Connect with us

Hrvatska

Dujo Pešut: "Munjes me zarezao nožem po vratu i udarao!"

Objavljeno

-

Županijski sud (Foto: Ivan Katalinić)
Na Županijskom sudu, nakon jučerašnjeg prepoznavanja u Policijskoj upravi zadarskoj,  nastavilo se suđenje Nikoli Munjesu za ratni zločin protiv civilnog stanovništa počinjenog u Perušiću kod Benkovca. Današnjoj raspravi su pristupili svjedoci optužbe, Grgo Pešut, Dujo Pešut i Ante Pešut.
Grgo Pešut (76) jučer na prepoznavanju u PU zadarskoj nije prepoznao niti jednu osobu jer je prošlo dvadeset godina i tada su osobe bile mlađe i punije.
– Tog dana 22. ili 23. rujna 1991., ne sjećam se, bila je nedjelja, više nas mještana radilo na seoskom putu u Perušiću. Nakon toga išao sam se malo odmoriti i oko 13 ili 14 sati čuo sam da me netko zove. Vidio sam da je kuća opkoljena puščanim cijevima. Zvali su me da dođem do dućana, optužili su me da sam dvije tone brašna dao za Hrvatsku vojsku. Pregledali su mi dućan i označili neke stvari a jedan je uzeo cigarete. Bilo ih je dvojica, trojica koje nisam poznavao jer nisu bili iz Perušića, stavili su mi lisice na ruke i odveli do auta/kamiona.. Po putu su me ispitivali i na svaki moj odgovor, ili ne odgovor dobio bi udarac. Na moju nesreću u dućanu su pronašli voštanu svijeću s hrvatskim grbom i njom su me udarali po glavi. Doveli su me tako krvavog i natečenog do auta u kojem  je već bio moj rođak Dujo, i on je bio vezan. Vozili su nas prema miliciji u Benkovcu. Jedan od četnika koji je sjedio Duji s desne strane rekao je “Da kušam ustaške krvi”, na to sam mu ja rekao da što to radi pravednom čovjeku  i tada me je jedan drugi udario automatskom puškom u prsa. Ovaj što je maltretirao Duju zarezao ga je bajunetom po vratu, otro je krv s oštrice i polizao prst, rekao je “Ustaše i zmije treba tuči u glavu”. Ne znam ime osobe koja je Duju ubola nožem, niti znam osobu koja je mene tukla. Tada i nisam dobro vidio jer sam bio tučen po glavi, bio sam krvav i vidio sam kroz mlaglu, a sve osobe te paravojske su bile mlađe i balavci, izjavio je u svom svjedočenju Grgo Pešut.
Krajem rujna 1991. bilo je Hrvatima teško živjeti u Perušiću. Ljudi su bili pod stalnim terorom i nisu znali kada će biti uhapšeni, a kada ne. Tada još nije bilo ubojstava Hrvata, ali je i njih nakon 1992. godine bilo. Sastav stanovništva bilo je 70 posto Hrvata i 30 posto Sbra u Perušiću, od srpnja 1991. broj Hrvata se prepolovio, nakon čega broj opada, Hrvati su počeli napuštati Perušić naročito nakon što su “martičevci” priveli u policiju Grgu i Duju Pešuta. Mnogi Hrvati su pribjegli na suvereni teritorij Republike Hrvatske dok su zadnji otišli iz Perušića na pravoslavni Božić 7. siječnja 1992. kada je milicija iz Benkovca organizirala autobus. Tada su iz Perušića otišli i Grgo i Dujo Pešut.
Dujo Pešut (59), prilikom  prepoznavanja u  PU zadarskoj  od pet osoba nije mogao točno reći koja osoba je optuženik. Prošlo je dvadeset godina i ljudi se mijenjaju, ali je pretpostavio da bi to mogla biti osoba pod brojem 2 ili 5, premda je optuženik imao broj 4. Na to je zastupnik optužbe rekao da su osoba 4 i 5 veoma slični.
