Turistička zajednica grada Zadra drugu je godinu zaredom okupila predstavnike ugostiteljskog i javnog sektora na konferenciji „Kvaliteta umjesto kvantitete”, održanoj 11. studenog u Kongresnom centru hotela Pinija u Petrčanima. Skup, kojem je prisustvovalo dvadesetak istaknutih zadarskih ugostitelja, bio je prilika za razmjenu iskustava i otvoreni razgovor o izazovima ugostiteljstva te mogućnostima unapređenja ponude i uvjeta poslovanja.

Nakon što je zadarski gradonačelnik Šime Erlić pozdravio sudionike i pozvao ih da aktivno pridonesu u promociji manifestacije Advent u Zadru svojom prigodnom ponudom i blagdanskim ugođajem, za što je Grad Zadar nedavno raspisao i Javni poziv za iskaz interesa, u uvodnom dijelu Đurđica Šimičić iz tvrtke Feel IQM predstavila je rezultate istraživanja ovogodišnjeg zadovoljstva gostiju i kvalitete usluge u Zadru, s osvrtom na odnos cijene i kvalitete te usporedbu s drugim destinacijama.

Na prvom panelu, „Grad kao ogledalo ugostiteljstva”, sudjelovali su pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Grada Zadra Tomislav Korona, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Hrvoje Marić te predstavnik Čistoće Zadar John Ivan Krstičević. U razgovor su se aktivno uključili i prisutni ugostitelji. Živa rasprava vodila se o komunalnom redu, uređenju javnih površina i ugostiteljskih terasa, a osobito o operativnim detaljima zbrinjavanja otpada na Poluotoku i u drugim dijelovima grada. Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju gradovi diljem svijeta, a koji je zbog prirode poslovanja posebno važan za ugostiteljsku djelatnost, ali i za opći dojam o gradu.

Dogovoreno je da će se nakon završetka ovogodišnjeg Adventa, odnosno nakon blagdana Sveta tri kralja, predstavnici ugostitelja u organizaciji svojeg Ceha sastati s predstavnicima Gradske uprave i tvrtke Čistoća. Advent gotovo mjesec i pol dana produžuje razdoblje živosti ugostiteljske ponude, pa će se sastanak održati nakon njegova završetka. Na njemu će razmotriti prijedlozi i rješenja koja bi ugostiteljima olakšala poslovanje u idućoj godini te ujedno pridonijela čišćem i urednijem gradu.

Drugi panel pod nazivom „Kvaliteta se isplati” donio je zanimljiva iskustva različitih ugostiteljskih modela: od tradicijskog bistroa Pjat, čiji je vlasnik Leo Mialić, preko ugostiteljice i poljoprivrednice Ane Andabak, vlasnice restorana Butler Gourmet, do Borisa Šuljića, vlasnika restorana Boškinac na otoku Pagu, nositelja Michelinove zvjezdice.

U razgovoru o kvaliteti ponude, lokalnim namirnicama i boljem povezivanju institucija, proizvođača i ugostitelja, svoj doprinos dali su i Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije, te Josip Juričev, direktor zadarskog centra tvrtke METRO, jednog od važnih partnera ugostitelja u lancu opskrbe. Brojni hotelijeri i ugostitelji surađuju s tom tvrtkom zbog organizirane logistike i širine ponude, a zadarski METRO unutar svoje grupacije ističe se inovativnim modelom otkupa svježe ribe od ribara te voća i povrća od brojnih lokalnih OPG-ova.

S obzirom kako je rasprava pokazala koliko se komunikacijom i razmjenom iskustava može postići i naučiti, pa i inspirirati, nadamo se da će se na sljedeća ovakva događanja odazvati više ugostitelja, posebno onih koji su u ovu djelatnost ušli posljednjih godina. Upravo je njihov glas važan u otvorenom razgovoru o uvjetima poslovanja, komunalnom redu i kvaliteti usluge koja podiže vrijednost cijele destinacije, a cilj Turističke zajednice je zajedničkim radom stvoriti što bolje uvjete za poslovanje te Zadar učiniti ljepšim i ugodnijim gradom za njegove stanovnike i goste.

Kako razvijati turizam uz očuvanje prirodne i kulturne baštine, lokalnog identiteta i kvalitete života otočnog stanovništva? Ovim su se pitanjima bavili studenti prve i druge godine diplomskog sveučilišnog studija Održivi razvoj turizma Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru tijekom terenske nastave održane 6. studenoga 2026. na Dugom otoku. Kroz posjete prirodnim i kulturnim lokalitetima te razgovore s predstavnicima lokalne zajednice studenti su imali priliku iz prve ruke upoznati razvojne potencijale i izazove otočnih destinacija. Terenska nastava omogućila je povezivanje teorijskih znanja s primjerima iz prakse, uz poseban naglasak na održivo upravljanje turizmom, očuvanje otočnog identiteta i aktivnu ulogu lokalne zajednice u turističkom razvoju.

Plovidba trajektom Jadrolinije – posebno iskustvo dosezanja udaljenih otoka

Plovidba trajektom Jadrolinije predstavljala je mnogo više od samog prijevoza do odredišta. Naime, ona je bila prvi korak u upoznavanju otočnog načina života i posebnosti prostora koji su studenti željeli istražiti i doživjeti. Putovanje morem, promatranje razvedene obale i približavanje Dugom otoku pružaju jedinstven doživljaj hrvatskog otočnog prostora, njegove prostorne izdvojenosti, ali i povezanosti s kopnom. Upravo je trajektna povezanost jedna od ključnih pretpostavki svakodnevnog života otočana, razvoja lokalnog gospodarstva i održivog turizma. Za sve sudionike terenske nastave plovidba je tako bila i svojevrsni uvod u razumijevanje izazova, ograničenja i mogućnosti življenja na udaljenim otocima.

Park prirode Telašćica – prirodna baština kao dio otočnog identiteta

Posjet Parku prirode Telašćica uz stručno vodstvo djelatnika parka pružio je sudionicima priliku za neposredan doživljaj jedne od najvrjednijih prirodnih cjelina hrvatskog otočja. Impresivni strmci parka, njegove uvale i slano jezero Mir te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta svjedoče o iznimnoj prirodnoj raznolikosti ovog prostora. Telašćica nije samo područje iznimne krajobrazne i ekološke vrijednosti, već i važan dio prirodnog, ali i kulturnog identiteta Dugog otoka. Njezina zaštita i očuvanje preduvjet je odgovornog upravljanja otočnim destinacijama i održivog razvoja turizma. Telašćica je tako poslužila kao svojevrsna učionica na otvorenom, u kojoj su studenti imali priliku bolje razumjeti vrijednost prirodne baštine i važnost njezine zaštite, pri čemu su mogli promišljati o odnosu turizma, zaštite prirode i kvalitete života lokalnog stanovništva u cilju očuvanja otočnog identiteta za buduće generacije.

Bistro Trattoria Fermata: okusi otoka i važnost lokalne gastronomije

Posjet bistrou Trattoria Fermata u Salima bio je prilika za kušanje lokalnu gastronomiju. Korištenje lokalnih namirnica, povezivanje ugostiteljstva s lokalnim proizvođačima i predstavljanje autentičnih okusa čine važan dio identiteta destinacije. Gastronomija pritom nije samo sastavni dio turističkog doživljaja, već i važan pokretač lokalnog gospodarstva, očuvanja tradicije i stvaranja prepoznatljive turističke ponude. Ovakvi primjeri studentima su približili kako ugostiteljstvo može aktivno pridonositi održivosti otočnih destinacija, poticati lokalnu proizvodnju i stvarati dodatnu vrijednost za lokalnu zajednicu, posebice u razdoblju izvan sezone, kada su turističke aktivnosti gotovo obustavljene.

