Connect with us

Nekategorizirano

Prijeti li nam masovno izumiranje vrsta?

Objavljeno

-


Mnogi znanstvenici vjeruju da ljudske aktivnosti ugrožavaju raznolikost života na Zemlji. No, kroz čitavu povijest našeg planeta prirodni su događaji dovodili do perioda masovnih izumiranja vrsta. Jedna nova studija drevnih ekosustava pruža neke pokazatelje za moguća buduća izumiranja vrsta, kao i za načine očuvanja biološke raznolikosti Zemlje.
Tijekom stotina milijuna godina povijesti Zemlje, neke su vrste izumirale u redovnim intervalima, dok bi se nove pojavile. Postojalo je i pet perioda masovnih izumiranja, doba kad je dramatično nestao čitav niz vrsta. Nama najbliži takav period dogodio se prije 65 milijuna godina, kad su izumrli dinosauri.
Paleogeološkinja Alycia Stigall, sa Sveučilišta Ohio, proučava fosilne nalaze iz perioda Devona, prije 360 milijuna godina. U to doba, biosustavi mora potpuno su propali, a koraljni grebeni su nestali iz svjetskih oceana. Razina mora je porasla, pa se smanjila. Kontinenti su se približili. Sve to je pružilo uvjete za širenje invazivnih vrsta: one bi prigrabile resurse i prilagodile se novim uvjetima života, izguravajući i gušeći domorodačke vrste.
To je priča koja je, kaže Stigall, dokumentirana u fosilnim nalazima: “Vidite da su se odjednom promijenili organizmi koji su dominantni u stijenama. Glavne skupine organizama – glavne vrste koralja, glavne vrste mekušaca – koje vidimo ispod sloja krize bioraznolikosti su potpuno drugačije od onih koji su postojali nakon te krize. Dakle, došlo je do ogromne promjene u strukturi ekosustava.”
Masovno izumiranje u doba kasnog Devona bilo je drugačije od bilo kojeg drugog perioda izumiranja u povijesti Zemlje. Fosilni nalazi pokazuju da je nastanak novih vrsta potpuno stao. Stigall to naziva – krizom bioraznolikosti: “U osnovi to znači da su nove skupine, koje su pokušavale postati nove vrste umjesto da samo povećavaju svoju populaciju i budu uspješne, izgubile u nadmetanju za resurse i jednostavno izumrle. Dakle, nove vrste nisu nastajale.”
Stigall vidi paralele s današnjim svijetom u kojemu ljudske aktivnosti – poljoprivreda, industrija, rast populacije i urbanizacija – promiču invazivne vrste, ubrzavaju gubitak staništa i guraju mnoge vrste ka izumiranju. Ona kaže da je danas mnogo teže vidjeti evoluciju nove vrste ili specijalizaciju neke postojeće, jer proces nastanka vrste traje između 10 i 50 tisuća godina, dok je za uništenje vrste dovoljno i jedno desetljeće.
Stigall kaže da jednako kao što su invazivne vrste potaknule masovno izumiranje prije 360 milijuna godina, iste su sile djelatne danas: “Ono što vidimo iz tih fosilnih zapisa je da stvari koje su limitirane ili specijalizirane u svojoj ekologiji imaju daleko veći rizik od izumiranja i daleko manje šanse za uspješan razvoj u vrstu. Dakle, možda bismo trebali fokusirati resurse na vrste koje su šire adaptirane i još uvijek se nalaze u svojim prirodnim staništima.”
Stigall kaže da je šesto doba masovnog izumiranja naše vlastito, koje je počelo prije oko milijun godina kad su izumrle velike životinje poput mamuta i sabljozubog tigra. Ona kaže da je stopa izumiranja vrsta danas brža i veća nego što je viđena igdje ranije iz fosilnih nalaza: “Pred nama je čitava serija potencijalnih posljedica koje vrlo nalikuju najgorem masovnom izumiranju koje se ikad dogodilo, onom od prije 250 milijuna godina kad je izumrlo 96 posto svih živih vrsta na Zemlji.”
Stigall kaže da njezina studija naglašava dugoročne posljedice invazivnih vrsta. Što više znamo o tom procesu, kaže ona, to ćemo bolje razumjeti kako na najbolji način sačuvati bioraznolikost.
Studija je objavljena u časopisu PLos ONE, dostupnom besplatno na internetu, a prenosi je Glas amerike.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Ambulante pune oboljelih od korone, gripe i hripavca. Liječnici upozoravaju na lijek koji često zaboravljamo

Objavljeno

-

By

U prosjeku na tjedan u Hrvatskoj od korone oboli 4.000 ljudi. Uz to svakog dana prijavljuju se slučajevi oboljenja od gripe i hripavca što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

Od covida svaki tjedan oboli u prosjeku 4.000 ljudi, a 45 ih premine. Prijavljenih slučajeva gripe samo prvog tjedna ove godine bilo je više od 800 prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Dnevnik.hr.

Također još ne jenjava ni epidemija hripavca koji može biti koban pogotovo za manju djecu.

Stoga su čekaonice u ambulantama i bolnicama pune pacijenata koji traže liječničku pomoć zbog infektivnih i bakterijskih bolesti dišnih puteva. Liječnicima obiteljske medicine posao se ovih dana udvostručio, a slično je i na hitnim prijemima.

“Dosad nam je obim popovećan, mogureći poduplao se u odnosu na ljeto i jesen, kao što znamo zima je i tada su najčešće bolesti respiratornog sustava”, izjavila je liječnica obiteljske medicine Vedrana Tudor Špalj.

Liječnici također upozoravaju kako ne treba zaboraviti na mogućnost cjepljenja koje može biti spasonosno.

“Cjepljenje kao mjera prevencije protiv gripe, docjeplivanje protiv covida, također trudnice, ukućani, tek rođenih beba i dojenčadi koje nisu redovno cjepljeni da se docijepe protiv hripavca”, izjavila je dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju NZZJZ PGŽ.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu