mijenjali ali se sjeća komandira odjeljenja Gojka Rnjaka, Jovana Savića, Saše ili Siniše Matić, Zorana Dobrića i Velimira Pupovca koji su bili u Munjesovom odjeljenju milicije. Tada se radilo 24 sata a 48 sati je bilo slobodno.
– Išao sam na sahranu Veliboru Cupaću. O njegovoj smrti saznao sam iz priča. Cupać je poginuo dok je bio u redovnoj kontroli, stariji muškarac bacio je bombu na njega. To nisam vjerovao sve dok nisam vidio osmrtnicu 20. rujna 1991. Pošto sam radio petak na subotu, smjena mi je završila u 7 sati ujutro, smjena je bila od 7 do 7. Kad mi je završila smjena ostao sam u stacionaru da bi se dogovorili s komandirom Gojkom Rnjakom kako ćemo na sahranu. Velibor Cupać bio je milicajac pa je bio red da netko iz milicije dade počast, a ja sam bio i njegov komšija. U Korlat smo došli sati i po vremena prije početka sahrane, sahrana je počela u 16 sati 21. rujna 1991. Moj zadatak na sahrani je bio da nosim “krst”. Na sahrani sam bio u uniformi jer je pokojni Velibor Cupać bio pripadnik milicije. Poslije sahrane sam bio u šoku. U Korlatu sam ostao 4 do 5 sati, nakon toga sam otišao u centar Korlata jer sam htio naći nekoga da me prebaci do Benkovca. U subotu naveče bio sam u Benkovcu između 21 i 23 sata a u nedjelju 22. rujna 1991. spavao sam malo duže u stacionaru milicije. Te nedjelje nigdje se iz Benkovca nisam micao. U Perušiću nikad nisam bio, iznio je Nikola Munjes.
U to vrijeme, početkom rata počela su odvajanja između Hrvata i Srba. Hrvati su išli na Hrvatsku stranu a i sami Srbi su se morali odlučiti za stranu. Munjes je rekao da tada nije osjećao teror od stane JNA ili milicije SAO Krajine ili durgih paravojnih formacija, ali da je morao odabrati stranu. Na to mu je predsjednik vijeća prigovorio da je kontradiktoran samome sebi, jer da je bio bez nelagode i terora, a opet, bio je pod prisilom pa je išao u miliciju. Na to je optuženik odgovorio da nije razumio pitanje. Nakon akcije Oluja Nikola Munjes je skupa s majkom, sestrom i zetom napustio SAO Krajinu. Tada su koridorojm prema Srbiji najprije otišli vojska i milicija, dok su civili odlazili zadnji, a među njima i Munjes jer je bio na bolovanju. Na granici Srbije razdvojili su ih. Arkanovi tigrovi su odvodili muške osobe u Erdut gdje je optuženi bio mobiliziran 3 mjeseca. Nakon toga je otišao u Srbiju u Borču kod prijatelja, a pošto mu klima nije odgovarala otišao je u Bar u Crnu Goru. U Repubiliku Hrvatsku nije se vračao jer je iz novina saznao da ga Republika Hrvatska traži radi zločina koji nije počinio.
Optuženiku se produljio pritvor daljna 2 mjeseca, a glavna rasprava se odgađa i zakazana je za 3. veljače 2011. s početkom u 9.30.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




