Hrvatska
VAŽAN DAN / U ponedjeljak počinju nacionalni ispiti za osnovnoškolce
Nacionalni ispiti za osnovnoškolce počinju u ponedjeljak, 2. ožujka, kada će 35.599 učenika četvrtih razreda pisati ispiti iz hrvatskog jezika, a prvi ispit za 37.518 osmaša bit će u ponedjeljak, 9. ožujka, također iz hrvatskog jezika.
Ove godine nema nikakvih novosti u vezi pisanja nacionalnih ispita, sva pravila pisanja i kriteriji vrednovanja ostaju isti kao i prethodne godine, kazao je Hini ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.
Prema podatcima Centra, nacionalnim ispitima trebali bi pristupiti učenici četvrtih razreda u 877 matičnih i 894 područne škole te učenici osmih razreda u 883 matične i 113 područnih škola.
Učenici četvrtih razreda nakon hrvatskog jezika pisat će matematiku 4. ožujka, a 6. ožujka na redu je priroda i društvo.
Učenici osmih razreda također će polagati nacionalne ispite iz ukupno osam predmeta. Nakon hrvatskog, pisat će ispit iz prvog stranog jezika, koji će se održati 11. ožujka, a potom i ispit iz matematike 13. ožujka.
Nakon matematike slijedi biologija 16. ožujka, fizika 18. te kemija 20. ožujka. Geografiju će pisati 24. ožujka, a nacionalni ispiti će završiti s povijesti koja će se pisati 26. ožujka.
Također, učenici četvrtog razreda koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, imat će ispit 3. ožujka, dok će ga osmi razredi imati 10. ožujka.
Jezici nacionalne manjine koji će se pisati su češki, mađarski, srpski te talijanski jezik.
“Teško je očekivati da će svi učenici pisati nacionalne ispite”
Pisanje svih ispita počinje u 9 sati.
Nacionalni ispiti najprije su se provodili eksperimentalno u određenim školama za osme razrede u školskoj godini 2021./2022., nakon toga su ih počeli pisati svi učenici osmih razreda u svim školama, a od školske godine 2023./2024. ih pišu i svi četvrtaši.
“Teško je očekivati da će svi učenici pisati nacionalne ispite jer kao što je to uobičajeno dio učenika bit će spriječen zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga kao što je to bilo i prethodnih godina”, zaključio je Filipović.
Nacionalni ispiti ne ocjenjuju se, niti na bilo koji način utječu na ocjene učenika. Rezultati ispita upisuju se u e-Dnevnik i iskazuju brojem bodova i odgovarajućim postotkom.
Hrvatska
PROGNOZA / Temperature ostaju iznad prosjeka, ali početak ožujka donosi kišu
I nedjelja će proteći pod utjecajem anticiklone, dok će početkom novog tjedna, osobito u ponedjeljak, preko naših krajeva prolaziti nešto vlažniji zrak u višim slojevima atmosfere. Unatoč tome, zadržat će se temperature više od prosjeka za ovo doba godine.
Ujutro i prijepodne niska naoblaka i magla bit će najizraženije na Jadranu, posebno na sjevernom i srednjem dijelu obale. Kratkotrajne magle mjestimice su moguće i u nizinama te kotlinama unutrašnjosti. Najniža jutarnja temperatura kretat će se od -1 do 3 °C u kopnenim predjelima te između 5 i 10 °C na moru, gdje će se oko podneva ponegdje javiti slab jugoistočni vjetar.
Tijekom poslijepodneva u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadržat će se pretežno sunčano vrijeme, ali će se prema večeri sa zapada postupno povećavati naoblaka. Vjetar će ostati slab, a dnevna temperatura bit će slična današnjoj, oko 17 °C. Na istoku zemlje također pretežno sunčano i neuobičajeno toplo, uz 15 do 17 °C i slab vjetar.
U Dalmaciji će na krajnjem jugu prevladavati sunčano vrijeme, dok će se u ostalim dijelovima još zadržavati niski oblaci, ponegdje ujutro i uz slabiju vidljivost. Puhat će slab do umjeren jugoistočnjak. Temperatura će se kretati od oko 13 °C u područjima s više oblaka do oko 18 °C ondje gdje će prevladavati vedrina.
Na zapadu zemlje očekuje se više oblaka, osobito na sjevernom Jadranu gdje se mjestimice može zadržati i magla. Navečer će se naoblaka proširiti i na gorska područja. U noći na ponedjeljak u Istri i Gorskom kotaru moguće je malo kiše. Dnevne vrijednosti temperature uglavnom između 13 i 15 °C.
Početak tjedna donosi promjenjivije prilike i mjestimice malo kiše, no u nastavku tjedna prevladavat će suho vrijeme. Ujutro će se povremeno javljati kratkotrajna magla, a danju će biti duljih sunčanih razdoblja. Jutra će biti koji stupanj toplija, a dani i dalje neobično topli za dio godine u kojem se nalazimo, uz ugođaj pravog proljeća na samom klimatološkom početku tog godišnjeg doba. Priroda će se ubrzano buditi.
I na Jadranu će u ponedjeljak, uz promjenjivu naoblaku, ponegdje pasti malo kiše ili kratkotrajan pljusak. Od utorka će zapuhati sjeverozapadnjak, uz pretežno ili djelomice sunčano vrijeme. I dalje je moguća pojava magle, osobito na sjevernom dijelu obale. Temperatura će ostati bez veće promjene, pa će se nastaviti razdoblje iznadprosječne topline.
Hrvatska
VAŽN UPOZORENJE / Müller povlači dječju igračku, pronađen azbest “Odmah prestanite s upotrebom!”
Müller je objavio da s tržišta povlači proizvod Stretch Gorilla Van Manen 621539.
Proizvođač Van Manen BV iz Nizozemske povlači proizvod Stretch Gorilla Van Manen 621539 s tržišta. (MAN/EAN: 2957552 / 8713219480632), a razlog je prisutnost azbesta u punjenju od pijeska.
Povlačenje se odnosi na proizvod, koji je u prodaji bio od 15. veljače 2024. godine do danas.
“Molimo provjerite imate li navedeni proizvod te odmah prestanite s upotrebom! Povrat navedenog proizvoda moguć je u bilo kojoj Müller poslovnici. Plaćeni iznos bit će Vam vraćen i bez predočenja pripadajućeg računa.
Za sva pitanja možete kontaktirati našu službu za kupce na tel. 01 /3700-100 ili na e-mail: info@mueller.hr.”, stoji na stranici trgovačkog lanca.
Podsjetimo, njemačke trgovine povukle su s polica niz igračaka punjenih pijeskom zbog mogućih tragova azbesta, izvijestio je portal specijaliziran za sigurnost potrošačkih proizvoda Lebensmittelwarnung.
Hrvatska
Koliko Hrvati mjesečno troše na dostavu hrane? Odgovori su šokantni
Korisnici su svjesni i skrivenih troškova, poput servisnih naknada i činjenice da restorani često imaju više cijene na aplikacijama kako bi pokrili visoke provizije platformi
“Koliko mjesečno trošite na naručivanje hrane?” pitao je jedan korisnik na hrvatskom Redditu, dodajući kako mu se iznosi od 300 eura po osobi, koje neprestano viđa, čine “smiješnima”. Odgovori koji su uslijedili otkrili su jasan trend: ogroman broj Hrvata na dostavu hrane troši točno nula eura. Komentari poput “0 € naručivanje, restoran možda jednom mjesečno” i “Ne sjećam se kad sam zadnji put nešto naručila” prikupili su najviše odobravanja, prenosi Večernji list.
Mnogi su pojasnili da radije kuhaju kod kuće, a ako se zažele restoranske hrane, odu izravno u restoran ili sami pokupe narudžbu kako bi izbjegli sve veće troškove dostave i naknada koje naplaćuju servisi poput Wolta i Glova.
Mnogi korisnici s nostalgijom su se prisjetili vremena “dok su bile kune”, kada je naručivanje bilo znatno pristupačnije.
“Znao sam bar dva puta tjedno, punjeni pileći batak i pekarski krumpir za nekih 40 kuna, a ubio se za cijeli dan. Sad AKO jednom mjesečno. Polakomili se svi jako”, napisao je jedan korisnik, sažimajući opće raspoloženje. Ovaj osjećaj nije neutemeljen, s obzirom na to da cijene hrane i usluga u Hrvatskoj rastu znatno brže od prosjeka eurozone.
Rasprava je otkrila i priče onih koji su, suočeni s vrtoglavim ciframa na svojim bankovnim izvodima, odlučili stati na loptu. Jedan je korisnik priznao da je u samo tri mjeseca potrošio gotovo 2500 eura na dostavu i restorane.
“Kada sam preko Revoluta skužio koliko trošim na dostavu, od tog dana više ni jednom nisam naručio. Osjetio sam se kao totalni kreten”, iskreno je podijelio. Slično iskustvo imao je i par koji je prestao naručivati nakon što su shvatili da su u jednom mjesecu potrošili 250 eura, naručivši čak 30 porcija iz lokalnog restorana.
Ipak, postoje i oni koji i dalje redovito koriste dostavne servise, navodeći različite razloge. Iznosi se kreću od 50 do 200 eura, a jedan je korisnik čak priznao da troši i preko 500 eura jer ne voli i ne zna kuhati. Drugi su istaknuli praktičnost kao ključan faktor.
“Najčešće se naručuje ili na poslu ili kad iz smjene od 12 sati dođem s posla. Najbolje da ću onda kuhati”, objasnio je jedan komentator, ističući da je za mnoge naručivanje hrane nužnost, a ne luksuz.
Korisnici su svjesni i skrivenih troškova, poput servisnih naknada i činjenice da restorani često imaju više cijene na aplikacijama kako bi pokrili visoke provizije platformi. Zbog svega toga, čini se da je za sve veći broj Hrvata kuhača postala ne samo zdravija i ukusnija, već i jedina financijski održiva opcija.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeNovi zakon o pomorskom dobru u praksi: Za plaže više nema ograda i naplate, a uvodi se red i u lučka područja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeNOVA METODA / Prvi pacijenti na magnetskoj rezonanciji srca u OB Zadar
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDAN LIJEČNIKA / Prof. dr. Sorić, OB Zadar: “Biti liječnik nije samo zanimanje već životni poziv koji obvezuje”
-
magazin22 sata prijeŠPICA!






