Hrvatska

Sanader: Savjest mi je čista

Objavljeno

13 godina prije

22. prosinca 2010.

Z NET

Bivši predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader ispitan je videovezom organiziranom između zemaljskog suda u Klagenfurtu i Salzburga, gdje je pritvoren. Sat i četrdeset i pet minuta pred istražnim je povjerenstvom koruškog parlamenta svjedočio o Hypo banci. Bio je s austrijskim odvjetnikom Wernerom Suppanom.
U uvodnoj riječi rekao je da mu je savjest čista te da nikad nije tražio ni primio novac ni ikakvu proviziju. Izjavio je da je žrtva političkog progona te da mu se krše ljudska prava, a hrvatski mediji o njemu objavljuju lažne informacije i unaprijed ga osuđuju.
Sanader je također pročitao izjavu u kojoj tvrdi da se kao predsjednik Vlade, ali i kao političar, zauzimao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju te izgradnju Hrvatske kao europske države u kojoj vladaju pravo i tržišno gospodarstvo. Stoga se zalagao i za strana ulaganja pa je za njega bilo dobrodošlo da Hypo banka uđe u Hrvatsku. Rekao je da se tih ratnih godina zauzimao za strana ulaganja i da je bio dobrodošao svaki dolar, pa tako i tadašnji austrijski šiling ulaskom Hypo banke na hrvatsko tržište. Rekao je da se za to zalagao zajedno s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali ne više za neka druga poduzeća koja su tada pokušavala i poslije pokušala ući u Hrvatsku.
Pritvorenog vlasnika Dioki grupe Roberta Ježića ne smatra bliskim prijateljem i političkim saveznikom. Najbližom suradnicom i prijateljicom nazvao je nekadašnju zamjenicu Jadranku Kosor.
Sanader je odbacio tvrdnje da je u slučaju prodaje Hypo banke bavarskoj BayernLB 2007. intervenirao kod Hrvatske narodne banke, prenosi austrijska novinska agencija APA.
U iskazu je potvrdio da ga je tadašnji predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber zamolio da intervenira. Sanader tvrdi kako mu je odgovorio da je Hrvatska narodna banka neovisna i da nema mogućnosti intervencije u njezine odluke.
Predsjednik istražnog povjerenstva, zastupnik Zelenih u koruškom parlamentu Rolf Holub, predočio je potom Sanaderu izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koju je dobio osobno od njega. Prema toj izjavi, Sanader je tada rekao Rohatinskom da bi bilo u nacionalnom interesu kad se ne bi protivio prodaji.
Sanader je pred povjerenstvom izjavio da se ne sjeća da je to rekao. Prema njegovim riječima, on je jednom spomenuo Rohatinskom Hypo banku i upitao ga kako to izgleda. Loše, navodno mu je odgovorio Rohatinski, dodajući da Bavarcima mora postaviti više zahtjeve te bi u tom slučaju možda moglo sve funkcionirati.
Sanader je također povjerenstvu izjavio da ne vidi povezanost između prodaje Hypo banke Bavarskoj i toga da mu je Stoiber uručio bavarsko odličje. Ustvrdio je da, koliko se sjeća, s austrijske strane nije bilo intervencija kod prodaje Hypo banke te da nije imao nikakvog kontakta s koruškim političarima.
Istražno povjerenstvo zanimalo je i zašto je otišao s premijerske dužnosti. Sanader je ponovio dva već rečena razloga odlaska – da je htio izazvati pozitivan šok političara, napose europskih, jer je zastao napredak pregovora s EU-om zbog blokade Slovenije te umor od dugogodišnje politike.
Povjerenstvo je zanimalo i zašto se vratio u politiku. Rekao je da je aktivirao saborski mandat jer je uvidio da su protiv njega počeli napadi pa se htio zaštititi. Predsjednik povjerenstva Rudolf Holub na kraju je rekao da je Sanader bio samouvjeren, došao je, odgovarao i nije puno rekao.
Zanimanje medija za ispitivanje Sanadera u Klagenfurtu bilo je iznimno veliko, a iz Njemačke i Hrvatske pristiglo je više od 15 televizijskih ekipa. Prema pisanju medija, politika je bila umiješana u poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, kao i u prodaju Hypo grupe 2007. bavarskom Bayernu LB.
Austrijski državni odvjetnik Friedrich Koenig rekao je novinskoj agenciji APA da državno odvjetništvo zaduženo za borbu protiv korupcije namjerava u sklopu istrage o pranju novca saslušati bivšeg hrvatskog premijera Sanadera o tome predmetu putem videokonferencije, ali točan datum saslušanja nije preciziran.
Državni odvjetnik Koenig, koji je i glasnogovornik državnog odvjetništva zaduženog za borbu protiv korupcije, potvrdio je da austrijsko pravosuđe u slučaju Sanader vodi istragu i protiv jednog člana njegove obitelji te protiv još jedne osobe, ali nije otkrio o kome je riječ. Potvrdio je da je povod za istragu sumnja u pranje novca.
Jedna tirolska banka prije tjedan dana podnijela je prijavu protiv Sanadera zbog sumnje u pranje novca. Mediji su pisali o postojanju bankovnog poslovnog računa na ime Ive Sanadera, kao i jednoga na ime njegova pokojnog oca, na kojima se navodno nalazi milijun eura te da je možda riječ o pronevjerenom državnom novcu koji je preko tvrtke Fimi media dospio iz državnih tvrtki, prenosi APA. Sanader je od 10. prosinca, kada je na temelju hrvatske potjernice uhićen u Austriji na putu za Sloveniju, u pritvoru u Salzburgu.
Bošnjaković: Nemamo saznanja da je u Austriji protiv Sanadera pokrenut neki postupak
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da nitko iz Europske unije Hrvatskoj ne postavlja upite glede procesa protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Također je dodao da istragu protiv Sanadera u Bruxellesu baš nitko ne doživljava kao mogući politički progon.
Ministarstvo pravosuđa komunicira s austrijskim ministarstvom, no zasad nema informacija da je protiv Sanadera u Austriji pokrenut bilo kakav formalno-pravni postupak, dakle ni istraga ni optužnica, izjavio je ministar Bošnjaković.
Ustvrdio je da će, podignu li austrijske vlasti optužnicu protiv Sanadera, to sigurno utjecati na postupak njegova izručenja Hrvatskoj, ali i naglasio kako je Hrvatskoj u tom postupku na raspolaganju više instituta, poput međunarodne pravne pomoći ili bilateralnog ugovora s Austrijom, ali i instituta europskog uhidbenog naloga koji, kaže, također propisuje skraćenu proceduru izručenja.

Povezane teme :Austrija ispitivanje sanader

Up Next

Specijalci proveli akciju na Knežiji

Ne propustite

Kolači za djecu oboljelu od leukemije

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

6 sati prije

14. svibnja 2024.

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

11 sati prije

14. svibnja 2024.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

1 dan prije

13. svibnja 2024.

index.hr

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

Nastavi čitati