Nekategorizirano
Walter Matulich: "Htio bih biti zakopan u 'mom' groblju!"
Walter Matulić
Iz maglovitog gradića u Padskoj dolini uz zadarski pozdrav javio se šjor Walter Matulich (67) koji, kako nam priča, sanjari o tome da na Kalelargi, ljeti, zajedno prošetamo, da na Trgu (Piazza dei Signori) sjednemo opušteno, uz razgovor i kavicu.
Rođen je, prisjeća se s nostalgijom, u Arbanasima, 8. svibnja 1943. godine, u skromnoj kući sa dvorištem. U današnjoj ulici Bonifacija Perovića, na broju 15.
– Stara je to prizemnica, okružena đardinom koji je bio strast moga ćaće. Počivaju, on i mater, na cimitoriju grada Monze, bez utjehe blage hladovine zadarskih čempresa i oleandara, započinje svoju priču šjor Walter koji je sa svojom obitelji otišao za Italiju 1956.
Nono, iz Cerarie ili Voštarnice, rastao je u familiji od barkajola, priča nam Walter o svojim arbanaškim korijenima, a nona, iz familije Bajlo, rođena na Punti Bajlo, bila je iz obitelji starih zemljoradnika koji su ostali su u Arbanasima obrađivati svoje male parcele na Kolovarima, kod Kotlara, u Šinjoretovu, u Gaženici. Nisu se dali iz zavičaja.
– Imao sam 13 godina. Moja je familija, ćaća i mater, optirala za talijansko državljanstvo još 1948. godine, na temelju člana 19. pariškog Ugovora o Miru od 10. veljače 1947. Instanca je bila u više navrata, sistematski, odbijena. A razne žalbe nisu bile prihvaćene jer govorni jezik nije bio talijanski, a to je bio uvjet postavljen u čl. 19. rečenog Ugovora, što nije bila istina, priča Walter Matulich koji je pohađao talijansku osmogodišnju školu namijenjenu talijanskoj manjini u Zadru od 1949. do 1953., kad je “ex abrupto” bila zatvorena, iz političkih razloga, radi afere “Trst”. U njegovoj familiji govorilo se venetsko-zaratinskim dijalektom. Notorna činjenica.
– Cilo je susjedstvo o tome znalo i moglo svjedočiti. Dočepali smo se, ipak, talijanskog državljanstva i Italije drugim pravnim institutom – “otpustom” iz tadašnjeg jugoslavenskog državljanstva koji nam je u međuvremenu bio prilipljen, objašnjava nam naš Zaratin iz Arbanasa. U Zadru je često. Svake godine, od 1959. naovamo, uglavnom ljeti.
– Svoj sam godišnji odmor stalno provodio u Zadru. Nigdje drugdje. Ni u Apeninima, ni u drugim evropskim, privlačnim zemljama. Od 1968., pa dalje, u pratnji žene, a kasnije i dvoje djece. Mogu se hvaliti što sam uspio usaditi i u njihovu dušu ljubav prema Zadru i Dalmaciji. Imam sreću da mi je i supruga, divna životna partnerica, Arbanaška. Upoznao sam je u prvom razredu osnovne talijanske škole, daleke 1949., priča Walter pun nostalgije.
– Neću opisivati osjećaje koji me obuhvaćaju kad trajektom, smjer Ancona-Zadar, prođemo “Tri sestrice”, a iz daljine se nazire bijeli profil mog rodnog grada. Sa jednim stihom, Leopardi, talijanski pjesnik, sve je već rekao: “Lingua mortal non dice/quel ch’io sentiva in seno”, obuzet valovima sjećanja ljuljao se na braci uspomena prema svom voljenom gradu naš sugovornik koji je putem nasljednog prava postao, kao strani državljanin, vlasnik kuće u kojoj se rodio i živio trinaest godina.
– Rekonstruirao sam antičku prizemnicu. Investirao u nju, što krpe što konca, oko sto tisuća eura. Što je, za moju “kuletu”, ogromna cifra. A htio bih, znate, kao penzioner, provesti u njoj barem dio života koji je na izmaku, da bi kasnije bio zakopan u “mom” groblju, u jednoj skromnoj grobnici, kraj dida i babe, Walterova je želja.
Dotakao se malo i Padske doline u sjevernoj Italiji:
– Moja je rezidencija, inače, u gradiću Chiari. Arbanasa ima po cijeloj Italiji, na goju god stranu se krene. Raspršeni smo posvuda. U provinciji Brescia ima 5 do 6 familija, u provinciji Bergamo isto, u Milanu 10-tak familija, u Bologni još toliko, a fala Bogu, ima nas i u centralnoj Italiji, u Anconi, Lucci, Pescari, Firenzi, Rimu i u južnoj Italiji, u Napoliju, Bariju, čak i u otočkoj Italiji, na Siciliji, u Palermu, na Sardiniji, u Cagliariju, Algheru, Sassaru…, priča Walter kojemu, kako nam se tuži, Zadar strašno fali.
