Connect with us

Svijet

Blizu su: Pet realnih scenarija apokalipse koja nam prijeti…

Objavljeno

-

Nema razloga vjerovati da smo mi kao ljudi zaštićeni od izumiranja – 99 posto svih vrsta koje su ikad postojale nestalo je, uključujući sve čovjekolike pretke

Za neke katastrofe bi mogli biti odgovorni ljudi, a druge mi mogle biti posljedica sila na koje nemamo utjecaja i od kojih se ne možemo zaštititi:

1. Erupcija supervulkana

Vulkani su roditelji života, ali i sljedbenici smrti. Pakleno su vrući, negostoljubivi i nasilni, a ipak su prije tri milijarde godina unijeli toplinu i potentan kemijski koktel u juhu u kojoj se rodio život. Prije gotovo 600 milijuna godina život je zapeo u velikom ledenom dobu s prosječnom temperaturom od -50 Celzijevih stupnjeva, a vječna zima okovala je Zemlju. Tad su erumpirali supervulkani i u atmosferu izbacili golemu količinu CO2 koja je zadržala toplinu u atmosferi te ponovno Zemlji vratila proljeće. No zaštitnici života u trenu mijenjaju ćud i postaju glasnici smrti. Prije 70.000 godina na Sumatri u Indoneziji jezero Toba, a zapravo grotlo supervulkana dugačkog 100 i širokog 30 km, erumpiralo je i lansiralo u atmosferu 2800 kubičnih kilometara prašine, pepela i vulkanskih ostataka, što je promijenilo cjelokupnu klimu planeta, a čovječanstvo dovelo do ruba izumiranja. Od tog paklenog vatrometa, najvećeg u posljednjih 25 milijuna godina, preživjelo je tek nekoliko tisuća ljudi.

Za usporedbu, najmoćnija i najsmrtonosnija erupcija u posljednjih 10.000 godina dogodila se 1815., kad je eksplodirala planina Tambora u Indoneziji i izbacila 100 kubičnih kilometara vulkanskog materijala do 43 km u stratosferu. Od eksplozije, otrovnih sumpornih kiša, pepela i gladi umrlo je više od 90.000 ljudi. Oblak prašine kružio je planetom nekoliko godina sprečavajući zrake sunca da dođu do tla, a 1816. bila je “godina bez ljeta” – snijeg je padao u srpnju, a žito nije rodilo. Snaga eksplozije bila je 8000 atomskih bombi. Ipak, za razliku od supervulkana Yellowstone u SAD-u, ti vulkani nalikuju na ljetni povjetarac. Iako svaki vulkan ima životni ciklus, vulkanolozi upozoravaju da postoji pravilo za sve – tajne budućnosti skrivaju se u prošlosti.

Najstarija erupcija Yellowstonea bila je prije 2,1 milijun godina, a izbacila je 2500 kubičnih km eksplozivnih plinova, pepela i lave snage 70 najjačih hidrogenskih bombi svijeta. Druga je bila prije 1,3 milijuna, a posljednja prije 640.000 godina. Sad još treba samo nastavit niz… i zamisliti golemi kontraevolucijski skok unatrag. Većina vulkana mirna je stoljećima, a zatim iznenadi kao opasna gerila. Prije 35 stoljeća i Kreta je isijavala umjetnošću i znanošću, a zatim je eksplodirao Santorini i plimnim valom uništio prastaru civilizaciju. No legenda o Atlantidi, poput oblaka pepela, zauvijek ostaje arhetip budućnosti.

2. Klimatske promjene

Klima se na Zemlji oduvijek mijenja, ali stopa se promjena ubrzava. Zemlja je sve toplija, a većina se znanstvenika slaže da su ljudi dijelom odgovorni. Zbog globalnog zatopljenja, oluje postaju žešće, obrazac oborina nepravilniji, a neka područja trpe strašne suše.

