Ministarstvo kulture i medija za 641 program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2026. godini osiguralo je više od 45 milijuna eura

Za izradu dokumentacije i radove sanacije krovišta na Crkvi sv. Donata u 2026. godini osigurano je 600 tisuća eura, za izradu idejnog rješenja i projekta za rekonstrukciju i dogradnju prostora Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru osigurano je 22.500,00 eura, za izradu dokumentacije i građevinsku sanaciju Crkve sv. Dominika 40 tisuća eura, za građevinsku sanaciju i restauratorske radove na crkvi sv. Šimuna 113.300,00 eura, za konzervatorsko-restauratorske radove na kamenim pročeljima Gradske lože 59.300,00 eura, za građevinsku sanaciju, restauratorske i završne radove na Gradskoj straži 44.100.00 eura te za građevinsku sanaciju Crkvene općine Zadar Eparhije dalmatinske 25.800,00 eura. 

Sredstva su dodijeljena na temelju Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2026. godinu. Za programe zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima osigurana su sredstva u iznosu od 45.415.738,00 eura. 

„Problem imamo i problem ćemo zajedničkim snagama do turističke sezone nastojati riješiti“, zaključili su sudionici Okruglog stola „Ako nije hitno, nije za hitnu“, održanog danas u Općoj bolnici Zadar. Ovo je prvi u nizu koraka koji se planiraju poduzeti kako bi se što više naših sugrađana osvijestilo o pravilnom korištenju bolničkih hitnih prijama koji ruše rekorde po broju ostvarenih pregleda.

O ovom problemu govorili su Marijana Surać Jurlina, dr. med., voditeljica OHBP-a, Nediljko Jović, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu, Tomislav Ledenko, dr. med., voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Dominis, dr. med., predsjednik Povjerenstva HLK Zadarske županije, Mario Kožul, zamjenik ravnatelja Doma zdravlja Zadarske županije i Luka Rogoznica, dr. med., pomoćnik ravnateljice za kvalitetu zdravstvene zaštite iz Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije.

„U 2025. bilježimo 64 778 prijama, a svega 13, 35 % hospitalizacija. To su ogromne brojke koje nas bacaju na koljena. Pacijenti moraju shvatiti da se na hitnim prijemima spašavaju životi, a za sve ostalo tu su liječnici obiteljske medicine. Nama 86 % ljudi dolazi bez uputnica. Dakle, preskaču primarnog liječnika i dolaze na OHBP. To je ogroman problem“, kazala je dr. Surać Jurlina.

Teško je i na hitnom pedijatrijskom prijamu. “Nas guše one situacije koje mogu riješiti primarni pedijatri. Hitni pedijatrijski prijam nije ambulanta primarne pedijatrije“,  jasan je bio dr. Ledenko. Kroz hitni prijam na njegovom Odjelu tijekom 2025. odrađeno je 15 311 pregleda. „To je neizdrživo“, kazao je.

„Dom zdravlja je spreman na suradnju. Ljudski resursi nam sada nisu problem. Idemo sjesti i dogovoriti kako da spremni dočekamo turističku sezonu. Pedijatara imamo, a i ginekologa, riješit ćemo dežurstva. Bolje ćemo javnost izvijestiti o dežurnim ambulantama obiteljske medicine, a u planu je i pet turističkih ambulanti. Prihvaćamo sve konstruktivne kritike i spremni smo pomoći“, kazao je zamjenik ravnatelja Doma zdravlja, Mario Kožul.

Rečeno je izazvalo zadovoljstvo na licima čelnih ljudi naših bolničkih prijama koji sa strepnjom gledaju prema ljetnim mjesecima kada „padaju s nogu“. Ukoliko se sve rečeno uistinu i realizira, nazire se svjetlo na kraju ovog mračnog tunela. Raspravu je iz prvih redova budno pratila Dubravka Finka, dr. med., predsjednica Udruge za zaštitu prava pacijenata „Zadarski potrošač“. „Ljude treba zdravstveno odgajati kako bi shvatili da se puno toga može riješiti kod doktora obiteljske medicine“, kazala je dr. Finka.

Naši liječnici još jednom naglašavaju kako su tu od 0 do 24, svakog dana na OHBP-u te na pedijatrijskom, psihijatrijskom i ginekološkom hitnom prijamu, za sve pacijente kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Oni drugi moraju biti spremni na čekanje ili će se osvijestiti i pomoć tražiti na pravoj adresi  – kod liječnika obiteljske medicine.

Zaključeno je i kako je javna i odgovorna rasprava, poput ove, uz doprinos struke, nužan korak prema održivijem i učinkovitijem sustavu hitne medicinske skrbi, posebno uoči razdoblja pojačanog opterećenja za trajanja turističke sezone.

Nova školska zgrada imala bi ukupno devet učionica i drugih pratećih sadržaja te dvodijelnu školsku sportsku dvoranu.

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti »Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole« za izgradnju OŠ Murvica – Briševo dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 8.776.776,63 eura.

Iako se nalaze na području općine Poličnik učenici područnih škola Murvica i Briševo organizacijom školskog sustava već dugi niz godina pohađaju OŠ Smiljevac, a učenici PŠ-a Dračevac Ninski pohađaju OŠ Bartola Kašića. PŠ Briševo pohađaju 32 učenika, a PŠ Murvica 41 učenik. Radi se o učenicima nižih razreda, dok učenici viših razreda iz ovih mjesta svakodnevno putuju u Zadar.

Kada se izgradi nova PŠ Murvica – Briševo, učenici spomenutih triju područnih škola novom će Odlukom o upisnom području postati učenici područne škole OŠ Poličnik. Time bi se rasteretile OŠ Smiljevac i manjim dijelom OŠ Bartula Kašića, postigle bi se financijske uštede te bi se smanjio pritisak na učenike predmetne nastave, a uz izgradnju nove OŠ Crvene kuće u Zadru bi se svim spomenutim školama omogućilo uvođenje jednosmjenskog rada i programa cjelodnevne škole.