– Nema dana da ne prošetam, barem virtualno, kroz Kalelargu, Kolovare, Karmu i Fontanu, Rivu, Fošu, Trgom, preko Muraja… Na ekranu kompjutera stoji mi slika predivne “Piazze dei Signori” moga grada, veli Walter koji od početka ove godine ima status umirovljenika. Svoj radni vijek proveo je u osiguravajućim zavodima, bankarskim institucijama, špediterskim firmama i, na kraju, u jednoj metalurgijskoj industriji gdje je radio kao šef računovodstva.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
“MASLINE (SVE U SVOJE VRIME)” / Alenka Milano izvodi novu pjesmu Gorana Kovačevića. Poslušajte…
ZLATNE PAPALINE U ARBANASIMA / Dvostruka kruna za Zadarnovu
FOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
PROGNOZA / Stiže kalendarsko ljeto, dio zemlje u toplinskom valu, ponegdje pljuskovi, grmljavina
Vozite li se s otvorenim prozorima kada udari vrućina? Zapamtite brzinu od 72 km/h – stručnjaci otkrivaju što se tada događa
JESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
SJAJNA VIJEST ZA RAŠTANE I SIKOVO / Završena izgradnja vodovodne mreže – omogućena vodoopskrba za 1.275 stanovnika!
PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće
“MASLINE (SVE U SVOJE VRIME)” / Alenka Milano izvodi novu pjesmu Gorana Kovačevića. Poslušajte…
(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin18 sati prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSUBOTA, KATEDRALA: Svećeničko ređenje fra Antonia Gospića
-
magazin4 dana prijePočinje KvartArt festival! Donosimo detaljan program…
roksi
23. studenoga 2010. at 14:36
…najbolji su ovi naši koji puno pate, a ne vračaju se za stalno…valjda vole patit.
Bregdeti/wm
24. studenoga 2010. at 13:58
Nije jednostavno vratiti se “za stalno”.
Vrime ( skoro šest decenija) je napravilo svoje.
Stare prijateljske veze, iz ditinjstva, pošle u bevandu.
Prominija se “milieu”, i na Poluotoku i u Arbansima.
Fetivih prijatelja, one za koje bi skinija i košulju i gaće, ako pak još diše, onda žive u Zagrebu, Rijeci, Puli, ili u Kanadi, SAD, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, itd.
Oko starine, pridošlica koliko Bog hoće. Nemaš ništa protiv njih.
No, nisu elementi “humusa” u kojem si odrastao i koji su ti trasirali egzistenciju.
Inšoma, prati te konstanta kontradikcija i, lipo, lebdiš između nekih fascinantnih sjećanja i konkretne stvarnosti.
pl
24. studenoga 2010. at 10:11
a zašto da se vrate kad je gore sad nego onda kad su otišli
roksi
24. studenoga 2010. at 18:00
Svaka skuža nadje muža. Tutto mondo cambia.
DOMOLJUB
27. studenoga 2010. at 19:59
ŠTO DRŽITE TOGA TALIJANČINU. ISTI JE ČLAN-VIJEĆNIK SLOBODNE OPĆINE ZADAR U IZBJEGLIŠTVU. KAKO VAS NIJE SRAM DRŽATI GA NA PRVOJ STRANICI Z NETA
INSTITUT
28. studenoga 2010. at 17:37
PLANOVI IZA KOJIH STOJE TALIJANSKI INSTITUTI
Zbog poznatih povijesnih talijanskih pretenzija prema zadarskom području utvrđene su kontinuirane aspiracije koje traju do danas.
Talijanske pretenzije počinju već u srednjem vijeku, kada se Zadar među dalmatinskim gradovima isticao važnim strateškim položajem zbog toga što je smješten na sredini «Istočno jadranske obale».
Po svojim prirodno-zemljopisnim značajkama bio je tada najvažniji grad na istočnoj obali Jadrana. Te prirodne, strateške i ekonomske prednosti u srednjem vijeku utjecale su na politički razvoj grada, te njegov politički položaj činile težim i složenijim nego u drugim dalmatinskim gradovima.
Navedene okolnosti utjecale su na njegov odnos spram mletačke vlasti, te je Venecija vodila posebnu politiku prema Zadru nastojeći prvenstveno da priznaje njezinu vlast. U takvoj politici je imala uspjeha, te je Zadar pod mletačkom upravom bio od 1409. – 1797. godine (gotovo četiri stoljeća).