Nastavak nepovoljnih promjena mogao bi poharati usjeve i uzrokovati glad kakvu planet još nije iskusio. Poraste li razina mora, obalna područja nastanjena stotinama milijuna ljudi bit će poplavljena. Viša prosječna temperatura stvorila bi i povoljnije uvjete za širenje ljudskih i biljnih bolesti dosad ograničenih na tropska područja. U najgorem scenariju, zatopljenje bi proizvelo kritičnu količinu stakleničkih plinova, koji bi zarobljavali sve više topline u blizini površine tla i uzrokovali nezaustavljivu spiralu zatopljavanja sve dok Zemlja ne bi postala nenastanjiva.

Saznajte koji ste tip duše, no prije toga, molimo Vas, izdvojite minutu i podijelite s nama svoje mišljenje o astrološkim uslugama u Hrvatskoj. Svoje mišljenje možete podijeliti ovdje.

3. Svjetski rat

Sve veći broj ljudi nadmeće se za sve manje planetarnih resursa. Prema podacima UN-a, ljudska je populacija u listopadu 2011. premašila sedam milijardi, a nastavi li rasti po sadašnjoj stopi do 2040. doseći će deset milijardi. Prije ili kasnije, narodi će se sukobiti oko ključnih, a manjkavih dobara kao što su tlo, hrana, pitka voda i gorivo. Osim oko namirnica i energenata, sukob je moguć i oko vjerskog i civilizacijskog identiteta. Činjenica da brojne suprotstavljene zemlje imaju nuklearno oružje daje naslutiti da bi idući rat mogao završiti potpunim uništenjem.

Ne treba zanemariti ni rizik od nehotičnog ispaljivanja nuklearnog oružja. Iako mnoge države imaju sustave za rušenje projektila, dovoljno je da se samo jedan provuče pa da pogođena strana uzvrati jednakom mjerom. Osim nuklearnog, valja strahovati i od biološkog oružja. O njemu javnost manje zna, jer ih ga mnogo lakše proizvesti i sakriti nego nuklearno. Zašto bi, ako ne iz zlih namjera, SAD i Rusija držale zalihe virusa velikih boginja?

4. Pandemija neizlječive bolesti

Patogeni i sisavci dugo žive zajedno u relativnom miru, ali povremeno njihov odnos postaje neprijateljski. Često tome prethodi unošenje novih patogena u populaciju. Prije 12.000 godina strašna je epidemija naglo pokosila brojne vrste sisavaca u obje Amerike. Ross MacPhee iz Američkog muzeja za prirodnu povijest tvrdi da je krivac bila vrlo zarazna bolest, koju su ljudi prenijeli iz Azije u Sjevernu Ameriku.

Širenje naselja i poljoprivrede u divljinu dovodi ljude u doticaj s nepoznatim životinjskim patogenima. Širenju zaraze pogoduju gusto naseljena područja bez dobrih sanitarnih uvjeta, kao i mogućnost brzog prenošenja uzročnika bolesti. Znamo li da pola čovječanstva živi u gradovima te da je planet premrežen zrakoplovnim linijama, uviđamo da je rizik od pandemije neizlječive bolesti veći no ikad.

Ljudi i životinje nisu jedine žrtve patogena, jer zarazne bolesti jednakom snagom pogađaju i biljke. Budući da mnogi poljoprivrednici kupuju jednake sojeve sjemena od velikih korporacija poput Monsanta, njihovi su usjevi podložni jednakim zaraznim bolestima. Pandemija poljoprivrednih kultura može uništiti velik dio godišnje žetve i uzrokovati globalnu glad ili ratove za preostale živežne namirnice.

5. Udar nebeskog tijela

Kad scenarij katastrofe padne u ruke holivudskim filmašima, izaziva više smijeha nego straha, no u padu pozamašnog nebeskog tijela na naš planet nema ničeg duhovitog. Putanje tijela koja jure sunčevim sustavom ponekad se ukrštaju sa Zemljinom. A neka od tih tijela, asteroidi i kometi, dovoljno su velika da naprave zastrašujuću štetu.