Razgovor s predstavnicom Turističke zajednice Dugi otok o budućnosti otočnih destinacija

Susret i razgovor s predstavnicom Turističke zajednice Dugog otoka omogućili su studentima da iz perspektive turističke prakse sagledaju aktualne izazove i razvojne mogućnosti otočnih destinacija. Poseban naglasak stavljen je na pitanja upravljanja turizmom, izražene sezonalnosti, očuvanja prirodne i kulturne baštine te uključivanja lokalnog stanovništva u turistički razvoj.

Razgovor je potaknuo promišljanje o tome kako uskladiti turističku valorizaciju otočnih resursa s potrebom očuvanja kvalitete života lokalne zajednice i identiteta otoka. Za studente je ovo bila vrijedna prilika da teorijska znanja o destinacijskom menadžmentu i održivom razvoju turizma povežu s konkretnim iskustvima i izazovima upravljanja otočnom destinacijom.

Razgovor s čuvarem baštine

Susret s gosp. Antom Mihićem iz Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali pružio je sudionicima terenske nastave priliku da upoznaju bogatstvo kulturnog i društvenog života Dugog otoka te važnost lokalnih institucija u očuvanju otočnog identiteta.

Kroz razgovor o kulturnoj baštini, tradiciji, povijesti i životu otočne zajednice istaknuta je uloga kulture u oblikovanju prepoznatljivosti destinacije, ali i u očuvanju povezanosti lokalnog stanovništva s vlastitim prostorom. Posebna vrijednost susreta bila je u spoznaji da održivi razvoj otočnih destinacija ne počiva samo na prirodnim resursima i turističkoj ponudi, već i na ljudima, njihovim pričama, znanju i kulturnom nasljeđu.

Za studente je ovo bila prilika da prošire razumijevanje turizma kao društvenog i kulturnog fenomena te važnosti lokalne zajednice u njegovu razvoju.

Botanički rezervat Saljsko polje

Posjet botaničkom rezervatu Saljsko polje omogućio je studentima uvid u posebnosti otočnog krajolika i vrijednosti očuvanja njegovih prirodnih obilježja. Kroz promatranje starih povijesnih maslina, lokalnog stanovništva u branju maslina, karakteristične vegetacije i prirodnog okruženja studenti su imali priliku bolje razumjeti važnost biološke raznolikosti, zaštite prirodnih staništa i odgovornog upravljanja otočnim prostorom.

Ovakvi primjeri posebno su važni za razumijevanje povezanosti prirodne baštine i održivog turizma, budući da očuvani krajolici predstavljaju ne samo ekološku vrijednost, već i važan resurs za razvoj autentičnih turističkih doživljaja. Terenska nastava tako je još jednom potvrdila da se o održivosti najbolje uči neposrednim iskustvom i upoznavanjem prostora.

Učenje kroz neposredno iskustvo na terenskoj nastavi

Terenska nastava na Dugom otoku još je jednom potvrdila važnost povezivanja akademskog obrazovanja s neposrednim iskustvom i izazovima turističke prakse. Kroz plovidbu trajektom, posjet Parku prirode Telašćica i botaničkom rezervatu Saljsko polje te razgovore s predstavnicima lokalne zajednice studenti su imali priliku upoznati različite dimenzije otočnog života i turističkog razvoja.

Prirodna i kulturna baština, upravljanje turističkom destinacijom, očuvanje lokalnog identiteta i uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj turizma bile su teme koje su teorijske koncepte približile stvarnim primjerima s terena. Ovakav oblik nastave potiče aktivno učenje, kritičko promišljanje i bolje razumijevanje složenosti turističkog sustava, a studentima omogućuje stjecanje znanja i kompetencija potrebnih za odgovorno planiranje i upravljanje turizmom. Istodobno, susreti s lokalnim dionicima otvaraju prostor za razmjenu znanja i buduću suradnju akademske zajednice i turističke prakse, s ciljem razvoja održivih i lokalnoj zajednici prilagođenih otočnih destinacija.

Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru zahvaljuje svima na gostoprimstvu, otvorenosti za suradnju i spremnosti da svoja znanja i iskustva podijele sa studentima Održivog razvoja turizma. Posebna zahvala upućuje se Parku prirode Telašćica, Turističkoj zajednici Dugi otok, Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Sali te bistrou Trattoria Fermata, koji su kao glavni domaćini dali značajan doprinos organizaciji i provedbi terenske nastave.

Hrvatsku danas očekuje pretežno oblačno i kišovito vrijeme, uz mjestimice obilne oborine, grmljavinu i jak vjetar. Posebno nepovoljne vremenske prilike očekuju se na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, dok će jug zemlje povremeno imati i sunčanih razdoblja. Prema najavama meteorologa, kraj tjedna donosi osjetan pad temperature, a u gorju je moguć i snijeg.

Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), tijekom četvrtka prevladavat će oblačno vrijeme, uz povremenu kišu u većem dijelu zemlje. Oborine će ponegdje biti izraženije, osobito na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, gdje su mogući obilni pljuskovi praćeni grmljavinom.

U istočnoj Hrvatskoj puhat će slab do umjeren jugoistočni i južni vjetar, dok će u ostatku unutrašnjosti prevladavati jugozapadnjak, mjestimice jak, osobito u gorju. Na Jadranu će puhati umjereno i jako jugo, koje će poslijepodne lokalno dosezati olujnu jačinu. Na sjevernom dijelu obale prolazno će zapuhati jugozapadni vjetar.

Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti kretat će se između 8 i 13 stupnjeva, a na Jadranu između 13 i 18 stupnjeva Celzijevih. Najviše dnevne temperature uglavnom će biti od 15 do 20 stupnjeva.

Petak donosi nastavak nestabilnog vremena

U petak, 13. studenoga, zadržat će se promjenjivo i pretežno oblačno vrijeme, uz kišu koja će u pojedinim krajevima ponovno biti obilnija. Posebno se to odnosi na dijelove Jadrana, gdje se očekuju izraženije oborine i vjetrovito vrijeme.

Na zadarskom području očekuje se temperatura do približno 19 stupnjeva, uz kišu i jak vjetar. U Zagrebu će dnevna temperatura biti oko 15 stupnjeva, dok će na području Rijeke biti oko 17 stupnjeva.

Prolaskom hladne fronte temperature će početi padati, a promjena će biti najizraženija tijekom vikenda.

Za vikend osjetno hladnije, u gorju moguć snijeg

Subota i nedjelja donose znatno hladnije vrijeme, osobito u kontinentalnim krajevima. Nakon prolaska hladne fronte dnevne temperature u Zagrebu mogle bi se spustiti na samo 8 do 9 stupnjeva, dok će jutra biti još hladnija, ponegdje uz temperaturu oko nule.

U gorju se zbog prodora hladnijeg zraka očekuju uvjeti za snijeg, osobito u višim predjelima Gorskog kotara i Like. Moguć je nastanak snježnog pokrivača, a meteorolozi upozoravaju i na potencijalne poteškoće u prometu.

Na Jadranu će također osvježiti. U Zadru se za subotu predviđa najviša temperatura oko 13 stupnjeva, a u Splitu oko 14 do 15 stupnjeva. Vrijeme će ostati promjenjivo, uz mogućnost povremenih oborina.

Početkom novog tjedna ponovno toplije

Prema trenutačnim prognostičkim modelima, početak sljedećeg tjedna mogao bi donijeti novi porast temperature. U ponedjeljak se u dijelovima unutrašnjosti ponovno očekuje između 17 i 20 stupnjeva, dok bi na Jadranu temperature mogle dosezati oko 19 stupnjeva.

Ipak, stabilizacija vremena neće nužno biti dugotrajna. U nastavku tjedna izgledna su nova razdoblja povećane naoblake i kiše, uz povremeno pojačan vjetar.

Zbog mogućnosti obilnih oborina, jakog vjetra i naglog zahlađenja građanima se preporučuje praćenje najnovijih prognoza i upozorenja DHMZ-a, osobito ako planiraju putovanje kroz gorske krajeve ili duž jadranske obale.