Nekadašnji teritorij mletačke Dalmacije zamijenila je austrijska vlast, od 1814. – 1918. godine, kada je Dalmacija postala austrijska pokrajina s glavnim gradom Zadrom. Prema austrijskom popisu stanovništva (1880., 1890., 1900., i 1910. godine) utvrđeno je da je u Zadru bilo koncentrirano više od polovice Talijana od onih što ih je bilo u čitavoj Dalmaciji. Glavno uporište talijanskog jezika, autonomaša i talijanštine bilo je u Zadru u glavnom gradu pokrajine, a u kojem se redovito za talijanski jezik izjašnjavalo više Talijana nego u svim drugim dijelovima Dalmacije zajedno.
Zanimljivim držimo i stoga da je za vrijeme austrijske vlasti nad Dalmacijom, samo Zadar za razliku od svih drugih gradova i općina čitavo vrijeme imao u Zadru talijansku gradsku vlast sastavljenu od Talijana i autonomaša. Za očuvanje gradske talijanske vlasti veliku ulogu odigrali su pojedinci odnosno pojedini bogati Talijani i autonomaši, koji nisu ispuštali vlast.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine počinje talijanska okupacija Zadra, odnosno Rapalskim ugovorom, 1920. godine, Zadar postaje dio teritorija Kraljevine Italije, čija je okupacija trajala do 1943. godine.
Talijanski iredentisti ne pomirivši se sa izgubljenim teritorijem, 1963. godine osnovali su u Anconi «Slobodnu općinu Zadar u izbjeglištvu». Udruga i danas djeluje, te ima svoje organe vlasti, općinsko vijeće, općinski odbor i predsjednika općine odnosno gradonačelnika. Njezini najaktivniji članovi su Franco Luxardo, gradonačelnik, Giorgio Varisco, financijski direktor općine, Elio Ricciardi, umirovljeni talijanski general i Renzo de Vidovich, direktor uprave lista «Il Dalmata», bivši predsjednik tršćanskog ogranka «Libero comune di Zara in esilio», bivši predsjednik Federacije esula i njen današnji član izvršnog odbora i dr.
Navedene osobe su u stalnom kontaktu s pojedinim članovima «Zajednice Talijana Zadar», koji ih usmjeravaju u svojim iredentističkim planovima.
«Slobodna općina Zadar u izbjeglištvu» redovito odražava skupštinu općine na talijanskom skupu «Raduno», kada se okupljaju jednom godišnje talijanski esuli iz cijeloga svijeta. Na skupu sudjeluju i pojedini dužnosnici Parlamenta i Vlade Republike Italije, Gianfranco Fini, bivši ministar vanjskih poslova Republike Italije, Carlo Giovanardi, ministar za odnose s Parlamentom zadužen za problematiku i pitanje esula u Republici Italiji, Roberto Menija, zastupnik stranke Nacionalnog saveza («Alleanza Nacionale») u talijanskom parlamentu i drugi, te iredentističkim stavovima vrše pritisak na RH u svezi povrata imovine, fojbi i dr. Na manifestaciji sudjeluju i pojedini članovi talijanskih udruga iz Zadra. Za napomenuti je da redovito dodjeljuju titule počasnog građanina «Slobodne općine Zadar u egzilu», te je tako titulu dobio Fini, Giovanardi i dr.
U skladu s kontinuiranim agresivnim nastupima talijanskih iredentista, te izjavama pojedinih talijanskih političara o teritorijalnim pretenzijama prema RH, navedeni sada djeluju u više pravaca prema zadarskom području u cilju kako bi Zadar u budućnosti pripremili da postane sastavni dio teritorija Republike Italije, a iza čijih projekata i planova stoje talijanski instituti.
Prema prokušanim iredentističkim stilovima razrađenim na psihološkom nivou, u masama građana Zadra stvorili su strah, zavidnost i propagandu, kako Zadar spada u interesnu sferu Republike Italije, te da mora biti jači talijanski utjecaj na zadarskom području i dr., što su im omogućile pojedine osobe koje su obnašale vlast u zadarskoj Županiji i u Gradu Zadru, te im pripremili teren za kupovanje nekretnina i izgradnju objekata u cilju budućeg naseljavanja Talijana iz Republike Italije, a time i da Zadar u budućnosti postane talijanskim teritorijem.