– Sjećam se, nešto smo radili na seoskom putu. Bila je nedjelja, ne znam točan datum, bio je kraj rujna 1991. Dan prije, u subotu, išao sam u Zadar u cilju da otpratim kćer staru 12 godina, koja je išla za Zagreb. Ja sam se vratio u Perušić i u nedjelju sam kod Anđela na njegov mobitel išao provjeriti je li mi kći stigla u Zagreb. Vraćao sam se kući te su me na putu zaustavili “martičevci” i dobio sam kundakom po glavi. Vozili su nas u Buković bore, ali je Munjes tjekom vožnje dobio naredbu da nas odbace u stanicu milicije u Benkovcu. Nikola Munjes više puta me je udario po glavi, trenirao je karate na mome vratu i udario me najmanje sto puta.  Rekao je  “Ustaši i poskoci tuku se po glavi”. Munjes me je pokušao ugristi za vrat i zarezao me otraga, rekao je “Napiti se ustaške krvi”, nešto mi je radio ali to nisam vidio. Ne znam kakve su ozljede nastale jer su mi rane same zarasle bez tragova od ozljeda, tada sam mislio da me ozljeđuje Cupać a ne Munjes. Spustio sam glavu među koljena. Grgo Pešut je nešto rekao pa su i njega udarili. Moj brat, Ante Pešut je neko vrijeme radio s Nikolom Munjesom i od njega sam saznao ko me zarezao po vratu. A to je potvrdio i Jugoslav Novković. Bio je stian, opasan, žuti čovjek, rođen oko 1965. godine, teško mi je reći kakvu je glavu imao, imao je kratku kosu i benkovački naglasak. Bio je uniformiran u maskirnu uniformu i takve smo zvali “martičevci”. Dragiša Pupovac i njegov otac došli su tražiti u Benkovac u miliciju da me puste. Prošao sam ružne stvari i u tom periodu sam bio priveden devet puta u miliciju. Bio sam naivan čovjek i mislio sam da ako sam civil da me nitko neće dirati jer se nikome nisam zamjerio. Bio sam V.D. Dalmatinske banke sve do 17. rujna 1991. Prijatelj Srbin mi je pomogao da mi žena i djeca napuste Perušić da odu na suverenitet RH, meni nije mogao pomoći pa sam ostao do 8. siječnja 1992. Kako nisam uspio prijeći na suverenitet RH nisam se vratio u kuću nego sam 42 dana živio u jednom otvorenom grobu. Čak me i Crnobrnja stavio pred zid za streljanje, to je spriječio Zlatko Ivanišević.  “Martičevci” su otkrili da živim u grobu pa sam otišao  na miliciju u Benkovac i rekao im da me streljaju ili da me vode u RH. Pustili su me, došao je autobus i pokupio je dvadesetak Hrvata među kojima smo bili Grgo i ja, bilo je svjedočenje Duje Pešuta.
Svjedok Ante Pešut (58) jedini je prepoznao optuženika u Policijskoj upravi. Rekao je da mu je osoba pod brojem 3 poznata po očima, nosu i ustima i da jedino osoboba pod brojem 3 može biti Nikola Munjes premda je prošlo dvadeset godina. Od pet osoba optuženik je imao broj 3. Pri prepoznavanju Ante Pešut je bio uzbuđen, jako je uzdisao i izdisao i nakon prepoznavanja rukom se uhvatio za srce.
– Tog dana vidio sam grupu “martičevaca” u selu. I onda sam saznao da su mi brata Duju odvezli martičevci, ali su ljudi iz sela tražili da se moj brt Dujo pusti. Drugi dan sam vidio brata Duju koji je bio sam modar, a stržnja strana vrata izrezana i arkada puknuta. Dujo mi je rekao da ga je plavi, nižeg rasta, mršavi tukao za vrat, da mu je lizao krv. Po meni Dujo nije znao koja je to osoba činila. Onda sam ja Duji rekao da sam takvog vidio i da sam ga prepoznao kada je išao cestom. Tada sam stajao na vratima kuće. Prepoznao sam ga pa sam rekao “Žuti, što tu tražiš?” mislim da je zadnji išao u koloni a išli su prema kući Grge Pešuta. U grupi su bile samo dvije plave osobe, jedan Berber i Munjes. A Berber je nižeg rasta i nije mršav kao Munjes i njegova plava kosa je više smeđa, svejedočio je Ante Pešut.
Zastupnik obrane predložio je da se pribave dokazi od policije i da se točno uvrdi dan kada se događaj zbio jer postoje dokazi da je optuženik 21. rujna 1991. u posljepodnevnim satima bio na sahrani i na sprovodu nosio križ. Rasprava se nastavlja sutra u 12,30 sati.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu