Iako pileći zabatci već dugo slove kao sočniji i ukusniji komad piletine od prsa, čini se da postoji još bolja, a osjetno povoljnija opcija koju mnogi zanemaruju: pileći batak. Jedan mesar otkrio je zašto je upravo batak pametniji izbor i za vaš novčanik i za nepce, piše The Kitchn.

Autorica članka Ali Domrongchai odrasla je uz oca kuhara koji ju je odmalena učio prepoznavati najbolje komade mesa. Godinama je njezina obitelj prednost davala pilećim zabatcima ispred tada znatno popularnijih prsa, cijeneći njihovu sočnost. Ipak, s vremenom je primijetila da otac sve češće umjesto zabataka kupuje batke.

Tajna se otkrila tijekom jednog zajedničkog odlaska u kupovinu, kada je lokalni mesar Jeff preporučio njezinom ocu veliku vreću pilećih bataka kao svoju najnoviju i najbolju preporuku.

Preporuka mesara: Jeftinije, a jednako ukusno
Prošle godine, mesar se nagnuo preko pulta i rekao ocu autorice, inače velikom ljubitelju zabataka, da su batci “ono što se sada traži”. Na logično pitanje jesu li bolji od zabataka, odgovor je bio potvrdan. Jeff je objasnio da se radi o istom sočnom tamnom mesu, ali po znatno nižoj cijeni.

Dok se cijena pilećih zabataka danas kreće između 1.70 i 2.60 eura za oko 450 grama, batci se i dalje mogu pronaći po cijeni od 1 do 1.30 eura za istu gramažu. U suštini, dobijete dvostruko više za istu cijenu, što predstavlja značajnu uštedu, posebno pri kupnji većih količina.

Okus i hrskava kožica kao ključni aduti
Naravno, cijena nije jedini faktor. Batci su, što je možda i važnije, iznimno ukusni. Mesar je istaknuo kako tamno meso ostaje sočno, a kožica na batcima postaje posebno hrskava, što jelu daje bogatiji okus. Ta je preporuka uvjerila i iskusnog kuhara, koji batke sada redovito koristi za pripremu pržene piletine ili ih dodaje u razne gulaše i variva.

ŽIitarice su praktičan izbor za užurbana jutra – dovoljno ih je dodati u zdjelicu i doručak je spreman. Nažalost, mnoge vrste ne sadrže dovoljno proteina da bi nas dugo držale sitima. “Zato mnogi već oko 10 sati ponovno ogladne, posegnu za još jednom kavom, požele nešto slatko ili imaju osjećaj da su gladni puno prije ručka”, objašnjava dijetetičarka Samantha Peterson.

“Proteini za doručak mogu utjecati na to kako ćemo se osjećati ostatak dana. Pomažu u duljem osjećaju sitosti, stabilnijoj razini energije, boljoj regulaciji šećera u krvi i često smanjuju želju za grickanjem kasnije tijekom dana”, kaže. To ne znači da se trebate odreći svoje jutarnje zdjelice žitarica, već da birate one bogatije proteinima i vlaknima te ih kombinirate s mlijekom, grčkim jogurtom, orašastim plodovima ili sjemenkama.

Koliko proteina tražiti
Prilikom čitanja nutritivnih deklaracija ciljajte na oko 7 do 10 grama proteina po obroku, savjetuje dijetetičarka Kaytee Hadley. Budući da na tržištu postoji mnogo proizvoda s dodanim proteinima koji su često skuplji, stručnjakinje su izdvojile osam vrsta žitarica koje su prirodno bogate proteinima.

Kvinoja
Iako je zapravo sjemenka, kvinoja sadrži sve esencijalne aminokiseline, što je čini kvalitetnim biljnim izvorom proteina. Bogata je i nutrijentima poput magnezija, željeza i cinka. “Iako postoje i pahuljice od kvinoje, priprema kvinoje kao kaše najčešće osigurava veći unos proteina”, kaže Peterson. Preporučuje da se pripremi poput zobene kaše, uz dodatak voća i meda.

Obične drobljene pšenične pahuljice
“Ovo su jedne od najpodcjenjenijih žitarica na policama trgovina”, kaže Peterson. Ističe da su napravljene od 100 posto cjelovitog zrna pšenice, minimalno su obrađene i sadrže oko 7 grama proteina i 8 grama vlakana po porciji. “Jednostavne su, pristupačne i odlična su baza za uravnotežen doručak”, dodaje.

Sirak
Osim proteina, ova drevna žitarica sadrži vlakna, antioksidanse i minerale poput cinka, selena i bakra, navodi Hadley. Sirak se koristi u bezglutenskim pahuljicama, ali se može pripremati i poput kaše. “Skuhajte ga i poslužite s voćem, orašastim plodovima i sjemenkama, ili u slanoj varijanti s povrćem i jajima”, predlaže. “Za kremastiju teksturu i više proteina, kuhajte ga u mlijeku umjesto u vodi.”

Žitarice od proklijalog cjelovitog zrna
Ovo je još jedna opcija koju preporučuju obje stručnjakinje. “Riječ je o rijetkim pahuljicama koje nude visok udio proteina bez dodataka u prahu”, kaže Peterson. Zahvaljujući kombinaciji proklijalih žitarica i mahunarki, sadrže oko 8 grama proteina i 6 grama vlakana po obroku.

Imamo recept za pizzu koja je gotova za manje od pol sata te je odličnog okusa s bilo kojim dodacima.

Pizza se nepravedno naziva “brzom” hranom jer je prva asocijacija na taj pojam nešto nezdravo. Međutim, pizzu se može napraviti i u zdravijoj varijanti, samo trebate zamijeniti podlogu od bijelog brašna nekim drugim.

Postoji mnogo varijanti zdrave pizze, a najpopularnija je ona s podlogom od cvjetače ili pak ona od palente.

Kod izrade podloge od palente zapravo nema puno filozofije. Klasično tijesto zamijeni se kuhanom i ohlađenom palentom koja se oblikuje u podlogu poput pizze. Takva varijanta osobito je praktična za dane kada želite pojesti nešto brzo, a opet zdravo i lagano za probavu.

Ovakva pizza jednako dobro funkcionira kao brz ručak, večera ili užina za posao sljedeći dan.

Recept za pizzu od palente

Količine sastojaka za ovo jelo su okvirne i uvijek ih možete prilagoditi veličini kalupa i broju osoba. Također, možete ju vrlo lako prilagoditi vegetarijancima, high‑protein varijanti ili jednostavno onome što imate u hladnjaku.

Sastojci za podlogu:

200 g palente (instant ili klasična)

700 do 800 ml vode ili povrtnog temeljca

1 žličica soli

1 do 2 žlice maslinova ulja

50 do 80 g ribanog sira (gauda, mozzarella ili parmezan)

Sastojci za nadjev:

3 do 4 žlice umaka od rajčice ili passate

150 do 200 g naribane mozzarelle ili drugog sira koji se dobro topi

80 do 100 g šunke, pureće šunke ili drugog suhomesnatog proizvoda po želji

šaka cherry rajčica, maslina ili gljiva

sušeni origano, bosiljak, papar

svježa rukola ili listići bosiljka za posipanje

Priprema:

Za početak skuhajte palentu prema uputama na pakiranju, ali malo gušće nego što biste je inače kuhali. Kad je gotova, umiješajte u nju malo maslinova ulja i ribanog sira da bude kompaktnija i ukusnija.

Zatim je još toplu prebacite u namašćen kalup ili na papir za pečenje te je žlicom ili špatulom ravnomjerno razvucite u krug ili pravokutnik debljine otprilike 1 do 1,5 cm.

Pecite je na 200 °C oko 10‑ak minuta, dok rubovi ne počnu lagano rumeniti. Ovaj korak je važan da se podloga učvrsti i ne bude premekana. Tek onda dodajte umak, sir i ostale sastojke pa vratite u pećnicu još 10 do 15 minuta, dok se sve ne zapeče, sir otopi, a rubovi lagano ne posmeđe.

Dodatni savjeti za hrskavost

Osim toga je skuhate gušće, trik da podloga od palente bude što više nalik pravom tijestu je da ne pretjerate s umakom od rajčice i tekućim sastojcima. Previše vlage može omekšati podlogu. Bolje je dodavati manje, ali koncentriraniji, gušći umak.

Ako želite dodatni wow efekt, nakon pečenja dodajte malo svježe rukole, listiće bosiljka ili par kapi maslinovog ulja na vrh.

Zašto je palenta dobra?

Palenta je jednostavna namirnica od kukuruzne krupice, a način na koji je pripremite i s čim je kombinirate uvelike određuje koliko će obrok biti zdrav.

Kukuruz ne sadrži gluten pa je palenta prirodno bezglutenska namirnica, ali uz važnu napomenu da osobe s celijakijom trebaju birati certificirane proizvode zbog mogućih tragova glutena u preradi.

Osim toga, palenta je bogata složenim ugljikohidratima koji postupno otpuštaju energiju, što može pomoći da se dulje osjećate sito. U kombinaciji s proteinima i povrćem čini solidnu bazu za uravnotežen obrok.

Sama po sebi, palenta sadrži vrlo malo masti, a koliko će obrok s njom biti lagan ovisi o količini dodanog sira, ulja i ostalih sastojaka. Kukuruz sadrži i neke vitamine skupine B te minerale, no precizne količine ovise o proizvodu i načinu obrade.