Connect with us

Tech

Tableti i mobiteli su računala!

Objavljeno

-

Dugogodišnji korisnici računala koji su odrasli u vrijeme kad su prijenosnike prvi put vidjeli na televiziji ili ih se možda spominjalo u novinama ili u Bugu, u vrijeme kad nije bilo Interneta ili nije bio dostupan, u stvarnosti su s njima u doticaj došli tek bitno nakon toga.

U to vrijeme računalo je bio ona ružna bež kutija na koju se spajaju tipkovnica i monitor, a miš je tu više bio za ukras, pošto se većina stvari obavljala pomoću tipkovnice, tj. “unosili su se podaci”. Tada nije bilo dileme što je, a što nije kompjuter. O prijenosnim računalima se ionako nije ni razmišljalo, a kad su počeli biti češći stanovnici naših stolova ionako su bili vrlo slična platforma stolnim računalima – na njima se vrtio isti softver, eventualno su imali procesore i druge komponente koje su trošile manje energije od desktop-verzija, ali su bile posve kompatibilne s operacijskim sustavom i softverom za desktop računala.

Danas je situacija posve drugačija: imamo stolna računala, all-in-one računala, laptope, netbooke te one druge prijenosne uređaje s “krivim” procesorima. Naravno, govorimo o tabletima i pametnim telefonima (smartphoneovima). S obzirom da je riječ o uređajima za koje je trebalo razviti posebne operacijske sustave, za koje treba razvijati posebne aplikacije (ili u najmanju ruku rekompajlirati ih), s obzirom da su i značajno sporiji od stolnih računala, mnogi ih jednostavno ne doživljavaju računalima. Takvi će možda polako početi mijenjati mišljenje, zahvaljujući ekipi iz Canonicala.

Ako vam Canonical nije poznat – riječ je o tvrtki koja razvija Ubuntu, najpopularniju distribuciju Linuxa. Iz Canonicala u dogledno vrijeme stiže Ubuntu for Android. Riječ je o softverskom rješenju koje omogućava korištenje Ubuntove radne površine i aplikacija kompatibilnih s ARM procesorima na mobitelima s operacijskim sustavom Android. Ubuntu za ARM povrh Androida. Od aplikacija tu su web-preglednik Chromium, e-mail program Thunderbird, reproduktor audio/video datoteka VLC, Ubuntu Music Player i Photo Gallery, pristup Google Docsu te Android Dialer. Dakle, trenutno baš i nije neki osobit izbor, ali ako ova platforma dobro krene, to će se ubrzo promijeniti.

Kako cijela stvar funkcionira? S obzirom da su i Android i Ubuntu temeljeni na Linuxovom kernelu, Ubuntu for Android jednostavno služi kao spona između aplikacija za Ubuntu (za ARM) i Androida, dakle nije riječ o emulatoru ili virtualizaciji. Kad se smartphone stavi u dock (priključnu stanicu) na koji su spojeni monitor, tipkovnica i miš, učitava se Ubuntu for Android i može se nastaviti raditi slično kao da na stolnom računalu vrtite Ubuntu, s tim da imate pristup mobitelskim mogućnostima telefona (SMS-ovi, pozivi, zajednički kalendar i kontakti). Mogu se pokretati i Android aplikacije instalirane na telefonu.

Za Ubuntu potreban je smartphone s dvojezgrenim gigahercnim procesorom, 512 MB RAM-a i 2 GB flash memorije (za datoteke Ubuntua), dobrim grafičkim procesorom, HDMI izlazom i USB konektorom, a Android mora biti barem verzije 2.3 (Gingerbread). Dvije jezgre su potrebne zato da bi se procesor optimalno dijelio između Androida i Ubuntua kad je Ubuntu učitan, a kad se smartphone makne s docka, obje jezgre će koristiti Android.

Uglavnom svi današnji high-end mobiteli ispunjavaju te zahtjeve. Međutim, Canonical ima nešto drugo na umu. S obzirom da je integracija Ubuntua na mobitel komplicirana (za prosječnog korisnika, za geekove i inženjere proizvođača mobitela nije), Canonical bi da proizvođači mobitela s Androidom počnu integrirati Ubuntu u nove modele svojih pametnih telefona te tako kupcima high-end mobitela omoguće korištenje Ubuntua “out of the box”. Ako proizvođači smartphonea ovo prihvate, još ove godine kupnjom skupog mobitela i docka (miš, tipkovnicu i monitor valjda već imate), zapravo ćete uz smartphone kupiti i radnu stanicu s Ubuntuom i Androidom.

Znači li to da je smartphone (ipak) i računalo?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Spremaju se promjene: Veliki dio vozača odustat će od vlasništva nad automobilom

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Usluge i softver bit će važniji općem potrošaču od vlasništva nad vozilom, budući da će softverske platforme orkestrirati cijelo putovanje.

Ugledna konzultantska tvrtka BearingPoint za savjetovanje o upravljanju i tehnologiji sugerira da će odluke o mobilnosti u Europi i svijetu biti vrlo različite od današnji već 2030. godine. Studija Destination 2030, Who’s in the driver seat for the future of mobility? identificira tri trenda koji će pokretati mobilnost u nadolazećim godinama:

1.) svako će putovanje postati personalizirano iskustvo

2.) o klimatskoj neutralnosti neće se pregovarati – od kolijevke do groba

3.) vozači će prije koristiti usluge nego posjedovati vozila

Studija je proizašla iz internog istraživanja BearingPointa, stajališta klijenata u svim industrijskim sektorima i doprinosa sektorskih te tehnoloških lidera konzultantske tvrtke. Studija kaže da rad na daljinu, energetske krize, klimatske promjene i poremećaji u lancima opskrbe duboko mijenjaju potražnju za mobilnošću te smjer i tempo promjena, prenosi Revija HAK.

Čak 87% sudionika ankete vjeruje da će rjeđe putovati na posao, a 81% je reklo da će ići na znatno manje poslovnih putovanja u usporedbi s 2019., a ako se ovaj trend nastavi, to će utjecati na ulaganja u infrastrukturu. Povećani troškovi povezani s razvojem nove infrastrukture mobilnosti ne mogu se u potpunosti prenijeti na krajnjeg korisnika. Možda će također biti potrebno provesti zakonodavstvo kako bi se postigla odgovarajuća infrastruktura za podršku električnim vozilima. Licenciranje i provedba pomaknut će fokus s pojedinca na pružatelja usluga – rekao je Andrew Montgomery, globalni direktor za državni i javni sektor u BearingPointu.

O klimatskoj neutralnosti neće se više raspravljati, prema studiji, koja ukazuje na to da će 80% proizvedenih motora biti ekološki prihvatljivije do 2030. godine. Ulaganja u infrastrukturi će se povećati u aktivnosti poput hodanja i biciklizma. Polovica sudionika (49%) kaže da su sspremni žrtvovati vlasništvo nad vozilom kako bi smanjili negativan utjecajh na okoliš do 2030.

Kako će korisnici više koristiti usluge poput car sharinga, a ne posjedovati vozila, prijeći će na usluge na zahtjev. Usluge i softver bit će važniji općem potrošaču od vlasništva nad vozilom, budući da će softverske platforme orkestrirati cijelo putovanje.

 
Nastavi čitati

Tech

Stiže važna promjena: Evo što će to značiti za sve one koji kupuju nove uređaje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Brazilski sud u listopadu je kaznio Apple s oko 19 milijuna eura te je također donio odluku da se novi iPhone uređaji u toj zemlji moraju prodavati s punjačem. Apple je najavio žalbu na ovu odluku. Prodaja novog uređaja bez punjača nije tipična samo za Brazil, pa smo provjerili zakonsku regulativu po tom pitanju u Hrvatskoj.

S druge strane, Europska unija je odlučila zaštititi potrošače na nešto drugačiji način pa je Vijeće EU-a prije nešto više od mjesec dana donijelo Direktivu o uvođenju jedinstvenog punjača za mobitele i ostale elektroničke uređaje od 2024. godine.

“Više neće biti potrebno kupovati punjač svaki put kada kupite novi mobilni telefon ili sličan uređaj. Punjač koji je kompatibilan s više uređaja uštedjet će novac i vrijeme te doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada”, izjavio je tom prilikom Jozef Sikela, češki ministar industrije i trgovine, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

S obzirom na odluku brazilskog suda, a potom i odluku EU-a, provjerili smo je li u Hrvatskoj legalno prodavati uređaje bez punjača i što će se odlukom o jedinstvenom punjaču promijeniti za potrošače.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je nadležno za ovakva pitanja, u Hrvatskoj je uobičajena “praksa da paket uz sam uređaj sadrži i punjač, međutim trgovci mogu prodavati i samo uređaj”.

Slično nam navode i iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača te ističu da je sve stvar ponude i potražnje pa tako potrošač može odustati od kupnje uređaja koji se prodaje bez punjača.

“Kako se kod nas uređaji kupuju s punjačem onda bi svakako trgovac trebao upozoriti potrošača da u cijeni uređaja nije punjač kako bi se potrošač mogao pravilno odlučiti”, dodaju.

Osjeća li se potrošač zakinutim, može se žaliti. “U slučaju izostanka objašnjenja trgovca potrošač treba najprije napisati trgovcu prigovor i onda ako bude nezadovoljan odgovorom ili ga ne dobije u roku 15 dana treba poslati prijavu državnim inspektorima.”

Jedinstveni punjač – rješenje za potrošače

Što se tiče jedinstvenog punjača za uređaje, još uvijek nema pravog veselja za korisnike. Naime, kako ističu iz ministarstva, prijedlog Direktive je usuglašen, ali Direktiva još uvijek nije donesena.

“Direktiva stupa na snagu dvadeset dana od dana objave u Službenom listu EU. Rok za transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo je 12 mjeseci od dana stupanja na snagu, a primjenjuje se 24 mjeseca od dana stupanja na snagu. Predmetna revidirana Direktiva ne primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište prije datuma primjene. Izmjenu predmetne Direktive 2014/53/EU podržale su sve zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska”, navode iz ministarstva za N1.