Prvo, djeluju preko talijanskih udruga u Zadru («Zajednica Talijana Zadar» i zadarske podružnice Dante Alighieri), te ih usmjeravaju u raznim projektima (pridobivanje novih članova, afirmiranje Zajednice i dr.). Hrvatski okupatori kroz povijest su se služili svojim manjinama kao izviđačima preko kojih su, kao i preko «produženih ruku» iz hrvatskog naroda, osvajali i porobljavali Hrvatsku. Elio Ricciardi, umirovljeni talijanski general dolazi svaka četiri mjeseca u RH te im daje smjernice kako osvojiti Zadar i druga područja RH.
Drugo, stvaraju bogate talijanske pojedince u Zadru s ciljem jačanja talijanskog utjecaja u Zadru, te su uporište našli u prokušanoj šabloni iz prošlosti da vladaju Zadrom.
Trećo, protiv hrvatskih nacionalnih interesa talijanski iredentisti djeluju i preko bankarskog sustava, a naročito preko «Hypo Alpe Adria Bank», čiju su banku u Zadar doveli osobe sklone organiziranom kriminalu s ciljem da preuzmu i unište hrvatsko gospodarstvo, što su i učinili.
Tako su preko «Hypo Alpe Adria Bank» u Zadarskoj županiji preuzeli sva bivša društvena poduzeća, hotele, marine, izvore vode, poljoprivredna zemljišta i dr. Ne samo da su postali većinski vlasnici navedenih nekretnina, već su ugasili sva proizvodna poduzeća, te ne otvorivši niti jedno radno mjesto u proizvodnji, što će u budućnosti imati nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo
Bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta nagradio je «Hypo Banku» za učinjeno tako što je omogućio da svi zaposlenici Grada Zadra primaju plaće preko Hypo, te da se i druga financijska poslovanja vrše preko spomenute banke. Navedeni plan kupnje nekretnina preko «Hypo banke» osmislili su esulsko iredentističke udruge iz Republike Italije, a sve s ciljem da pomoću nekretnina povrate nekadašnji «izgubljeni teritorij Zadra». Iz toga razloga su i uključili osobe sklone raznim oblicima organiziranog kriminala da lakše preko austrijskog naziva banke postanu vlasnici najkvalitetnijih i najvrijednijih nekretnina u Zadru.
Četvrto, znakovitim smatramo i podatke da talijanski iredentisti planski usmjeravaju osobe sklone distribuiranju i krijumčarenju opojnih droga na zadarskom području, kako bi ovladali zadarskim područjem. Istima pripada značajna uloga u krijumčarenju opojnih droga, a sve u cilju da hrvatska mladež što više konzumira opojne droge iz razloga da im se u budućnosti ne bi imao tko suprostavljati u njihovim planovima spram zadarskog područja. Navedeni su značajno financijski ojačali po distribuiranju droge, te je Zadar po statistikama već godinama u samom vrhu konzumenata opojnih droga.
roksi
28. studenoga 2010. at 18:28
Ti stvarno i jesi za mentalnu instituciju.
vily
22. prosinca 2010. at 11:44
Interesantno nitko od njh neće reći da pate za Hrvatskom i da su Hrvati nego kažu da su Dalmatinci. Oni ne mogu podnijeti što je Zadar centar Hrvatske i da više talijanski nikad neće biti.Zadar je bio kratko vremensko razdoblje talijanski na svu sreću i to od 1920-1943. A prije je bio mletački, austrijski, francuski pa opet austrijski i samo kratko talijanski-fašistički. Ne ponose se svojim albanskim korijenima već su im bolji talijanski -kojima niti ne pripadaju (pa oni nemaju ni kapi talijanske krvi).Ni talijanski nisu znali kad su optirali u Italiju. Zašto ih je sram reći da su se asimilirali – pa imaju hrvatska prezimena.
Bregdeti
23. prosinca 2010. at 10:03
Prvo. Nije se optiralo “u Italiju” nego na istočnoj obali Jadrana “za talijansko državljanstvo”.
Drugo.To da bivši optanti “ni talijanski nisu znali” afirmacija je koju bi njezin autor morao dokazati. No, on je smatra apodiktičnom….
Treće. Konzistentan broj Dalmatinaca-Hrvata nosi “talijanska” prezimena: Armanini, Arneri, Biankini/Bianchini, Boniccioli, Borelli, Botteri, Carbonini, Dellavia, Franceski/Franceschi, Longin/Longhin, Merlo, Morpurgo, Nardelli, Orlandini, Petricioli/Petriccioli, Pezzi, Piasevoli, Santini, Tartaglia, Tedeski/Tedeschi, etc., etc.
Tribalo bi ih pitati da li ih je sram to što su se “asimilirali”.
Ergo, prezime niti generira niti definira pripadnost određenoj naciji.