Nekategorizirano
Mir Božji, Hristos se rodi!

Božić je jednako svet Pravoslavnoj crkvi kao što to osjećamo i za Katoličku crkvu. I lijepo je to prepoznati kao prigodu da se iskaže ljubav i pažnja čestitkom svima koji, za razliku od većine u Hrvatskoj, u drugo vrijeme slave Božić. Ni jedan praznik nema više narodnih običaja nego Božić, koji se održavaju i dan danas. Najčešći običaji su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, mešenje česnice, pečenje pečenice, položajnik, a ima i mnogih drugih vjerovanja, gatanja, izreka i poslovica.
Misli se da je kod starih, mnogobožačkih Srba, postojao neki bog Badnja, čiji je kip bio napravljen od drveta. Primivši kršćanstvo, u oči dana kada se novi Bog rodio, Srbi su svog starog Badnju bacili u vatru, a pošto im je on bio vrlo drag, taj običaj ponavljaju na svako Badnje večer, a badnjak na jednom kraju namažu medom, koji djeca ližu, da bi time pokazali kako im je badnjak sladak i drag. Crkva je badnjaku dala novi smisao: grijući se oko badnjaka, ukućani se zagrijavaju ljubavlju, iskrenošću i slogom, a svjetlošću njegovom odbace mrak ne znanja i praznovjerja, i ozare se i obasipaju radošću, zdravljem i obiljem.
Tako su fiksni datumi posebno ovih božićnih blagdana (Božić, Nova godina i Bogojavljenje) u istočnim crkvama bili slavljeni 13 dana kasnije. Doduše, u novije vrijeme neke istočne pravoslavne crkve prihvatile su u tom pogledu gregorijanski kalendar i slave onda u isto vrijeme Božić kao i Katolička crkva, odnosno protestantske crkvene zajednice. Ipak, istini za volju mora se naglasiti da i Pravoslavna crkva slavi Božić jednako tako 25. prosinca, samo što je to računato u odnosu na julijanski kalendar, pa nama to izgleda kao da je to 7. siječnja. To je u pravoslavlju 25. prosinca, jer je taj datum tako određen već od četvrtog stoljeća kršćanstva, dok je to bilo i datumski objedinjeno za sav taj sredozemni prostor i za drugi dio svijeta gdje se kršćanstvo tada proširilo, a nije bilo podijeljeno.
Ljudi svih vremena trudili su se snaći u vremenu i prostoru. Otkrivajući neke stabilnosti oko sebe i stanovite redovitosti već od davnine su ljudi obilježavali vrijeme i krojili ga vrlo često prema položaju sunca, odnosno mjeseca. Podjela godine dana na 12 mjeseci potječe od vremena Julija Cezara i zato se to zove i julijanski kalendar. Međutim sve točnija mjerenja i upoznavanja s kretanjem Zemlje oko Sunca pokazuju da to nije tako jednostavno. Računa se da sunčana godina traje 365 dana i k tome još jedna četvrtina dana (tj. još 6 sati). Te četvrtine se u julijanskom kalendaru spajaju u jedan pridodani dan svake četvrte godine (tzv. prijestupna godina). I u tome je zapravo tajna razlikovanja između kalendara Katoličke i Pravoslavne crkve.
Istočne su crkve ostale vjerne julijanskom kalendaru i nisu prihvatile korekcije iz vremena Nicejskog koncila, a pogotovo ne one iz vremena pape Grgura, budući da je već tada stoljećima kršćanstvo bilo podijeljeno na Istok i Zapad, na Katoličku i Pravoslavnu crkvu. Pravoslavna je crkva ostala pri julijanskom kalendaru i nije uvažila pomake nastale gregorijanskom reformom kalendara. Tako su fiksni datumi posebno ovih božićnih blagdana (Božić, Nova godina i Bogojavljenje) u istočnim crkvama bili slavljeni 13 dana kasnije.
Dužina trajanja godine u Julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana, što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Julijanski kalendar nije savršen i njegova greška se povećavala svakih 128 godina za jedan dan. To je kasnije primjećeno, pa je na saboru u Niceji 325. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju akumuliranu razliku. Pošto je Julijanski kalendar i dalje ostao nepromijenjen, razlika se do 16. stoljeća akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uočili, astronomi su odlučili izradit novi kalendar koji će biti precizniji. Osim toga, trebalo je i izbaciti 10 dana viška iz kalendara. To je postignuto uvođenjem Gregorijanskog kalendara. Julijanski kalendar danas upotrebljavaju Ruska pravoslavna crkva, Antiohijska pravoslavna crkva, Gruzijska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Ljetni đir
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
Sport4 dana prijeTRAJU PRIJAVE / U subotu prva Jedriličarska regata Svetko Perković
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ PAGA / Julija Stefanović nova je Miss Zadarske županije






Oi!
7. siječnja 2011. at 10:33
Sretan vam Božić sa željom da će se vaša crkva napokon odreći radikalnih fašističkih stavova,otvoriti svijetu postati više ekumenska,tolerirati žene i priznati HPC.