Nekategorizirano
Stipina kapela

Sreo me prije par dana, ni krivog, ni dužnog, u gradu jedan prijatelj i umjesto pitanja kako si, odmah je onako cinički, s nogu pitao – što ima novo u Zračnoj luci? Čitao je moje posljednje tekstove o spomenutoj temi, naime. Da mu, opet onako s nogu, ne objašnjavam priču koja bi se mogla ispričati kao poduža sapunica sa elementima komedije, sjeli smo na kavu.
– Pao im je strop. Cijela jedna strana se srušila, rekoh mu.
– E, bit će to ona koju su radili sa jeftinijim knaufom, pa je slabije držao!? Zato je i palo. I, kad malo bolje pogledaš, što će im strop na kraju krajeva? Jesu li Zračna luka ili nisu? Pa daj onda zraka! – odvrati onako neozbiljno, cereći se ispod brka i srčući vruću kavu.
– Daj, budi ozbiljan. To su ozbiljne stvari. Mogao je netko tamo i stradati. – upozorio sam ga.
– Ma ‘ko, kad su rekli na televiziji da nije bilo nikoga, samo radnici koji tamo rade. A vidija sam i zračnolučku direktoricu. Kako se ono ona zove? Je l’ Kantica Papica Bubić? Tako nekako, je l’? – neodoljivo se pravio glup.
– Ne! Gospođa se zove Katica Pupić Bakrač. Joj, stvarno si neotesan!
– E, pa, ta mi je na onom televizijskom prilogu izgledala kao da su je netom izvukli ispod srušenog stropa. Oni to tamo malo prošire. Pa onda sruše strop. Pa malo suze. Pa nestane im para, onda opet sruše po zgrade, pa opet nešto krpaju. I, što ti je rekla ta Papica?
– Lijepo mi je objasnila da rade na proširenjima terminala dolazaka i odlazaka putnika, domaćih i stranih.
– To sam nešto čuo, da. Je l’ to ono di se naš naivni slikar župan Zrilić slika sa čašom u ruci?
– Da. Zar i ti znaš za tu sliku? – pitao sam ga trljajući ruke jer je bilo prohladno, a sjedili smo vani, pošto smo obojica pušači.
– Bogati, di neću znati. O toj slici svi govore jer je to navodno jedina slika na kojoj se župan smije. A nije ni čudo da se smije kad je tuka’ po šampanjcu. Ma vraga je to bija šampanjac, bit će prije Bakarska vodica, hahaha… Pari kolonjska vodica. Pa je on s tom kolonjskom vodicom blagoslovio aerodrom, a onda se poslije njegovog blagoslova srušio strop. Sve me je strah kad im naprave podvožnjak da se u dogledno vrijeme i on ne sruši!? Pogotovo ako ga opet župan blagoslovi s nekom vodicom. – nije odustajao moj prijatelj ni pod pritiscima hladnog zraka koji je već dobrano bridio naše sasvim pocrvenjele ruke.
– Pa jesi ti zvao župana? – upitao me onako nezainteresirano.
– Jesam. – odgovorih, paleći cigaretu.
– I, što si ga pitao? Je li pio šampanjac ili Bakarsku vodicu? – kroz smijeh je završio svoje pitanje.
– Ne. Za tvoju informaciju, pitao sam ga da mi kaže što se događa u Zračnoj luci. Pošto je on u Nadzornom odboru, morao bi znati. Ali, samo me je zamolio da mu ne prijetim. Premda ne znam gdje je uočio prijetnju u mom pitanju…
– Pa dobro ti je i rekao čovjek. Vjerojatno je vidio negdje tvoju sliku, povezao je sa tvojim pitanjem i eto ti prijetnje! Hahaha… Uostalom kakve on veze ima sa palim stropom? Njega se zove samo kada bude otvaranje tog novog stropa, kada se bude opet pio šampanjac. On pije šampanjac, direktorica popravlja srušene stropove i sa lavorima trči po aerodromu loveći kišne kapi, a Stipe, on ti je moj brate umjetnik, slikar. I to, kako sam imao čuti, jako dobar. On bi mogao taj strop oslikati kada ga završe. Nešto slično k’o Sikstinska kapela. Ličenje zračnolučkog stropa vodenim bojicama. Naslika lijepo na krovu direktoricu kako bdije nad svima. Mogla bi se zvati Stipina kapela? – opet je moj prijatelj razbacivao svoj cinizam oko sebe.
– Vidim ja da se s tobom ne da ozbiljno pričati. Ma kakva god tema bila, sve ti je zafrkancija. Pa jesi li ti ikada, bar jednom u životu, bio ozbiljan? – pitam ga najozbiljnije.
– Jesam brate. Ozbiljan sam bio zadnji put kada sam posjetio Stipinu izložbu slika. Naprosto nevjerojatno što taj radi sa svojim kistom. Zamisli kako ga umoči u neku od toplih boja, pa raspali po nevinom bijelom platnu. To ja zovem umjetnost.
– Uopće mi se ne zamišlja kako ga umače. Imam pametnijih stvari trenutačno od toga. Ali tebi, vidim, dobro idu te vizionarske slike. Ajme meni, s kime ja sve kave pijem? – cvokotao sam zubima, a on je samo nastavio kao da ga se ne tiče.
– Znaš li ti, je li on onaj LUD?
– Tko?
– Pa Stipe.
– Pitaš me je li župan lud?! Dobro, što je tebi? – upitah ga smrtno ozbiljan, sa gestom ljutnje na licu.
– Ma, pogrešno si me razumio. Je li on član onog društva, kako se ono zove, gdje su slikari? Na vrhu jezika mi je… – dok je govorio para mu mu je izlazila iz usta.
– HDLU, misliš to?
– Da, e to. Je l’ on taj HDLUD?
– Okud znam čovječe. Bože moj, koja si ti krtica. E, ajde, slušaj nemam baš previše vremena. Ajd, čujemo se, moram krenuti, već je kasno. – kazao sam mu skočivši na noge lagane kada sam shvatio koliko je već sati.
– Ajde. Čujemo se. – odgovorio je i izgubio se među tajnovitim ulicama Kalelarge.
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