Komad kometa promjera 1908. je proletio kroz atmosferu i eksplodirao iznad Tunguske oblasti u Sibiru. Iako mu je promjer bio samo 65 metara, njegov je pad uništio 80 milijuna stabala, oslobodivši energiju tisuću puta veću od atomske bombe bačene na Hirošimu. Astronomi procjenjuju da tijela takve veličine padaju na naš planet prosječno svakih 200 godina. Budući da je većina Zemlje prekrivena vodom, a da su mnoge kopnene površine nenaseljene, mala nebeska tijela poput tunguskog kometa ne uzrokuju ljudskih žrtava.

No, stijena promjera između 800 i 1000 metara, kakav pada na naš planet prosječno svakih četvt milijuna godina, izazvala bi globalnu katastrofu neovisno o mjestu udara. Padne li u ocean, potaći će cunamije, koji će poplaviti široka obalna područja. Tresne li o kopno, zapalit će strahovite požare i podići milijarde tona prašine, koja će zastrti sunce na više mjeseci. A kilometarski asteroid nije najgore što nas može zadesiti. Sunčevim sustavom kruže i stijene poput one koja je po mišljenju paleontologa prije 65 milijuna godina zbrisala dinosaure.

“Asteroidi i kometske jezgre, čiji je promjer veći od desetak kilometara, mogli bi uzrokovati globalnu katastrofu pri kojoj bi stradao najveći dio čovječanstva”, rekao nam je zagrebački astronom Ante Radonić. “Vjerojatnost za tako nešto je izuzetno mala, recimo jednom u milijun godina. Međutim, teško je zamisliti da bi takav događaj uništio sve žive organizme. Neki organizmi bi preživjeli.”

Saznajte koji ste tip duše, no prije toga, molimo Vas, izdvojite minutu i podijelite s nama svoje mišljenje o astrološkim uslugama u Hrvatskoj. Svoje mišljenje možete podijeliti ovdje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

By

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina priznala taktičke uspjehe Rusije u regiji Harkiv

Objavljeno

-

By

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv.

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

“Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa.

Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine.

U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kod Sheinovih dobavljača u Kini i dalje se radi 75 sati tjedno

Objavljeno

-

Radnici nekih dobavljača kineskog giganta brze mode Sheina i dalje rade 75 sati tjedno unatoč obećanju kompanije da će poboljšati uvjete. Nova istraga švicarske aktivističke skupine Public Eye nadovezala se na njezino izvješće iz 2021. godine, u kojem je utvrđeno da brojni zaposlenici na šest lokacija u Guangzhouu rade prekovremeno.

Prema ovoj organizaciji, koja je intervjuirala 13 zaposlenica u šest tvornica u Kini koje opskrbljuju Shein, prekomjerni prekovremeni rad i dalje je uobičajen za mnoge radnike.

Shein je za BBC rekao da naporno radi na rješavanju pitanja koja je pokrenulo izvješće Public Eyea i da je napravio značajan napredak u poboljšanju uvjeta.

Shein je brzo rastao otkako je osnovan 2008. i bio je jedna od mnogih internetskih kompanija koje su procvjetale tijekom karantene zbog pandemije covida. Njegova formula širokog asortimana jeftine odjeće – uz kampanje na Instagramu, TikToku i drugim društvenim medijima – pretvorila ga je u jednu od najvećih modnih kuća na svijetu.

Oslanja se na tisuće dobavljača, kao i ugovornih proizvođača, u blizini svog sjedišta u Guangzhouu te je u mogućnosti proizvesti novu odjeću u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci.

U prosjeku rade 12 sati dnevno

Međutim, zaposlenica koja je 20 godina radila za šivaćim strojevima rekla je za Public Eye: “Radim svaki dan od 8 ujutro do 22.30 navečer i svaki mjesec uzimam jedan slobodan dan. Ne mogu si priuštiti više slobodnih dana jer to previše košta.”

Spomenutih 13 zaposlenica tvornice intervjuirano je u ljeto 2023. Ispitanici su radili na proizvodnim mjestima zapadno od sela Nancun u području Guangzhoua u južnoj Kini.

