ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvoren novoobnovljeni Dom kulture u Benkovcu
U petak, 19. travnja 2024. godine u 19,00 sati svečano je otvoren obnovljen i uređen novi Dom kulture Benkovac. Ovo je događaj koji su građani Benkovca i okolice dugo godina iščekivali, jer smo u proteklom vremenu bili svjedoci koliko gradu Benkovcu i građanima nedostaju kvalitetni prostori za organizaciju kulturnih i društvenih događanja i kulturnog života.
Posebno se dugo iščekivalo preuzimanje bivšeg Doma HV od strane državnih institucija, koje se ipak dogodilo u vrijeme mandata tadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića koji je 28. rujna 2018. godine s gradonačelnikom Grada Benkovca Tomislavom Bulićem potpisao Ugovor o darovanju bivšeg Doma HV -a Gradu Benkovcu. Republika Hrvatska kao vlasnik darovala je Gradu Benkovcu bivši Dom HV – a u svrhu provedbe projekta „Rekonstrukcija i dogradnja Doma kulture Benkovac„ kao jednog od najvažnijih projekata Intervencijskog plana Grada Benkovca. Realizacijom ovog projekta stvorili su se preduvjeti za značajniji razvoj društvenih i kulturnih djelatnosti i aktivnosti na području Grada Benkovca. Grad Benkovac je osnovao ustanovu Pučko otvoreno učilište Benkovac, koje je preuzelo upravljanje nad Domom kulture u Benkovcu.
Na samom početku svečanosti otvaranja novog doma kulture nazočnima se obratio gradonačelnik Grada Benkovca Tomislav Bulić koji je naglasio kako su se u sklopu Intervencijskog plana financirali brojni kapitalni i komunalni projekti grada, vrijedni ukupno 34,5 milijuna eura:
Dom kulture je novi hram kulture Grada Benkovca, kao i budućih generacija našega grada. Ovo je mjesto emocije i mnogih lijepih uspomena naših starijih sugrađana te oslonac je svakog žitelja ovog grada. Izgradnjom i opremanjem ovog Doma stavljamo točku na “i” u kruni višegodišnjeg regeneracije našeg malog grada i infrastrukturnih ulaganja. Zadnji je ovo i najvažniji projekt kulture našeg grada, a još su četiri naselja dobila svoje Domove, Vukšić, Nadin, Lisičić i Smilčić, kazao je gradonačelnik Bulić.
Gradonačelnik je dodao kako je projekt Doma kulture nadmašio sve projekte grada zajedno, pa se opet potvrdila ona stara „Ako Gospodin ne gradi, uzalud se muče graditelji“. Naime, projekt su kroz četiri ideje od početne ideje do realizacije pratili brojni problemi: imovinsko – pravni, izvedbeni i inženjerski.
Rekonstrukcija, pokazalo se, vrlo brzo nakon uvođenja projektanta u radove u veljači 2020. godine, nije zadovoljavala zahtjeve struke. Tako je bilo dodatno temeljenje i konstrukcijsko učvršćivanje koje nije bilo predviđeno projektom, što bi trošak projekta na samom početku podiglo za oko 25 posto. Nakon toga smo shvatili da staroj zgradi, nažalost, nema pomoći. U međuvremenu, raspisali smo novi Natječaj za uklanjanje ruševina starog Doma kako bi dobili na vremenu i uštedili oko 800 tisuća kuna. U novom natječaju dobili smo istog izvođača i u posao ga uveli u veljači 2022. godine, da bi nas zatim tužio za izgubljenu dobit od 2,7 milijuna kuna. Zlonamjerni pojedinci za to su vrijeme protiv nas podnosili kaznene prijave, koje su redom od nadležnih institucija odbačene, a Grad je dobio pravomoćnu presudu kako izvođača nije dužan obeštetiti za izgubljenu dobit. Svojim smo vam odlukama uštedjeli oko četiri milijuna eura u odnosu na prvi projekt koji bi financijski potopio grad za puno manju kvalitetu, poručio je Bulić.
Projektant Doma kulture Benkovac bilo je poduzeće Projekting iz Zagreba, radove je izvodila tvrtka MP Beton iz Solina, a nadzor je bio povjeren poduzeću Investinženjering iz Zagreba. Ukupna vrijednost ovog projekta je 3.931.840,55 eura, dok je vrijednost projekta za opremanje iznosila 299.000,78 eura. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskih strukturnih fondova u okviru operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” u omjeru 85 %. Razdoblje provedbe projekta bilo je od 1. srpnja 2019. do 29. veljače 2024.
Posebno se zatim zahvalio ravnateljici Razvojne agencije Grada Benkovca Davorki Krnčević, koja je sa svojim zaposlenicima naporno radila kako bi svi projekti grada tekli prema planu i zamislima Gradske uprave.
Otvorenju je prisustvovao je ministar EU fondova Šime Erlić, naglasivši identitetsku važnost Doma kulture za kulturni razvoj grada u sadašnjosti, ali i u prošlosti.
Nekada bivši Dom HV-a, a danas Dom kulture, bio je žarište događanja za prostor Bukovice i Ravnih kotara, te prostor vraćanja duha i života u benkovački kraj koji je mnogo propatio tijekom rata i ratnih razaranja. Zato budite ponosni i sretni na ovaj simbol napretka Benkovca, koji će ovaj grad ponovno učiniti urbanim središtem ovog kraja. Ulaganje u kulturu je ulaganje u sebe, i zato je ovaj projekt toliko bitan za Benkovac, jer on će biti okupljalište mladih, kreativaca, zabave, pjesme, i svega onoga što Benkovac jest, istaknuo je ministar Šime Erlić.
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić potom je blagoslovio Dom kulture, okupljene i buduće zaposlenike, ustvrdivši kako su duhovnost i kultura dvije stvarnosti koje najviše mogu oplemeniti čovjeka.
U svečanom kulturnom programu otvaranja Doma kulture Benkovac nastupili su domaće klape, ženska klapa Kotaranke, muška klapa Asseria, te muška pjevačka skupina KUD-a Branimir Benkovac. Po završetku službenog programa otvaranja Doma kulture nazočne uzvanike i goste zabavljali su poznati hrvatski glazbenici „4 Tenora“, Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Marko Pecotić i Filip Hozjak.
Povodom svečanog otvorenja Doma kulture, Grad Benkovac svojim građanima poklanja dvije besplatne kazališne predstave. U subotu, 20. travnja s početkom u 20:00 sati u Domu kulture gostuje hvaljena predstava HNK Zadar, “Tata” autora Mate Matišića. U nedjelju, 21. travnja s početkom u 17 sati u Benkovac stiže predstava “Snježna kraljica” Glumačkog studija HNK Zadar.
Valja napomenuti da u narednom periodu, kako je to najavio ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Benkovac Matej Pešut, Benkovčani u Domu kulture mogu očekivati filmske projekcije, stand-up nastupe, kazališne predstave, koncerte, odnosno, sve ono što čini aktualnu medijsku i kulturnu scenu.
Tekst: Mile Marić/Anamaria Galović
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





