Connect with us

Nekategorizirano

ZADAR – MIT ILI STVARNOST ?

Objavljeno

16 godina prije

-

Prazni peroni Željeznički kolodvor (Foto: Žeminea Čotrić)
Sretnemo li čovjeka, najprije ga možemo upoznati pogledamo li mu cipele. Uđemo li mu u kuću, pogledat ćemo mu kupatilo. Grad ćemo najprije upoznati – vidimo li mu kolodvor.
Ta provjerena mudrost, ustvari, potvrđuje da su najdostupnije i najjednostavnije stvari ujedno i najefikasnije. No, rečena mudrost će ozbiljno doći u pitanje kad netko poželi upoznati grad Zadar. Rijetki nisu čuli da se radi o najperspektivnijem gradu u Državi, da je napredovao više od drugih u svom rangu, da je po mjeri čovjeka i da je život u njemu privilegija. Bude li putnik namjernik pitao građane, dobit će baš takav odgovor.
Neće se svatko dati smesti, jer, od postanka „Ježeve kućice“, stoji pravilo da svatko najviše voli svoj dom. Past će mu na pamet još jedna mogućnost. Zadar je peti grad u Hrvatskoj po veličini, ali najveći kojim upravlja vladajuća stranka. Možda su pristrani kad crtaju grafikone i pišu povijest.Većina će se osloniti na mudrost iz uvoda, htjeti se uvjeriti iz prve ruke i upasti u dilemu.
Željeznički kolodvor, ulazna vrata u svaki grad i njegova legitimacija. Ime grada napisano je ogromnim slovima i iza toga je on sam. Odatle put vodi do hotela, često do bolnice. I, tu nastaje problem. Dvojba. Je li problem u narodnoj mudrosti ili u njegovim očima? Vidi mjesto, koje po svemu potsjeća na nekakav zaseok poslije akcije Maslenica ili Oluje, zavisi od kuta gledanja. Gotovo nov objekat, ali zločinački devastiran. Nekad je bio veličina, mlađi od samog putnika. Malo će ustuknuti, jer tu nešto ne štima. Oni koji su to napravili ,„rječju, djelom ili propustom“, ne mogu biti isti oni iz turističkog prospekta, vrijedni, pametni i sve drugo što treba da grad bude najbolji. „Kolodvor ZOO“ iz svojih „slavnih“ dana. Dakako, ne arhitektonski.
Krene li prema hotelu, ili bolnici, što je realno, vidjet će ogromno parkiralište motornih vozila sa zemljanom podlogom, koje polako nestaje u smeću. Pomislit će da se radi o posebnoj parkirališnoj podlozi koja priječi otjecanje motornih ulja u tle, što je zakonska norma i razočarati se ponovo. Što bi tek bilo da sazna da je privatno, da je tu duže od dvadeset godina i da baš nikoga za to nije briga. Mjerodavni bi mu rekli da je to privremeno i, ako je Marsovac za kojeg vrijede astronomske veličine, bit će mu lakše. Što ako nije? Sličit će mu to sve na slavonski buvljak iz sedamdesetih i zagrcnuti će se.
Ne može biti gore, pomislit će, i već nakon pedesetak koraka vidjet će smetište uz cestu, najgore vrste, za koje nitko nije siguran krije li opasne tvari usred grada. Opasno stvarno izgleda. Dio koristi privatna osoba i svakome je jasno da tu ima dosta bezakonja. Tko god je, vrlo je otporan na inspekcije.
Poslije slijedećih pedesetak koraka dolazi i slijedeći krug pakla. Ruševine, pune smeća i izgladnjelih mačaka, koje, dok prolazite nogostupom užim od pola metra, ispod rupa u ruševnom i zaraslom zidu koji im je nastamba, pozorno prate imate li jestivog prtljaga. Invalidi i djeca u kolicima su u dvostrukoj opasnosti. To je dok pješačite i nemoguće je izbjeći da vas neki supatnik iz vozila upita za put do hotela, bolnice, ili gradske plaže. Teško ćete mu objasniti, jer nema prometnih znakova koji bi ih usmjeravali. Morat će višestruko kršiti prometne propise. Sramit ćete se kao da ste sami krivi. Možda na to gradski oci i računaju, jer nije jedino mjesto gdje se za njih sramimo.
Tražimo li bilo kakvo opravdanje za sve viđeno, prvo ćemo pomisliti da je razlog Ministar prometa, naš čovjek, koji na taj način odbija da mu se spočita eventualni lokalpatriotizam. Međutim, problem je mnogo stariji od njegove funkcije, ali ga to ne amnestira potpuno. Bio je u prilici da ga sanira.
Kako vrag nije uvijek potpuno crn ima i svijetlih točaka. Naprimjer, nema neuređenog igrališta, zahrđalih dječjih igraonica, golova, čiji stativi mogu ozlijediti dijete i polomljenih koševa, među obližnjim zgradama. Nereda nema, jer nema niti takovih objekata i to u najnaseljenijem dijelu grada.
Od silaska s Jadranske turističke ceste, Bulevarom do bolnice, ima više smeća nego na deponijima manjih gradova. Najprometniji i najjadniji ulaz u neki grad.
Mogu li nas gradski oci prosvijetliti i na pogodan način nam objasniti što nam je to dobro, a mi ne zapažamo? Ministar Šuker je to uvježbao i valjalo bi koristiti njegovo iskustvo. Za njega je i nepovoljni kredit privilegija rijetkih. Je li to iskustvo već primjenjeno i u Zadru. Možda valja sačekati da se valorizira, naprimjer, grandiozno djelo graditelja Galića i njegovih Markovih konaka. Dobit ćemo nemjerljivo bogatstvo poput Splita, koji se diči Dioklecijanovom palačom. Strpiti se 1700 godina i izliječiti od kompleksa Splita. Ali, zar do tada nebi mogao bar jedan bager komunalnog poduzeća izići na teren. Barem onoliko dugo koliko stoji na ulici dok njegov vozač krčmi u obližnjem kafiću?
Nije da ne znamo gdje prednjačimo pred drugima. Naprimjer, u vrhu smo po broju narkomana, rušenju stoljetnih stabala i pretvaranju igrališta u parkirališta.
Vjerujem da i Zadar, poput drugih, ima svoje Zelene. Pozelenjeli dabogda.
Vratimo se ježu, koji kaže: „Ma kakav bio moj rodni prag on mi je uvijek mio i drag“. Gospodo Odgovorni, ne zloupotrebljavajte tu „ježevu“ stečevinu i ne dičite se djelima prethodnika. Predobro ste plaćeni da biste nam prodavali tuđu robu. Pomozite da shvatimo je li prospritet Zadra mit ili stvarnost.
Ovdje je riječ tek o jednoj gradskoj ulici. Ići ćemo i dalje, prema zapadu (grada) i saznati.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

7 dana prije

-

8. lipnja 2026.

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

promocija-oeaa-62
promocija-oeaa-63
promocija-oeaa-56
promocija-oeaa-61
promocija-oeaa-54
promocija-oeaa-51
promocija-oeaa-45
promocija-oeaa-43
promocija-oeaa-50
promocija-oeaa-41
promocija-oeaa-32
promocija-oeaa-35
promocija-oeaa-19
promocija-oeaa-16
promocija-oeaa-13
promocija-oeaa-14
promocija-oeaa-10
promocija-oeaa-8
promocija-oeaa-5
promocija-oeaa-6
promocija-oeaa-2
promocija-oeaa-1

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

1 mjesec prije

-

7. svibnja 2026.

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

18. veljače 2026.

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu