Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa zadržavanje rashoda na ovogodišnjoj razini od 122,3 milijarde kuna, a u strukturi rashoda najveći se dio odnosi na mirovine – 35,1 milijardi kuna (što je 163 milijuna kuna više nego u 2010.), te na rashode za zaposlene – 22,6 milijardi kuna (+0,1%). U idućoj godini neće biti povećanja plaća korisnika državnog proračuna kao ni mirovina, ističu u Ministarstvu financija.
Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru kojeg su i rashodi za mirovine, pa ukupno u idućoj godini na taj resor otpada 38,8 milijardi kuna, (+0,03%). Veliki proračunski korisnik je i Ministarstvo zdravstva kojemu proračun u idućoj godini predviđa iznos od 25,6 milijardi kuna (-2,7%).
U idućoj je godini za naknade HZZO-u predviđen iznos od 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Kada se iznosima za mirovine i zdravstvo dodaju i iznosi za dječji doplatak od 1,6 milijardi kuna (-3,4%) te rodiljne naknade sa 2,3 milijarde kuna (+2,4%), ukupno je u proračunu za naknada građanima predviđen iznos od 64,6 milijardi kuna (-1,1%).
Najveći gubitnici ministarstva obitelji, regionalnog razvoja, kulture, vanjskih poslova…

Resor kod kojeg proračun u idućoj godini predviđa najveće smanjenje novca je Ministarstvo financija – 23,9 milijardi kuna (-25,3%). Posljedica je to prije svega manjih obveza otplata domaćih i inozemnih obveznica i zajmova, a koje s ovogodišnjih 19,1 milijardu kuna u idućoj godini padaju na 9,9 milijardi kuna. Manje mogu očekivati i Ministarstvo obrazovanja s predviđenih 11,7 milijardi kuna ili (-0,4%), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 6,5 milijardi kuna (-0,7%), MUP sa 4,7 milijardi kuna (-1,6%).
Proračun za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s nešto više od 4 milijarde kuna je za 2,8 posto manji nego ovogodišnji iznos, a smanjenje se predviđa i kod Ministarstva regionalnog razvoja (-5%) na 1,9 milijardi kuna. S manje će novca raspolagati i resori kulture (953,5 milijuna kuna ili 5,8% manje), vanjskih poslova (558,4 milijuna kuna, ili 6,4% manje), zaštite okoliša (629,2 milijuna kuna ili 4,2% manje), uprave (396,1 milijun kuna ili 2,2% manje) itd.
Više MORH-u, Pantovčaku, turizmu i pravosuđu
Prijedlog proračuna predviđa na stavkama Vlade iznos od 216,4 milijuna kuna (-8%), dok je za Hrvatski sabor predviđen ukupan iznos od 332,5 milijuna kuna (-20%), što je posljedica smanjenja iznosa za Državno izborno povjerenstvo za više od 30 posto, na 182,4 milijuna kuna. Manje će u idućoj godini dobiti i Ured bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića i predviđeni mu je iznos od 1,36 milijuna kuna (-8,7%), dok će Ured predsjednika raspolagati s 55,4 milijuna kuna (+9,7%).
Za rashode vezani uz prilagodbu EU s iznosom predviđeno je 1,9 milijardi kuna. Napravljene su i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se financiralo povećanje promjerice financijskih rashoda (povećanje za 1,1 milijardu kuna), za vojnu opremu (260 milijuna kuna), za porodiljne naknade (54 milijuna kuna), za ured predsjednika (5 milijuna kuna), a tu su i izvanredni rashodi – popis stanovništva sa 146 milijuna kuna, te parlamentarni izbori i referendum za EU sa 177 milijuna kuna. Među ministarstvima za koje proračun predviđa više novca nego ove godine su i Ministarstvo pravosuđa (+5,7%) 2,7 milijardi kuna te Ministarstvo turizma (+5,7%9 s 239,5 milijuna kuna.
Nema jamstava brodogradnji, poljoprivredne subvencije 2,9 mlrd.
Uštede su ostvarene na smanjenju subvencija HŽ-u i subvencija za zračni promet, a u proračunu za iduću godinu nema subvencija brodogradilištima. Iz Ministarstva financija na upite o mogućnostima davanja novih državnih jamstava brodogradnji ističu kako su pravila Bruxellesa jasna – zadnja jamstva dana su 3. maju. Do kraja listopada ove godine država je po izdanim državnim jamstvima platila obveze od oko 800 milijuna kuna. Ukupne obveze po izdanim državnim jamstvima brodogradilištima, kada im se dodaju i kamate, su više od 12 milijardi kuna. Iz resora financija poručuju da će se boriti da bar nešto od toga preuzmu oni koji će kupiti brodogradilišta. Prijedlog proračuna za iduću godinu za subvencije predviđa ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna, (-2,7%). Najveći dio čine potpore za poljoprivredu i ribarstvo s iznosom od 2,9 milijardi kuna (-2,5%).
Prepolovljeni prihodi od poreza na dohodak

Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto. Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Time su, kažu u resoru financija, prihodi od poreza na dobit gotovo prepolovljeni u odnosu na 2007. i 2008. Prihod od PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna, a rast prihoda za 1,4 posto, na 39,3 milijarde kuna očekuje se i od doprinosa.
S obzirom na prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde, proračunski će deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a. Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a. Deficit će se financirati zaduženjem, a kako u 2011. na naplatu stiže i 9,9 milijardi kuna obveza iz prošlih razdoblja, ukupne potrebe za zaduženjem u idućoj godini iznose 23,4 milijarde kuna, objašnjavaju u Ministarstvu financija. (objavio: HRT)