Tech
Tableti i mobiteli su računala!

Dugogodišnji korisnici računala koji su odrasli u vrijeme kad su prijenosnike prvi put vidjeli na televiziji ili ih se možda spominjalo u novinama ili u Bugu, u vrijeme kad nije bilo Interneta ili nije bio dostupan, u stvarnosti su s njima u doticaj došli tek bitno nakon toga.
U to vrijeme računalo je bio ona ružna bež kutija na koju se spajaju tipkovnica i monitor, a miš je tu više bio za ukras, pošto se većina stvari obavljala pomoću tipkovnice, tj. “unosili su se podaci”. Tada nije bilo dileme što je, a što nije kompjuter. O prijenosnim računalima se ionako nije ni razmišljalo, a kad su počeli biti češći stanovnici naših stolova ionako su bili vrlo slična platforma stolnim računalima – na njima se vrtio isti softver, eventualno su imali procesore i druge komponente koje su trošile manje energije od desktop-verzija, ali su bile posve kompatibilne s operacijskim sustavom i softverom za desktop računala.
Danas je situacija posve drugačija: imamo stolna računala, all-in-one računala, laptope, netbooke te one druge prijenosne uređaje s “krivim” procesorima. Naravno, govorimo o tabletima i pametnim telefonima (smartphoneovima). S obzirom da je riječ o uređajima za koje je trebalo razviti posebne operacijske sustave, za koje treba razvijati posebne aplikacije (ili u najmanju ruku rekompajlirati ih), s obzirom da su i značajno sporiji od stolnih računala, mnogi ih jednostavno ne doživljavaju računalima. Takvi će možda polako početi mijenjati mišljenje, zahvaljujući ekipi iz Canonicala.
Ako vam Canonical nije poznat – riječ je o tvrtki koja razvija Ubuntu, najpopularniju distribuciju Linuxa. Iz Canonicala u dogledno vrijeme stiže Ubuntu for Android. Riječ je o softverskom rješenju koje omogućava korištenje Ubuntove radne površine i aplikacija kompatibilnih s ARM procesorima na mobitelima s operacijskim sustavom Android. Ubuntu za ARM povrh Androida. Od aplikacija tu su web-preglednik Chromium, e-mail program Thunderbird, reproduktor audio/video datoteka VLC, Ubuntu Music Player i Photo Gallery, pristup Google Docsu te Android Dialer. Dakle, trenutno baš i nije neki osobit izbor, ali ako ova platforma dobro krene, to će se ubrzo promijeniti.
Kako cijela stvar funkcionira? S obzirom da su i Android i Ubuntu temeljeni na Linuxovom kernelu, Ubuntu for Android jednostavno služi kao spona između aplikacija za Ubuntu (za ARM) i Androida, dakle nije riječ o emulatoru ili virtualizaciji. Kad se smartphone stavi u dock (priključnu stanicu) na koji su spojeni monitor, tipkovnica i miš, učitava se Ubuntu for Android i može se nastaviti raditi slično kao da na stolnom računalu vrtite Ubuntu, s tim da imate pristup mobitelskim mogućnostima telefona (SMS-ovi, pozivi, zajednički kalendar i kontakti). Mogu se pokretati i Android aplikacije instalirane na telefonu.
Za Ubuntu potreban je smartphone s dvojezgrenim gigahercnim procesorom, 512 MB RAM-a i 2 GB flash memorije (za datoteke Ubuntua), dobrim grafičkim procesorom, HDMI izlazom i USB konektorom, a Android mora biti barem verzije 2.3 (Gingerbread). Dvije jezgre su potrebne zato da bi se procesor optimalno dijelio između Androida i Ubuntua kad je Ubuntu učitan, a kad se smartphone makne s docka, obje jezgre će koristiti Android.
Uglavnom svi današnji high-end mobiteli ispunjavaju te zahtjeve. Međutim, Canonical ima nešto drugo na umu. S obzirom da je integracija Ubuntua na mobitel komplicirana (za prosječnog korisnika, za geekove i inženjere proizvođača mobitela nije), Canonical bi da proizvođači mobitela s Androidom počnu integrirati Ubuntu u nove modele svojih pametnih telefona te tako kupcima high-end mobitela omoguće korištenje Ubuntua “out of the box”. Ako proizvođači smartphonea ovo prihvate, još ove godine kupnjom skupog mobitela i docka (miš, tipkovnicu i monitor valjda već imate), zapravo ćete uz smartphone kupiti i radnu stanicu s Ubuntuom i Androidom.
Znači li to da je smartphone (ipak) i računalo?
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




