Connect with us

Hrvatska

Modrić “napao” Olujića!?

Objavljeno

-


Nakon jednosatne stanke, nastavljeno je suđenje na Županijskom sudu u Zadru Modriću i Olujiću, i to svjedočenjem policajca iz II. PP, Jurice Jurline.
– Poslao nas je šef Ante Lučić – tada sam još bio na ispomoći, tek mjesec dana sam radio – da kontroliramo osobe s otoka. Kad je došao trajekt, Tokić me nazvao da obratim pozornost na osobu u zelenoj majici. Svi su otišli, a taj je s prijateljem ostao čekati. Nazvao me potom Bubnjar da dolazi i Modrić i opisao mi je kako izgleda jer ga ja nisam poznavao. Modrić i Olujić su se rukovali i zagrlili, zatim sam ja otišao u trajekt za Olujićem. Nakon što su uhvaćeni, ja sam pregledao prijatelja od Olujića kojem ne znam ime…
Pavasović je zatražio da se zabilježi kako je Jurlina na njegovo pitanje – “gdje su se Modrić i Olujić susreli u odnosu na rampu trajekta”, odgovorio – “u neposrednoj blizini kombija”.
PAVASOVIĆ: Zašto ste odgovorili na jedno, a ja sam pitao drugo?
JURLINA: U smjeru mosta.
(U razgovor svojeg odvjetnika i policajca Jurline, ubacuje se prvooptuženi Josip Modrić i odgovara umjesto policajca:
– Zato što mu je Olujić rekao da tako kaže!)
PAVASOVIĆ: Zasto u prvom iskazu niste spomenuli kombi?

JURLINA: Nisam o tome govorio jer je to prekriveni kombi čija svojstva kao takva nismo htjeli otkriti.
PAVASOVIĆ: Da li ste danas tražili dozvolu da govorite o kombiju?
JURLINA: Nisam.

PAVASOVIĆ: Da li ste razgovarali s Tokićem i Bubnjarom o iskazu?

JURLINA: Ne.

PAVASOVIĆ: Da li ste u međusobnoj komunikaciji razgovarali s Tokićem i Bubnjarom da ste pozvani kao svjedoci?

JURLINA: Nije bilo potrebe u kontaktiranju mene i njih razgovarati o tome.

(Pavasović traži da se u zapisnik unese da međusobno nisu niti spomenuli da su pozvani kao svjedoci.)

PAVASOVIĆ: Možete li reći preciznu poziciju Bubnjara?
JURLINA: Ne. U trenutku rukovanja mi je Olujić bio okrenut leđima, a Modrić je gledao prema meni.

LOVRIĆ: Kad ste primijetili Aljošu s Olujićem?

JURLINA: Izašli su zajedno iz trajekta i razdvojili se kad je Olujić krenuo prema gradskom mostu, a ta osoba je ostala kod rampe trajekta. Olujić se nakon toga vratio i opet su otišli skupa u trajekt. To je trajalo oko pola minute.
LOVRIĆ: Da li je u tom trenu došlo do primopredaje?
JURLINA: Ja primopredaju nisam vidio. Vidio sam samo da je došlo do kontakta.

LOVRIĆ: Koliko vam se puta javio Tokić?

JURLINA: Dva puta, mobitelom. Prvi put da obratim pozornost na osobu u zelenoj majici, a drugi put da je pratim.

LOVRIĆ: Zašto ste ispustili iz vida osobu u zelenoj majici?
JURLINA: Jer sam imao drugi poziv od Tokića. Nisam je ispustio iz vida, što ću ja trčati za njim!? Za to vrijeme sam unutra.

LOVRIĆ: Da li je osoba koja je bila s Olujićem mogla vidjeti primopredaju?
JURLINA: Ne znam da li je taj mogao vidjeti primopredaju, taj je ostao kod rampe trajekta.

LOVRIĆ: Koliko je daleko bila primopredaja?
JURLINA: Ne mogu odgovoriti na to.
OLUJIĆ: Da li se za to vrijeme ukracavaju drugi putnici na trajekt?

JURLINA: Da.

(Jurlina poslan u čekaonicu.)

BITANGA: Trebali smo ispitati i svjedoka optužbe Aljošu Roksandića, ali nismo jer se on ispričao da ne može doći.
OBRANE SUGLASNO: Prigovaramo iskazu svih triju danas ispitanih svjedoka!

Pavasović predlaže rekonstrukciju događaja na licu mjesta…

PAVASOVIĆ: Sva tri ispitana svjedoka na pitanje obrane suglasno odgovaraju kako nijednu udaljenost ne mogu izraziti u metrima, pa mislim da će im biti lakše na licu mjesta pokazati pozicije. Već je sada očito da je ključni element pitanje primopredaje odnosno predaje novca. Trojica policajaca u biti nisu suglasni jedan s drugim. Jurlina i Bubnjar vidjeli su da se radi o specifičnom rukovanju jer su obojica imali dignute ruke, dok Tokić tvrdi da rukovanja nije bilo nego je Modrić Olujiću dao drogu kao pri prodaji nekog povrća!? Nužno je da Vijeće u realnim okolnostima sagleda susret dvije osobe na pozicijama gdje su se optuženici susreli iz pozicije gdje su bili Jurlina, Tokić i Bubnjar. Obrana smatra da bez toga neće imati jasnu sliku činjeničnog stanja.
ODVJETNIK NIŽIĆ: Ako sud prihvati rekonstrukciju, trebali bi se simulirati identični uvjeti, odnosno rekonstrukcija bi se trebala održati u večernjim satima.
SOKOL: Sve što su svjedoci rekli, životno i logično se može uklopiti u mjesto ispred trajketa. Ovome nadodajem činjenicu da sud treba uočiti da je Modrić posjedovao drogu, te da je pronađen kod kafića SKY s iznosom od 1.800 kuna od kojih su 6 novčanica od 200 kuna o kojima je Tokić svjedočio. Zbog toga smatram da će se sud na rekonstrukciji iscrpljivati sitnim i nebitnim detaljima.
PAVASOVIĆ: Ne samo da je svjedok Tokić na kojem se optužba temelji svjesno i htijući neistinito iskazivao pred sudskim vijećem, prešućujući dobar dio događaja, nego je i kazao da je on rutiner u izlaganju pred sudom. Ključna točka prijedloga je da su Bubnjar i Jurlina vidjeli kontakt koji je bio visoko podignute ruke, što se bitno razlikuje od onoga što je vidio Tokić koji svjesno i namjerno ne govori istinu.
BITANGA MODRIĆU: “Iskontrolirajte se!”
Prvooptuženi Josip Modrić više je puta upada u riječ odvjetnicima i svjedocima, na što ga je upozorio pred kraj suđenja sudac Bitanga:

– Ikontrolirajte se, imate ovdje branitelja koji će vas zastupati, a vi ćete imati vremena za dati iskaz!

Sljedeća rasprava je zakazana za 5. studenog u 10 sati jer Pavasović ne može ranije. Tada će se odlučiti ide li se na rekonstrukciju ili ne.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu