Gradski stanovi veličine 39,82, 86,05, 39,78, 66,40, 63,96 i 22,08 m2 dodijeljeni su socijalno ugroženim obiteljima nakon što su predstavnici UO za socijalnu skrb i zdravstvo s članovima Komisije za dodjelu stanova obišli teren i po unaprijed određenim kriterijima odabrali obitelji za koje su smatrali da im se trebaju prioritetno osigurani uvjeti za normalan život.  

Jedan od dodijeljenih stanova je i stan koji se nalazi u POS zgradi na Crvenim kućama. 

U jednom od stanova dvije ženske osobe koje imaju ozbiljne zdravstvene poteškoće. Jedan od stanova dodijeljen je peteročlanoj obitelji koja je dosad živjela u podstanarskom stanu, a oba roditelja su trenutačno nezaposlena zbog zdravstvenih razloga.

Stan je dodijeljen i obitelji čiji su prihodi jedino redovita primanja majke i koja živi posljednjih 10 godina u podstanarskom stanu, a posljednjih nekoliko godina živjeli su u neuvjetnom prostoru od 20m2.

Stan je dobila i tročlana obitelj, s ocem koji je hrvatski branitelj – invalid. U gradskom stanu živjet će i četveročlana obitelj s ocem kojemu je ozbiljno narušeno zdravljem nakon teške nesreće te gospodin koji je dosad živio u neadekvatnim uvjetima bez pristupa sanitarnom čvoru.

Osobe kojima su ovom prilikom dodijeljeni stanovi u najam, stekle su pravo najma stanova u vlasništvu Grada Zadra temeljem važećih Odluka Grada Zadra koje definiraju uvjete i kriterije stanovanja u istima, a to su Odluka o uvjetima i mjerilima za davanje u najam socijalnih stanova u vlasništvu Grada Zadra (˝Glasnik Grada Zadra˝ broj 10/14) i Odluka o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Zadra (˝Glasnik Grada Zadra br. 2/05, 13/09 i 24/10).”

Socijalno ugroženim obiteljima dodijeljeni su gradski stanovi, sukladno važećim kriterijima koji, između ostalog, uključuju prebivalište na području Grada Zadra u trajanju od najmanje deset godina, neriješeno stambeno pitanje, odgovarajući imovinski status te ispunjavanje propisanog prihodovnog cenzusa. Navedeni kriteriji podrazumijevaju da podnositelj zahtjeva i članovi njegova kućanstva nemaju u vlasništvu ili posjedu odgovarajuću nekretninu niti mogućnost rješavanja stambenog pitanja na drugi način, da ne raspolažu značajnijom imovinom ili zemljištem pogodnim za gradnju, kao i da njihovi ukupni prihodi ne prelaze zakonom utvrđene pragove u odnosu na broj članova kućanstva. Uz to, u obzir se uzimaju i dodatne okolnosti poput zdravstvenog stanja, invaliditeta, socijalnog statusa te drugih životnih uvjeta koji mogu utjecati na razinu potrebe za stambenim zbrinjavanjem.

Kako digitalni način života utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju i tijelo? Kako tehnologija oblikuje mozak i kognitivne procese te koji su učinci smanjene tjelesne aktivnosti u digitalnom dobu? Na ta i druga pitanja odgovarali su voditeljica Studentskog savjetovališta i profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Marina Vidaković te viši sportski trener fitnessa i specijalist kondicijske pripreme Viktor Bogut na tribini „U zamci ekrana – tijelo, mozak i budućnost studenata”, održanoj u Novom kampusu.

Problemi koje su posljednjih godina otvorile društvene mreže i umjetna inteligencija brojni su i na njih je sve teže odgovoriti. Studenti generacije Z rizična su skupina jer istraživanja pokazuju da u prosjeku dnevno provedu 6,5 sati na mobitelu, uređaj uzmu u ruke 167 puta te prime 223 notifikacije svakog dana.

– Takva količina obavijesti nije dobra za mozak jer uzrokuje stalnu distrakciju i prekide pažnje, a posljedično i smanjenu koncentraciju. Povećavaju se stres i mentalno opterećenje, što utječe na kvalitetu studiranja. Mladi se sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji zbog privatnih problema, a ne zbog potreba studija ili posla. Sve manje pamtimo, smanjujemo vlastite sposobnosti i na kraju ulazimo u dopaminsku zamku jer stalno tražimo kratkotrajna zadovoljstva, nakon kojih slijedi potreba za novima, istaknula je prof. Vidaković.

Kada smo izloženi društvenim mrežama, uspoređujemo se s ljudima koji naizgled imaju više uspjeha, bolje izgledaju i imaju širi krug prijatelja. To stvara nerealna očekivanja te dovodi do nezadovoljstva i stvaranja loše slike o sebi.

– Stalno smo izloženi stresovima koji nas opterećuju. Prije, dok smo čekali autobus ili početak predavanja, razgovarali smo s drugima, čitali, razmišljali i dobivali ideje. Danas gubimo naviku samostalnog promišljanja jer u svakoj stanci posežemo za sadržajem koji se već dogodio, upozorila je Vidaković.

Kao moguća rješenja istaknuti su digitalni detox te povećana tjelesna aktivnost, o čemu je govorio Viktor Bogut. Moderatorica tribine bila je dr. sc. Dajana Jašić iz Centra za tjelovježbu i studentski sport Sveučilišta u Zadru.

Riječ je o ključnom strateškom dokumentu koji je izrađen sukladno Zakonu i smjernicama resornog Ministarstva.

Turistička zajednica Grada Zadra danas je na javno savjetovanje uputila prijedlog Plana upravljanja destinacijom 2026.-2030., ključni strateški dokument izrađen sukladno Zakonu o turizmu i smjernicama Ministarstva turizma i sporta.

Riječ je o dokumentu koji jasno postavlja smjer daljnjeg razvoja, s naglaskom na kvalitetu života stanovnika, očuvanje prostora i razvoj održive turističke ponude, a sve u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planovima upravljanja kulturnim dobrima te drugim važećim planovima i propisima.

Plan upravljanja destinacijom naručila je Turistička zajednica grada Zadra, a nacrt prijedloga plana izradilo je Sveučilište u Zadru u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra. Istraživački tim (radna skupina) koji je radio na izradi predmetnog plana su: doc. dr. sc. Gabrijela Vidić – voditeljica projekta, prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, prof. dr. sc. Anica Čuka, izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin, izv. prof. dr. sc. Ante Blaće, doc. dr. sc. Marija Opačak Eror, dr. sc. Borna Buljan, Antonija Ivanov, mag. oec., Nikolina Jukić, mag. oec., Ana Grgica Knežević, mag. oec.

U dokumentu se jasno navodi kako Grad Zadar ima ključnu ulogu u prostornom, infrastrukturnom i regulatornom upravljanju destinacijom, a stručnjaci koji su radili na izradi Plana, između ostaloga, sugeriraju sustavno usklađivanje prostornog planiranja s pokazateljima prihvatnog kapaciteta destinacije, ograničavanje prekomjerne komercijalizacije javnih površina, osobito u UNESCO-om zaštićenom području te unaprjeđenje prometne infrastrukture.

Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju brojne destinacije u Hrvatskoj i na Mediteranu, a koji zahtijeva promišljen i uravnotežen pristup.

Plan upravo zato donosi jasan okvir za daljnje upravljanje razvojem, s ciljem uspostavljanja ravnoteže između turizma i svakodnevnog života grada te stvaranja uvjeta za kvalitetne i odgovorne investicije koje dugoročno doprinose zajednici.
Dio Plana upravljanja čini popis projekata koji se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za turizam, koji projekte upisuje u bazu projekata. Projekti su u funkciji ostvarenja vizije i strateških ciljeva destinacije. Grupiraju se u dvije skupine: projekti i izdvojeni projekti od posebnog značaja za razvoj destinacije.

Daljnji turistički razvoj Zadra temeljit će se na projektima poput izgradnje Kongresno-koncertne dvorane, uređenju plaže Kolovare kao jedne od najvažnijih gradskih obalnih zona, uređivanju drugih gradskih plaža od Punte Bajlo do Petrčana, uspostavi dužobalne brodske linije: Petrčane – Kožino – Diklo – Poluotok – Gaženica te uređenju biciklističkih i pješačkih staza na području grada i na zadarskim otocima.
U idućim godinama, između ostaloga, uredit će se Park šuma Musapstan, obnoviti i turistički valorizirati Perivoj bastiona Citadela, urediti Muzej Domovinskog rata i postaviti stalni postav Muzeja Grada Zadra, obnoviti plašt zidina utvrde Forte, kao i plašt zidina utvrde Ponton – Perivoj kraljice Jelene te će se obnoviti i revitalizirati Kapetanova kula na Trgu pet bunara.

Molimo zainteresiranu javnost da sudjeluje u donošenju Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra u roku od 30 dana dostavi svoje prijedloge i mišljenja na e-mail gospodarstvo1@grad-zadar.hr.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 16. svibnja 2026. godine., a nakon toga plan se šalje na usvajanje Gradskom vijeću Grada Zadra.
Za sudjelovanje u savjetovanju potrebno je ispuniti propisan Obrazac za sudjelovanje javnosti u internetskom savjetovanju putem poveznice u nastavku.

Prilozi OVDJE.