“Iz svega navedenog proizlazi da će se jedinstveni (univerzalni) punjač koristiti obvezno krajem 2024. godine za sve mobitele i tablete te ostale elektroničke uređaje obuhvaćene revizijom, a od 2026. godine koristit će se jedinstveni punjač i za laptope (bez obzira na njihovu snagu)”, dodaju.

Ukratko, kada ova Direktiva stupi na snagu, pri kupnji novog mobitela ili drugog elektroničkog uređaja obuhvaćenog ovoom revizijom (tableti, digitalne kamere, slušalice, slušalice s mikrofonom, prijenosni zvučnici i ručne konzole za videoigre), potrošači neće trebati novi punjač jer će biti dostupan jedinstveni, univerzalni punjač USB C tipa kojim će moći napajti sve ove uređaje.

Iz Hrvatske udruge potrošača pozdravljaju ovu odluku o univerzalnom punjaču. “To ipak ne znači da bi se zato trebali uređaji prodavati bez punjača već će dolaziti bolji i kvalitetniji uređaji.”

Ministarstvo nagalašava da bi jedinstveni punjač mogao omogućiti potrošačima na razini EU uštedu od 250 milijuna eura godišnje jer se neće kupovati nepotrebni punjači čime će se e-otpad smanjiti za 1000 tona godišnje.

Hoćemo li morati kupovati nove slušalice?

Posljednjih par godina postala je praksa da uz kupnju novog mobilnog uređaja kupujemo i nove slušalice jer one koje smo ranije koristili više ne odgovaraju, a to su za N1 komentirali i iz Hrvatske udruge potrošača, navodeći da je “svaka ušteda na materijalu dobitak za kapitaliste”.

“Ljudi koji se ne koriste slušalicama to neće niti primijetiti, kapitalisti će onima koji to žele slušalice dobro naplatiti i svakih par mjeseci staviti na tržište kvalitetnije i skuplje slušalice”, dodaju.

No, ovo revizijom EU želi stati i tome na kraj. Dakle, ne samo da će potrošači uštediti novac jer neće sa svakim novim uređajem kupovati i nove slušalice, nego će se smanjiti i elektronički otpad.

“Potrošač će primjenom nove Direktive moći slušalice s jedinstvenim USB C koristiti na više uređaja i neće morati kupovati nove pa ako je promijenio uređaj, odgovarat će mu iste slušalice koje je već prije kupio”, rekli su nam iz ministarstva.

 
Nastavi čitati

Tech

Procurili brojevi skoro 500 milijuna korisnika WhatsAppa, među njima i hrvatski

Objavljeno

-

By

Na hakerskim forumima prodaju se informacije o skoro 500 milijuna korisnika WhatsAppa, što je oko četvrtine ukupnog broja korisnika. Konkretno je riječ o telefonskim brojevima, a prema sigurnosnim stručnjacima koji su imali priliku zaviriti u ukradene datoteke, čini se kako ti podaci nisu lažni, već je zaista riječ o pravim brojevima korisnika WhatsAppa.

Hakeri na tim bazama podataka žele zaraditi te ih prodaju na forumima pa tako za brojeve američkih korisnika traže 7 tisuća dolara, za korisnike u Velikoj Britaniji traže 2500 dolara itd., prenosi Zimo.hr.

U tim bazama nalaze se podaci korisnika iz 84 zemlje, a među njima nalaze se podaci i velikog broja hrvatskih korisnika. Naime, prema podacima koje možemo vidjeti na Cyber Newsu, hakeri su se dokopali više od 650 tisuća brojeva hrvatskih korisnika ove komunikacijske platforme.

Što se ostalih država tiče, najgore su prošli korisnici u Egiptu te se u bazi podataka nalaze podaci čak 45 milijuna telefonskih brojeva, zatim 35 milijuna korisnika iz Italije, 32 milijuna iz SAD-a, 29 milijuna iz Saudijske Arabije, 20 milijuna iz Francuske itd.

Iz Tech Radara su kontaktirali Metu i od njih zatražili komentar, no iz Zuckerbergove kompanije za sada šute tako da nije poznato jesu li svi objavljeni podaci, odnosno brojevi ispravni ili samo dio njih. U svakom slučaju, korisnicima se preporučuje oprez jer hakeri podatke o korisnicima mogu iskoristiti za phishing napade, slanje spam poruka, marketing ili prijevare.

Mjera predostrožnosti

Kao mjeru predostrožnosti, sigurnosni stručnjaci preporučuju da korisnici u postavkama pod opcijom privatnost namjeste da opcije “zadnje gledano i na mreži”, kao i “slika profila” i “opis” budu vidljivi samo kontaktima, a ne i osobama koje nisu na listi kontakata. Također, kao dodatni sigurnosni element, uvijek je poželjno omogućiti opciju dvostruke autentifikacije.

 
Nastavi čitati

U trendu