Dugogodišnji korisnici računala koji su odrasli u vrijeme kad su prijenosnike prvi put vidjeli na televiziji ili ih se možda spominjalo u novinama ili u Bugu, u vrijeme kad nije bilo Interneta ili nije bio dostupan, u stvarnosti su s njima u doticaj došli tek bitno nakon toga.

U to vrijeme računalo je bio ona ružna bež kutija na koju se spajaju tipkovnica i monitor, a miš je tu više bio za ukras, pošto se većina stvari obavljala pomoću tipkovnice, tj. “unosili su se podaci”. Tada nije bilo dileme što je, a što nije kompjuter. O prijenosnim računalima se ionako nije ni razmišljalo, a kad su počeli biti češći stanovnici naših stolova ionako su bili vrlo slična platforma stolnim računalima – na njima se vrtio isti softver, eventualno su imali procesore i druge komponente koje su trošile manje energije od desktop-verzija, ali su bile posve kompatibilne s operacijskim sustavom i softverom za desktop računala.

Danas je situacija posve drugačija: imamo stolna računala, all-in-one računala, laptope, netbooke te one druge prijenosne uređaje s “krivim” procesorima. Naravno, govorimo o tabletima i pametnim telefonima (smartphoneovima). S obzirom da je riječ o uređajima za koje je trebalo razviti posebne operacijske sustave, za koje treba razvijati posebne aplikacije (ili u najmanju ruku rekompajlirati ih), s obzirom da su i značajno sporiji od stolnih računala, mnogi ih jednostavno ne doživljavaju računalima. Takvi će možda polako početi mijenjati mišljenje, zahvaljujući ekipi iz Canonicala.

Ako vam Canonical nije poznat – riječ je o tvrtki koja razvija Ubuntu, najpopularniju distribuciju Linuxa. Iz Canonicala u dogledno vrijeme stiže Ubuntu for Android. Riječ je o softverskom rješenju koje omogućava korištenje Ubuntove radne površine i aplikacija kompatibilnih s ARM procesorima na mobitelima s operacijskim sustavom Android. Ubuntu za ARM povrh Androida. Od aplikacija tu su web-preglednik Chromium, e-mail program Thunderbird, reproduktor audio/video datoteka VLC, Ubuntu Music Player i Photo Gallery, pristup Google Docsu te Android Dialer. Dakle, trenutno baš i nije neki osobit izbor, ali ako ova platforma dobro krene, to će se ubrzo promijeniti.

Kako cijela stvar funkcionira? S obzirom da su i Android i Ubuntu temeljeni na Linuxovom kernelu, Ubuntu for Android jednostavno služi kao spona između aplikacija za Ubuntu (za ARM) i Androida, dakle nije riječ o emulatoru ili virtualizaciji. Kad se smartphone stavi u dock (priključnu stanicu) na koji su spojeni monitor, tipkovnica i miš, učitava se Ubuntu for Android i može se nastaviti raditi slično kao da na stolnom računalu vrtite Ubuntu, s tim da imate pristup mobitelskim mogućnostima telefona (SMS-ovi, pozivi, zajednički kalendar i kontakti). Mogu se pokretati i Android aplikacije instalirane na telefonu.

Za Ubuntu potreban je smartphone s dvojezgrenim gigahercnim procesorom, 512 MB RAM-a i 2 GB flash memorije (za datoteke Ubuntua), dobrim grafičkim procesorom, HDMI izlazom i USB konektorom, a Android mora biti barem verzije 2.3 (Gingerbread). Dvije jezgre su potrebne zato da bi se procesor optimalno dijelio između Androida i Ubuntua kad je Ubuntu učitan, a kad se smartphone makne s docka, obje jezgre će koristiti Android.

Uglavnom svi današnji high-end mobiteli ispunjavaju te zahtjeve. Međutim, Canonical ima nešto drugo na umu. S obzirom da je integracija Ubuntua na mobitel komplicirana (za prosječnog korisnika, za geekove i inženjere proizvođača mobitela nije), Canonical bi da proizvođači mobitela s Androidom počnu integrirati Ubuntu u nove modele svojih pametnih telefona te tako kupcima high-end mobitela omoguće korištenje Ubuntua “out of the box”. Ako proizvođači smartphonea ovo prihvate, još ove godine kupnjom skupog mobitela i docka (miš, tipkovnicu i monitor valjda već imate), zapravo ćete uz smartphone kupiti i radnu stanicu s Ubuntuom i Androidom.

Znači li to da je smartphone (ipak) i računalo?