Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj 2024. umrlo 51.080 ljudi. HZJZ objavio koji su najčešći uzroci smrti

Objavljeno

-

Bolesti cirkulacijskog sustava bile su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024. godini, slijede ih novotvorine, endokrine bolesti te ozljede i trovanja, pokazuje publikacija “Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. godinu“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Publikacija se temelji na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava čitave države, a sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije te nekih njenih vulnerabilnih (ranjivih) dijelova.

U 2024. u Hrvatskoj je umrlo 51.080 osoba, pokazuje publikacija. Najčešći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava, dakle bolesti srca i krvnih žila, od kojih je umrlo 20.341 osoba. Slijede novotvorine od kojih je umrlo 13.434 osobe, dok su na trećem mjestu bolesti endokrinog sustava s 3.664 smrtna slučaja. Četvrti vodeći uzrok smrti bile su ozljede i otrovanja, s 2.651 slučajem.

Ove četiri skupine bolesti čine oko tri četvrtine svih smrtnih ishoda.

Broj umrlih premašio je broj rođenih za 19.011 osoba

Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj je 2021. godine registrirano 3.871.833  stanovnika, dok je procjena za sredinu 2024. godine bila godine 3.866.233 stanovnika. Na demografska kretanja, navodi se, već godinama utječu pad broja rođenih, rast smrtnosti i negativni migracijski trendovi.

U 2024. godini rođeno je 32.069 djece, dok je umrlo 51.080 osoba, što znači da je broj umrlih bio veći za 19.011. Time je stopa prirodnog prirasta ostala negativna, na razini od -4,9 na 1.000 stanovnika.

Prema podacima Eurostata, u 2024. godini očekivano trajanje života u Hrvatskoj za oba spola bilo je 79,1 godinu, za žene 82 godine, a za muškarce 76,1 godinu.

Porastao broj zdravstvenih radnika

U zdravstvenom sustavu krajem 2024. godine bilo je zaposleno 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, što je za 1. 607 više u odnosu na godinu ranije. Doktora medicine bilo je 16.550, što je rast od 2, 8 posto u odnosu na 2023. godinu.

Broj doktora dentalne medicine krajem 2024. godine porastao je na 4.124, u odnosu na 4.013 godinu ranije. Žene čine 68,5 posto stomatologa. Broj magistara farmacije povećan je s 3. 264 na 3.330. Rast bilježe i ostali visokoobrazovani zdravstveni radnici.

Ukupan broj pobačaja  8.033

Prema podacima HZZO-a, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 2.767 ugovorenih timova, a osiguranika je bilo 3.879.911, od čega korisnika 3.557.314 ili 91,7 posto. U godini prije bilo ih je 93,8 posto. Zabilježeno je oko 52 milijuna kontakata sa zdravstvenom zaštitom ili gotovo tri posto više nego u 2023. Pod tim se misli na posjet, pregled, telefonske konzultacije i ostalo.

Ukupan broj pregleda iznosio je gotovo 12, 6 milijuna što je povećanje od 0,73 posto u odnosu na godinu ranije U hrvatskim rodilištima je, temeljem individualnih prijava, ukupno registrirano 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođene djece.

Putem individualnih prijava u Bazu podataka o pobačajima prijavljeno je 5.549 pobačaja. Tim prijavama je u HZJZ-u pribrojeno još 2.484 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama. Ukupan broj pobačaja tako iznosi 8.033. Najveći udio čine abnormalni produkti začeća (37,5 posto), zatim legalno inducirani (35,2 posto), pa spontani pobačaji (18,4 posto).

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Vruće i sparno cijeli tjedan, u dijelovima zemlje moguće nevrijeme

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Praznično jutro je u cijeloj Hrvatskoj svanulo toplo, na kopnu i sparno, po kotlinama čak i uz malo magle. Temperatura je u unutrašnjosti cijelu noć bila oko ili malo iznad 20°C, a na Jadranu između 25 i 29 Celzijevih stupnjeva. Više je oblaka samo u Istri gdje je noćas i rano jutros mjestimice bilo kiše i pljuskova.


U nastavku dana pretežno sunčano, vruće i sparno vrijeme. Poslijepodne i navečer u unutrašnjosti zemlje mogući su lokalni grmljavinski pljuskovi, a pokoji kraći pljusak nije isključen ni na sjevernom dijelu Jadrana, osobito u Istri.

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, u mjestima gdje predvečer bude pljusak vjetar može nakratko pojačati. Na sjevernom Jadranu umjerena, ujutro mjestimice i jaka bura, a u Dalmaciji će nakon jutarnje lagane bure poslijepodne puhati umjeren maestral.

Temperatura će tijekom dana dohvatiti vrlo visoke brojke između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, a temperatura mora je između 24 i 27°C. Podsjećamo i na vrlo visok UV indeks, osobito između 10 i 17 sati.

I utorak nam nosi vrlo slično vrijeme. Puno sunca, vruće i sparno, ali nestabilno pa su osobito u kopnenim krajevima poslijepodne ili navečer mogući lokalni grmljavinski pljuskovi. Temperatura zraka neće se bitnije mijenjati, ostaje vrlo visoka, samo će u mjestima koja pogodi pljusak doći do kratkotrajnog osvježenja. 

Čini se da i nastavak tjedna zatim nosi puno sunca i vrućinu. Ljeto uzima maha.

Nastavi čitati

Hrvatska

Toplinski val u Hrvatskoj: Objavljene preporuke za zaštitu od vrućina

Objavljeno

-

By

Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova, objavilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.

Između ostaloga, savjetuje se:

  • rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije
  • piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera
  • izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima
  • osobe koje rade na otvorenom  trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta
  • nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca
  • rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak
  • danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu
  • isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu
  • izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima
  • ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu
  • redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja
  • ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
preporuke za zaštitu zdravlja od vrućina
Ravnateljstvo civilne zaštite

Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji je izradila radna skupina Ministarstva zdravstva uključuje korisne savjete i preporuke kojima se navedeni štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti. Osim toga, protokol definira postupke potrebne za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala.

Upozorenja o toplinskim valovima pratite na stranicama DHMZ-a.

Nastavi čitati

Hrvatska

(VIDEO) KUPAČI UZNEMIRENI / Širi se snimka s Hvara: “Što to pliva u moru?”

Objavljeno

-

By

Stanovnike i turiste koji planiraju posjetiti Hvar uznemirila je snimka iz mora kod hrvatskog otoka.

Jedan hvarski restoran na Facebooku je podijelio snimku snimljenu s broda na kojoj se može vidjeti morska životinja vrlo slična morskom psu. Ona brzo pliva u krugovima oko druge, raskomadane ribe.

Na snimci se čuje muškarac s broda kako nagađa da je riječ o velikom bijelom morskom psu koji kruži oko svog plijena, navodno sabljarke.

U komentarima ispod objave razvila se rasprava o tome koja je vrsta morskog psa snimljena. Dio korisnika složio se s autorom snimke da je riječ o velikom bijelom morskom psu, dok su drugi tvrdili da se radi o maku, odnosno atlantskom maku. Obje vrste morskih pasa već su ranije zabilježene u Jadranu.

Neki komentatori bili su pragmatičniji.

„Neka bude mako, veliki bijeli morski pas ili dupin. Da sam ja vidjela peraju kako mi se približava, mogla bi me pojesti i kao hladan obrok. Umrla bih i ohladila se prije nego što bi stigla do mene“, napisala je jedna korisnica.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu