Svijet
Brutalni američki eksperimenti koji su se radili u ime znanosti

Neki su od njih zastrašujući jer su tretirali ljude kao zamorce, dok drugi otkrivaju na što su sve ljudi kao vrsta spremni. Otkrijte brutalne američke studije iz 20. stoljeća
Mjerenje straha kod umirućeg muškarca
John Deering bio je osuđeni kriminalac koji je ubio nekog tijekom pljačke, a 1952. g. osuđen je na smrt pred streljačkim vodom. Prije smrti su ga liječnici nagovorili na neobičan eksperiment te mu priključili elektrode koje su trebale mjeriti detalje njegove smrti. Njegovo je srce stalo točno 15,6 sekundi nakon pucnja, a proglašen je mrtvim 150 sekundi kasnije.
Osim mjerenja vremena prestanka rada srca, elektrokardiogram je mjerio i njegov puls te su prema tome analizirali i razinu straha koju osjeća prije smrti. U trenutku u kojem je šerif izdao naredbu “pucaj” njegov je puls mjerio 180 otkucaja u minuti, a zaključak ove poprilično besmislene studije je bio – nemoguće je biti hrabar gledajući smrti u oči, piše Listverse.
Davanje radioaktivnog željeza trudnicama
Godine 1945. istraživači sa Sveučilišta Vanderbilt osmislili su vrlo kontroverznu studiju u kojoj su željeli mjeriti razinu apsorpcije željeza kod trudnica. To ne bi bilo tako neobično da nisu odlučili dati im radioaktivno željezo, kojeg je ukupno primilo 829 trudnica s dijagnozom anemije. One su i ne znajući pile tablete koje su sadržavale razine zračenja do 30 puta veće od dopuštenih.
Drugi je cilj studije bio promatrati dugoročne posljedice zračenja na djecu, a vjeruje se kako je eksperiment uzrokovao smrti troje djece – jedne djevojčice s 11. g. i dvoje dječaka u dobi od pet i 11. g. Protiv Sveučilišta je naposljetku podnesena tužba te su u nagodbi isplatili oko 10 milijuna dolara oštećenima.
Bostonski projekt
Dr. William Sweet iz američkog Nacionalnog laboratorija Oak Ridge je 1953. g. proveo studiju u kojoj je smrtno oboljelima od raka u terminalnim fazama injektirao radioaktivni uran. Poput Vanderbilt studije, njegov cilj je bio dvojak. Prvi je bio mjeriti razinu apsorpcije urana u ljudsko tijelo, dok je drugi bio istražiti kako će radioaktivni element djelovati na rast tumora. Kao dio dogovora s američkom vladom, dr. Sweet je nakon smrti predao tijela na daljnje izučavanje.
Niti jedan od pacijenata nije pokazao ikakve znakove oporavka, a većina ih je umrla vrlo brzo nakon dobivanja injekcija, no najkontroverzniji je podatak kako pacijenti uopće nisu bili upućeni, odnosno dali svoj pristanak za sudjelovanje u studiji.
Testiranje bakterija u San Franciscu
Tijekom 1950-ih u američkim je znanstvenim krugovima postojao strah od mogućeg rata s biološkim oružjem sa Sovjetima. Stoga su odlučili testirati mogućnosti širenja i zaraze potencijalnim oružjem kako bi razvili scenarij mogućeg napada na američkom tlu. U studiju su “napunili” vozilo bakterijom Serratia marcescens te ga parkirali nekoliko kilometara od San Francisca. Budući da ta bakterija tvori crvene kolonije na uzorcima vode i tla, ona je bila idealna za praćenje. Vjerovali su kako je potpuno sigurna za ljude, dok zapravo uzrokuje razne respiratorne i urinarne infekcije.
Zabilježili su velik porast u broju oboljelih od upale pluća te uroloških bolesti, a na stotine tisuća nedužnih civila bilo je izloženo nepotrebnoj zarazi. Najgori dio eksperimenta je to što je bio potpuno nepotreban, jer su slične studije već prije izvedene u nenaseljenim pustinjskim područjima.
Eksperimenti poslušnosti
Ugledni psiholog Stanley Milgram radio je brojne studije u kojima je izučavao poslušnost, odnosno što je to u ljudima da izvršavaju naredbe autoriteta koliko god one brutalne bile ili se pak protivile njihovoj savjesti. Tako je Miligram radio eksperimente u kojima su ljudi davali jedni drugima elektrošokove po naredbi, s čime je objasnio i slijepo slijeđenje autoriteta slično onom kao i kod nacista koji su ubijali Židove.
Pogledajte video:
Nasljednici njegove teorije, psiholozi Charles Sheridan i Richard King odlučili su dodatno provjeriti njegove teze, no ovaj put sa životinjama, jer je postojala mogućnost da je s ljudima studija bila namještena – odnosno da nije riječ o stvarnim elektrošokovima. Tako su kao žrtve studije uzeli psiće, kojima su ispitanici trebali davati stvarne elektrošokove ako nisu izvršavali naredbe – primjerice stajali na određen način. Preko polovice muških ispitanika pod velikim stresom izvršavali su naredbe znanstvenika i davali elektrošokove psićima, a još bizarnije – svaka žena pokazala je poslušnost, dok su neke od njih cijelo vrijeme studije plakale na zvuk patnje kod psića.
Eksperiment potrgane igračke
Znanstvenici sa Sveučilišta Iowa dali su skupini djece igračke sa strogim uputama kako ih ne smiju slomiti. Potom su znanstvenici potajice potrgali igračke te podvrgnuli djecu trenutnom osjećaju krivnje. Čim su ispitivači navodno primijetili da su igračke slomljene, kratko su rekli “a joj”, čime su izrazili svoje razočaranje. Potom su promatrali njihove reakcije, a velik broj njih je bio pod stresom te su plakali. Kao i kod drugih slučajeva studija s djecom, i ova dovodi u pitanje etičnosti eksperimenta te pristanka roditelja neupućenih u eksperiment. Osim toga, nameće se i pitanje imaju li pravo roditelji odlučivati o sudjelovanju njihove djece u studiji koja može imati neočekivane posljedice.
Eksperiment s rakom
Chester M. Southam bio je poznati istraživač karcinoma 1960-ih godina, a želio je otkriti kako bi se organizam ljudi s imunitetom oslabljenim uslijed neke druge kronične bolesti borio s rakom. Da bi testirao svoju teoriju, ispitanike je pronašao u Židovskoj bolnici za kronične bolesti u New Yorku, čiji je ravnatelj dopustio da injektira 22 pacijenata sa stranim i živim stanicama raka jetre. Ovaj eksperiment čija svrha nije bila liječenje izveden je na starijim pacijentima u terminalnim fazama bolesti koji nisu dali svoj pristanak za sudjelovanje. I ne samo to, neki koji su direktno odbili biti dijelom studije jer nisu znali njezine detalje, ipak su dobili iste injekcije.
Na kraju studije, Southam je dobio jednogodišnju uvjetnu kaznu zabrane rada medicinom, a taj eksperiment aktualizirao je pitanje pristanka u medicinskim studijama.
Malarija u zatvoru
Kako bi isprobali razne lijekove za malariju u jeku Drugog svjetskog rata, američki su znanstvenici odlučili ih testirati na zatvorenicima u kaznionici Stateville. Oni su postali pokusni kunići, a iako su proglašeni mentalno sposobnima, pitanje njihovog dobrovoljnog pristanka je i dalje diskutabilno.
Iako nitko nije umro za vrijeme studije te su mnogi od njih dobili bogate nagrade za sudjelovanje kao i određena pomilovanja, cijena koju su morali platiti je bila zaraza malarijom.
Mijenjanje seksualne orijentacije
Dr. Robert Heath sa Sveučilišta Tualane provodio je brojne eksperimente kojima je električnom stimulacijom mozga želio liječiti homoseksualnost. Ispitanik je bio 24-godišnji homoseksualni muškarac, koji je patio od paranoje i depresije. Davao mu je elektrošokove u regije mozga zadužene za osjećaj užitka, a ispitanik je izvijestio o euforičnom zadovoljstvu. Dobio je i mogućnost sam sebi davati elektrošokove iako je procijenjen kao suicidalan te je to činio nekoliko sati.
Nedugo nakon toga, ispitanik je masturbirao na seksualnu pornografiju i uspješno doživio orgazam. Potom je dr. Heath u eksperiment uveo plaćenu prostitutku, za koju ispitanik nije bio seksualno zainteresiran. Nakon što je ona inicirala seksualni kontakt, a pacijentu su i dalje davani elektrošokovi, doživio je orgazam.
Godinu dana nakon studije, pacijent je izvijestio o redovitim seksualnim odnosima i s muškarcima i ženama, a dr. Heath je proglasio studiju polovično uspješnom te više nije pokušavao “liječiti homoseksualnost”.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.





marina
9. prosinca 2014. at 21:26
Ovakve su osobe bile osuđivane od društva i prepuštene same sebi ,………..obično , uvijek osuđivane od ljudi , posebno u manjoj okolini.
Bilo bi vrijeme da se i za njih “upali svijetlo”.