Hrvatska
Sanader: Savjest mi je čista
Bivši predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader ispitan je videovezom organiziranom između zemaljskog suda u Klagenfurtu i Salzburga, gdje je pritvoren. Sat i četrdeset i pet minuta pred istražnim je povjerenstvom koruškog parlamenta svjedočio o Hypo banci. Bio je s austrijskim odvjetnikom Wernerom Suppanom.
U uvodnoj riječi rekao je da mu je savjest čista te da nikad nije tražio ni primio novac ni ikakvu proviziju. Izjavio je da je žrtva političkog progona te da mu se krše ljudska prava, a hrvatski mediji o njemu objavljuju lažne informacije i unaprijed ga osuđuju.
Sanader je također pročitao izjavu u kojoj tvrdi da se kao predsjednik Vlade, ali i kao političar, zauzimao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju te izgradnju Hrvatske kao europske države u kojoj vladaju pravo i tržišno gospodarstvo. Stoga se zalagao i za strana ulaganja pa je za njega bilo dobrodošlo da Hypo banka uđe u Hrvatsku. Rekao je da se tih ratnih godina zauzimao za strana ulaganja i da je bio dobrodošao svaki dolar, pa tako i tadašnji austrijski šiling ulaskom Hypo banke na hrvatsko tržište. Rekao je da se za to zalagao zajedno s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali ne više za neka druga poduzeća koja su tada pokušavala i poslije pokušala ući u Hrvatsku.
Pritvorenog vlasnika Dioki grupe Roberta Ježića ne smatra bliskim prijateljem i političkim saveznikom. Najbližom suradnicom i prijateljicom nazvao je nekadašnju zamjenicu Jadranku Kosor.
Sanader je odbacio tvrdnje da je u slučaju prodaje Hypo banke bavarskoj BayernLB 2007. intervenirao kod Hrvatske narodne banke, prenosi austrijska novinska agencija APA.
U iskazu je potvrdio da ga je tadašnji predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber zamolio da intervenira. Sanader tvrdi kako mu je odgovorio da je Hrvatska narodna banka neovisna i da nema mogućnosti intervencije u njezine odluke.
Predsjednik istražnog povjerenstva, zastupnik Zelenih u koruškom parlamentu Rolf Holub, predočio je potom Sanaderu izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koju je dobio osobno od njega. Prema toj izjavi, Sanader je tada rekao Rohatinskom da bi bilo u nacionalnom interesu kad se ne bi protivio prodaji.
Sanader je pred povjerenstvom izjavio da se ne sjeća da je to rekao. Prema njegovim riječima, on je jednom spomenuo Rohatinskom Hypo banku i upitao ga kako to izgleda. Loše, navodno mu je odgovorio Rohatinski, dodajući da Bavarcima mora postaviti više zahtjeve te bi u tom slučaju možda moglo sve funkcionirati.
Sanader je također povjerenstvu izjavio da ne vidi povezanost između prodaje Hypo banke Bavarskoj i toga da mu je Stoiber uručio bavarsko odličje. Ustvrdio je da, koliko se sjeća, s austrijske strane nije bilo intervencija kod prodaje Hypo banke te da nije imao nikakvog kontakta s koruškim političarima.
Istražno povjerenstvo zanimalo je i zašto je otišao s premijerske dužnosti. Sanader je ponovio dva već rečena razloga odlaska – da je htio izazvati pozitivan šok političara, napose europskih, jer je zastao napredak pregovora s EU-om zbog blokade Slovenije te umor od dugogodišnje politike.
Povjerenstvo je zanimalo i zašto se vratio u politiku. Rekao je da je aktivirao saborski mandat jer je uvidio da su protiv njega počeli napadi pa se htio zaštititi. Predsjednik povjerenstva Rudolf Holub na kraju je rekao da je Sanader bio samouvjeren, došao je, odgovarao i nije puno rekao.
Zanimanje medija za ispitivanje Sanadera u Klagenfurtu bilo je iznimno veliko, a iz Njemačke i Hrvatske pristiglo je više od 15 televizijskih ekipa. Prema pisanju medija, politika je bila umiješana u poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, kao i u prodaju Hypo grupe 2007. bavarskom Bayernu LB.
Austrijski državni odvjetnik Friedrich Koenig rekao je novinskoj agenciji APA da državno odvjetništvo zaduženo za borbu protiv korupcije namjerava u sklopu istrage o pranju novca saslušati bivšeg hrvatskog premijera Sanadera o tome predmetu putem videokonferencije, ali točan datum saslušanja nije preciziran.
Državni odvjetnik Koenig, koji je i glasnogovornik državnog odvjetništva zaduženog za borbu protiv korupcije, potvrdio je da austrijsko pravosuđe u slučaju Sanader vodi istragu i protiv jednog člana njegove obitelji te protiv još jedne osobe, ali nije otkrio o kome je riječ. Potvrdio je da je povod za istragu sumnja u pranje novca.
Jedna tirolska banka prije tjedan dana podnijela je prijavu protiv Sanadera zbog sumnje u pranje novca. Mediji su pisali o postojanju bankovnog poslovnog računa na ime Ive Sanadera, kao i jednoga na ime njegova pokojnog oca, na kojima se navodno nalazi milijun eura te da je možda riječ o pronevjerenom državnom novcu koji je preko tvrtke Fimi media dospio iz državnih tvrtki, prenosi APA. Sanader je od 10. prosinca, kada je na temelju hrvatske potjernice uhićen u Austriji na putu za Sloveniju, u pritvoru u Salzburgu.
Bošnjaković: Nemamo saznanja da je u Austriji protiv Sanadera pokrenut neki postupak
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da nitko iz Europske unije Hrvatskoj ne postavlja upite glede procesa protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Također je dodao da istragu protiv Sanadera u Bruxellesu baš nitko ne doživljava kao mogući politički progon.
Ministarstvo pravosuđa komunicira s austrijskim ministarstvom, no zasad nema informacija da je protiv Sanadera u Austriji pokrenut bilo kakav formalno-pravni postupak, dakle ni istraga ni optužnica, izjavio je ministar Bošnjaković.
Ustvrdio je da će, podignu li austrijske vlasti optužnicu protiv Sanadera, to sigurno utjecati na postupak njegova izručenja Hrvatskoj, ali i naglasio kako je Hrvatskoj u tom postupku na raspolaganju više instituta, poput međunarodne pravne pomoći ili bilateralnog ugovora s Austrijom, ali i instituta europskog uhidbenog naloga koji, kaže, također propisuje skraćenu proceduru izručenja.
Pacijenti zbog nekih lijekova i dalje odlaze u ordinaciju samo po papir. Ministarstvo zdravstva sada otkriva kada bi se to moglo promijeniti.
Isti liječnik u Hrvatskoj može jednim klikom poslati e-recept putem CEZIH-a za lijek s liste HZZO-a, dok za one lijekovi koji nisu na popisu pacijenti i dalje moraju fizički dolaziti u ordinaciju po papirnatu tiskanicu -“bijeli recept” koji još uvijek nije digitaliziran.
Iz Ministarstva zdravstva za Dnevnik.hr poručuju da kontinuirano rade na unaprjeđenju sustava i najavljuju da je rješenje na vidiku.
Nove funkcije sustava, navode, zahtijevaju određeno vrijeme, strojne resurse i financijska sredstva za realizaciju.
“U pravilu se najprije implementiraju funkcionalnosti koje pokrivaju veći broj korisnika, a ‘bijeli’ recept koristi znatno manji broj osoba nego prethodno uvedene funkcionalnosti poput ePomagala, eUputnice, eNalaza, eKartona, Portala zdravlja i niza drugih”, poručili su.
Ministarstvo je, navode, prepoznalo potrebu informatizacije procesa propisivanja i izdavanja lijekova temeljem ‘bijelog’ recepta, ali i čitav niz drugih potrebnih funkcionalnosti.
Najavili su nadogradnju sustava CEZIH s 11 novih funkcija. Jedna od njih je i “Usluga razvoja i implementacije ‘bijelog recepta'”.
“Prema planu realizacije očekuje se da bi početkom 2027. godine središnji dio sustava CEZIH bio uspješno nadograđen s funkcionalnošću propisivanja i izdavanja lijekova temeljem ‘bijelog’ recepta. To konkretno znači da građani, ukoliko njihov izabrani liječnik to ocijeni opravdanim, ne bi trebali osobno dolaziti po tiskanicu ‘bijelog’ recepta u ordinaciju liječnika, već bi takav lijek bio propisan putem ‘bijelog’ eRecepta”, poručili su iz Ministarstva za Dnevnik.hr.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako se razvedrilo u dijelu zemlje, ima još povećane naoblake na istoku Hrvatske, u Gorskoj Hrvatskoj, na dijelu obale, pada mjestimice i slabija kiša.
U nastavku srijede kiše i pljuskova će još biti malo uglavnom u kopnenim krajevima, iako su pljuskovi još mogući i u Dalmaciji poslijepodne. Na moru puše jaka bura, olujni su udari vjetra pod Velebitom, ima ograničenja u prometu.
Četvrtak također donosi vjetrovite prilike, osobito u prvom dijelu dana. Prevladavat će sunčano, tek prolazno s umjerenom naoblakom. Jutro će biti hladno, osobito u kopnenim krajevima, no danju toplije.
U petak će biti uglavnom sunčano i razmjerno toplo.
Stabilno vrijeme nastavit će se i za vikend.
Nova promjena vremena izgledna je s početkom novog radnog tjedna.
Hrvatska
Hrvatica opisala kako joj je bilo konobariti u sezoni: “Nema jela ni WC-a, skinula sam osam kila”
Koji je najgori mogući posao – težak, stresan i pritom potplaćen? Upravo to pitanje pokrenulo je burnu raspravu na hrvatskom dijelu Reddita, gdje su korisnici bez zadrške nabrajali zanimanja za koja smatraju da nose golemu odgovornost, fizički napor ili psihičko iscrpljivanje, a za uzvrat nude premalo.
Raspravu je otvorio korisnik koji je kao primjer naveo vozače autobusa. “Doslovno si satima odgovoran za živote 50 ljudi”, napisao je, dodajući da ga je uvijek fasciniralo koliko je taj posao zahtjevan.
U kratkom roku tema je privukla velik interes i otvorila staro pitanje – tko u društvu radi najteže, a ostaje najmanje cijenjen? Mnogi su se složili da su upravo vozači autobusa među najpodcjenjenijima. Svakodnevno voze kroz gužve, rade u smjenama, suočavaju se s nervoznim putnicima i prometnim kaosom, a pritom moraju ostati koncentrirani jer jedna pogreška može imati ozbiljne posljedice. Posebno se ističe odgovornost za desetke putnika koji im svakodnevno povjeravaju sigurnost, prenosi Večernji list.
Uz vozače, u sličnim raspravama redovito se spominju medicinske sestre i tehničari, njegovatelji u domovima za starije, radnici na građevini, komunalni djelatnici, blagajnice, dostavljači i konobari. To su poslovi koji traže stalni rad s ljudima, fizički napor ili rad pod pritiskom, a nerijetko su plaćeni ispod očekivanja. Psihološki teret posebno se često veže uz zanimanja u zdravstvu i skrbi. Rad s bolesnima, starijima ili osobama u teškim životnim situacijama zahtijeva emocionalnu snagu koju je teško mjeriti novcem. Istodobno, riječ je o sektorima koji se godinama suočavaju s manjkom radne snage i odlaskom zaposlenih u inozemstvo.
Medicinska sestra
“Posao medicinske sestre – radiš u smjenama po 12 sati, vikendima, noćne, prekovremene, i nagledaš se svega. Fizički je to vrlo naporan posao, pogotovo kada radiš na odjelima s nepokretnim pacijentima. Uz sve to, još si i čistačica – pereš krevete, ambulantu, daješ svu terapiju, postavljaš braunile, vadiš krv, a često radiš i poneki liječnički posao koji po zakonu ne bi smjela raditi, jer ga doktori ne žele odraditi pa to prepuste medicinskoj sestri. Stresa imaš napretek, osobito kada vas je malo u smjeni i kada se dogode hitne, stresne situacije. Tu je i gomila papirologije – piši, provjeravaj čega nedostaje na odjelu, od pelena do lijekova i svega ostalog, slaži kada dođu bočice infuzije, lijekovi i ostali materijal. Da ne nabrajam dalje – odgovornost ti je život i zdravlje pacijenata, a za sve to budeš plaćena oko 1400 do 1800 eura, ovisno o broju prekovremenih sati”, navodi jedna komentatorica.
Konobar
I drugi su dijelili svoja iskustva. “Konobar u sezoni. To sam radila cijelo ljeto, svako ljeto dok sam studirala – pakao. Doduše, tada su radni uvjeti bili puno gori nego danas. Radila sam po 13 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana cijelo ljeto, za 4500 kuna. Popodnevna smjena trajala bi do 3 ujutro, a već iduće jutro otvaraš kafić u pola osam. Sretan si jer ta jutarnja smjena traje samo do 15 sati pa se taj dan stigneš okupati. Bila sam kao štap i svejedno sam svako ljeto smršavjela po osam kilograma, jer nema pauze, nema jela, nema odlaska na WC tijekom posla – samo letanje otkad dođeš pa dok ne odeš kući”, navodi korisnica Reddita.
Inače, prema analizi portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. godine iznosila je 1538 eura, dok je medijalna plaća bila 1430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima manje od prosjeka. Najplaćenija zanimanja predvode anesteziolozi s prosječnom plaćom od 3657 eura, zatim piloti s 3246 eura, IT arhitekti s 2823 eura te liječnici s 2729 eura. Po djelatnostima, najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, financijama i energetici.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se slabije plaćena zanimanja poput šivača, koji u prosjeku primaju 864 eura, frizera s 962 eura te čistača i spremačica s manje od 1000 eura. Najviše prosječne plaće imaju radnici u Zagreb, gdje iznose 1662 eura, dok su najniže plaće i dalje na istoku zemlje. Najveći rast primanja zabilježen je u javnoj upravi i državnim tvrtkama, no najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu.
CIBONA – ZADAR VRAĆA SE NAKON 40 GODINA / Legendarna, povijesna utakmica na HTV 2 u subotu u 16.20 sati!
DA SE NE ZABORAVI – 5. HOD ZA GAVRANA / Hod od Malog Alana do Tulovih greda u čast Damira Tomljanovića Gavrana
JAČANJE SIGURNOSTI NA MORU / Zadar dobio novo patrolno plovilo „Šibenik“ vrijedno gotovo 1,5 milijuna eura
FOTO / Prirodoslovno-grafička škola obilježila Dan planeta Zemlje
E-ZDRAVSTVO / Uskoro velika promjena u zdravstvu
ŠPICA!
DOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Učenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
FOTO / Oko 500 sudionika na biciklijadi „Od Branimira do Branimira“ – još jednom potvrđen status najmasovnije lokalne biciklijade u Hrvatskoj
FOTOGALERIJA / URBOFON LIVE: Rezerve i zadarska publika spojili se na istoj frekvenciji
VIDEO / Golema psina u Istri plivala između brodica: “Nemojte ju uznemiravati”
VIDEO Ovo je kružni tok u Mađarskoj
VIDEO / Duško Lokin i Grupa La Vita predstavljaju novi singl i spot “Konobaru, rundu za svirače”
VIDEO / Novi radijski hit Jure Brkljače – ”Ne mogu pobjeći” osvaja publiku!
(VIDEO) “POLJUBI NEBO” / Ićo u novoj pjesmi otkriva trenutak kad se pravi osjećaj i pravo vrijeme napokon susretnu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska4 dana prijeUčenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Oko 500 sudionika na biciklijadi „Od Branimira do Branimira“ – još jednom potvrđen status najmasovnije lokalne biciklijade u Hrvatskoj
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / URBOFON LIVE: Rezerve i zadarska publika spojili se na istoj frekvenciji