Public Eye se nije vratio u sam Nancun, koji je bio mjesto izvornih intervjua, tvrdeći da je atmosfera bila previše rizična zbog medijske pozornosti početnog izvješća.

Ispitanice u dobi između 23 i 60 godina rekle su da u prosjeku rade 12 sati dnevno, što ne uključuje pauze za ručak i večeru. Rekle su da obično rade šest do sedam dana u tjednu.

Sheinov Kodeks ponašanja za dobavljače kaže da radnici ne bi smjeli raditi duže od 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Brend je priznao da je ovo dugoročni problem kada ga je Public Eye prvi put osvijestio 2021. godine.

U svom odgovoru na posljednje izvješće, Shein je rekao da je dugo radno vrijeme u sektoru zajednički izazov na čijem rješavanju brendovi, proizvođači i drugi faktori ekosustava moraju raditi zajedno. U odgovoru još stoji da to nije problem jedinstven za Shein, koji je predan odigrati svoju ulogu u poboljšanju situacije u vlastitom opskrbnom lancu.

Radnice su također tvrdile da se njihove plaće gotovo nisu promijenile od prve istrage i da variraju između 6000 i 10.000 juana mjesečno (663 do 1104 funte). Public Eye kaže da je osnovna plaća za radnice prije dodatka za prekovremeni rad 2400 juana (265 funti). Prema Asia Floor Wage Allianceu, plaća koja u Kini jamči normalan život iznosi oko 6512 juana (719 funti).

Ispitanice su tvrdile da u slučaju pogreške moraju napraviti izmjene na odjeći i da za to nisu plaćene.

“Tko god pogriješi, odgovoran je da to ispravi. Morate riješiti problem u svom radnom vremenu”, rekao je 50-godišnji nadzornik.

Mala djeca se čuvaju u tvornicama, tinejdžeri pakiraju stvari 

Radnice su također rekle da su primijetile porast broja nadzornih kamera u tvornicama i da vjeruju kako se snimke šalju Sheinu u stvarnom vremenu kako bi se mogli provoditi propisi.

Public Eye je također primijetio da se mala djeca čuvaju u tvornicama, da tinejdžeri pakiraju stvari i da se zabrana pušenja ne provodi.

U odgovoru za BBC, Shein je napisao da ulaže desetke milijuna dolara u jačanje upravljanja i usklađenosti u svom opskrbnom lancu.

“Aktivno radimo na poboljšanju prakse naših dobavljača, među ostalim da su radni sati dobrovoljni i da su radnici pravedno nagrađeni za ono što rade, a također prepoznajemo važnost suradnje u industriji kako bismo osigurali kontinuirano poboljšanje i napredak u ovom području. Kao rezultat naših napora, istraživanje koje smo proveli s našim revizorima otkrilo je da radnici u pogonima dobavljača Sheina u Kini zarađuju osnovne plaće koje su znatno više od prosječne lokalne minimalne plaće”, stoji u odgovoru Sheina.

Shein je za Public Eye rekao da su njegovi dobavljači dužni poštivati lokalne zakone i propise koji reguliraju plaće i radno vrijeme: “Tamo gdje se otkriju kršenja naše politike upravljanja poduzimamo čvrste mjere, uključujući prekid poslovnog odnosa.”

Što se tiče nadzornih kamera, Shein je za Public Eye rekao da su dobavljači sami donosili odluke o postavljanju kamera u svoje objekte te da kompanija nije imala pristup izvorima sigurnosnih kamera ili snimkama dobavljača.

Što se tiče djece u tvornicama, kompanija je za Public Eye odgovorila: “Strogo sprječavamo dječji rad. Sva kršenja tretiramo s najvećom ozbiljnošću.”

Priznaje se da tvorničko osoblje ponekad ima problema s usklađivanjem radnog vremena i brige o djeci, što može rezultirati time da radnici dovode svoju djecu na radno mjesto: “Svjesni toga, pružamo financijsku potporu dobavljačima za stvaranje centara za brigu o djeci unutar ili u blizini njihovih prostorija.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu