Connect with us

Hrvatska

Bačić: Nedostaje 236.000 kuća i stanova. Planiramo obnoviti i izgraditi njih 20.200

Objavljeno

-

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je danas novi Zakon o priuštivom stanovanju prema kojem do 2030. država planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća, za što će biti potrebne oko 2 milijarde eura.

Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja i to je razlog što je Hrvatska, uz Portugal, država članica EU-a u kojoj mladi najkasnije napuštaju obiteljski dom, istaknuo je ministar Bačić predstavljajući novi zakon.

Mladi u Hrvatskoj s roditeljima do 33. godine
U Hrvatskoj su to u prosjeku s 33 godine, dok je europski prosjek 26 godina.

Novim Zakonom o priuštivom stanovanju, istaknuo je ministar, država sljedeće četiri godine misli izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se njih 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za promet nekretninama (APN), a 9000 stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

“Netko će reći da je to malo, a ja ću vam reći samo jedan podatak, a taj je da se u 24 godine od postojanja APN-a izgradilo 9000 stanova”, istaknuo je Bačić.

Plan ulaganja do 2034. godine
Ciljevi o 20.200 priuštivih stanova i kuća iziskuju i velik novac, pa je plan do 2030. potrošiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine.

“Zahtjevna su to sredstva, veliki su to poslovi, jako puno angažmana. Ovisno o financijskim mogućnostima državnog proračuna i u ovisnosti o tome koliko ćemo tog novca iskoristiti kroz novi višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. godine, ovisit će uspjeh ovog programa”, rekao je Bačić. U odnosu na postojeći Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, koji će novi Zakon o priuštivom stanovanju staviti van snage, bit će obvezno da u zgradama koje imaju više od 10 stanova, njih 50 posto bude u funkciji najma. Ako zgrada ima manje od 10 stanova, onda svi moraju biti za najam, ne za prodaju, dodao je.

Stan se neće moći prodavati 35 godina
Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u slučajevima bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja.

Ciljane skupine prema novom Zakonu su osobe mlađe od 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i posebno ranjive skupine kao što su stariji od 65 godina, osobe s invaliditetom, obitelji djece s teškoćama u razvoju i bivši zaštićeni najmoprimci.

Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je od dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće.

“Ako znamo da je prosječna plaća negdje oko 1400 eura onda možemo ocijeniti koliko je građana obuhvaćeno”, istaknuo je ministar.

Cijena stanova ovisit će o indeksu razvijenosti
Upitan koliko bi koštao četvorni metar priuštivih stanova, Bačić je rekao da to ovisi o nekoliko kriterija pa tako nije svejedno mora li se, primjerice, otkupiti zemljište. “To će onda tražiti veće izdvajanje iz državnog proračuna da zadržimo cijenu građenja koja u ovom trenutku iznosi 2104 eura i nismo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, koja će biti samo u jedinici lokalne samouprave koja je u 8. skupini indeksa razvijenosti. Onda ćemo spuštati taj koeficijent sve do jedinice lokalne samouprave u 1. skupini indeksa razvijenosti, gdje će se plaćati 60 posto vrijednosti tog iznosa”, objasnio je ministar.

Nema gradnje bez privole lokalne samouprave
Bačić je istaknuo ulogu jedinica lokalne samouprave bez kojih se program neće moći realizirati te se osvrnuo i na nedavnu saborsku raspravu i oporbene kritike da se Zakonom o prostornom uređenju priuštivo stanovanje podiže na “razinu božanstva” i gazi preko ustavnih ovlasti lokalnih samouprava.

Ministar to negira i pojašnjava da se urbanističkim projektom ubrzava gradnja, ali nikakve gradnje nema bez privole jedinica lokalne samouprave.

Na predstavljanju novog Zakona bili su i predstavnici županija, gradova i općina koji su pozdravili nova zakonska rješenja za priuštivo stanovanje.

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac istaknula je kako je Hrvatska među državama članicama koje su najozbiljnije krenule u rješavanje stambene krize kao i da su hrvatska zakonska rješenja i mjere u potpunoj kompatibilnosti s europskim planom priuštivog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na sjednici Vlade idućeg tjedna i onda kroz desetak dana i u saborskoj proceduri.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Zima ne odustaje: Meteoalarm upozorava na olujni vjetar, u dijelu zemlje novi snijeg

Objavljeno

-

By

takenbyphil/Pixabay/ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno oblačno je diljem unutrašnjosti, ima i kiše, osobito prema istoku zemlje. U priobalju puše bura, podno Velebita s olujnim i orkanskim udarima, stoga ima ograničenja u prometu. Na moru je pretežno vedro. U nastavku ponedjeljka treba računati na porast naoblake i na Jadranu, pri čemu može pasti malo kiše ili kakav pljusak, najizglednije u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. U kopnenim krajevima i u nastavku dana lokalno oborina, u gorju još može biti snijega.

Utorak će uglavnom biti u znaku umjerenog do pretežno oblačnog i razmjerno vjetrovitog vremena. U Dalmaciji prije svega treba računati na kišu i pljuskove, mjestimice izraženije, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti susnježice i snijega. U ostatku unutrašnjosti poslijepodne je lokalno moguća slaba oborina, a pojačat će i vjetar sjevernog smjera, sjeverac i sjeveroistočnjak će biti na udare lokalno i olujni. 

srijedu također treba računati na vjetrovite prilike, kišu i snijeg, prije svega u Gorskoj Hrvatskoj. Na moru je oborina izglednija u Dalmaciji. 

Nestabilno vrijeme nastavit će se i u drugom dijelu tjedna.

četvrtak će lokalno oborine biti na jugu uglavnom, u unutrašnjosti u gorju i na istoku, slično kao i tijekom petka, bit će to rijetka oborina. Vjetar će postupno slabjeti.

Za vikend uglavnom suho i toplije. 

Nastavi čitati

Hrvatska

OLUJA ZA OLUJOM / Stručnjaci nakon “oluje stoljeća”: Stiže era ekstremnog vremena i Hrvatska nije iznimka

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Snažno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i širu regiju više se ne može smatrati rijetkom pojavom koja se događa jednom u stotinu godina.

Stručnjaci upozoravaju da bi se takvi ekstremi mogli ponavljati svakih deset godina, a možda i češće, što je posljedica klimatskih promjena, zagrijavanja mora i specifične kombinacije atmosferskih uvjeta koji su stvorili oluju kakvu regija ne pamti. Glavna poruka je da se vrijeme mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi, prenosi HRT.

Nakon posljednjeg snažnog nevremena koje je poharalo Zagreb, znanstvenici sve glasnije dovode u pitanje stare klimatske procjene.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorava da se koncept “povratnog razdoblja” mora hitno mijenjati. “Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u stotinu godina, očito ide ispod toga – i to vrijedi za sve više procesa”, rekao je.

S njim se slaže i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj. “Ono što je nekad bilo jednom u stotinu godina, u budućnosti će se događati možda svakih 10 godina”, dodala je, ističući da ekstremi postaju nova normalnost.

Oluja nije bila izolirani incident. Prije dolaska u Hrvatsku pogodila je Sloveniju, posebno područje Kranja i Gorenjske, regije koje inače nisu poznate po snažnim vjetrovima.

“Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 km/h, što je za taj prostor nezamislivo”, istaknula je Kajfež Bogataj. Regionalni karakter oluje potvrđuje da se radi o širem atmosferskom poremećaju, a ne o lokalnoj anomaliji.

“Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja”

Prema riječima Branka Grisogona, ključ leži u složenoj kombinaciji više faktora: aktivnog sjevernog Atlantika, prodora hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranja ciklone nad Genovskim zaljevom koja je dodatno ojačala nad toplim Jadranom te se sudarila s planinskim masivima poput Medvednice.

“Radi se o lancu događaja. Ako izvadimo jednu kariku, nećemo dobiti ovako ekstremne brzine”, pojasnio je. Posebno je važan bio fenomen planinskih valova i djelomične rezonancije atmosfere. “Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja – to je bio ključ”, dodao je.

Građani su primijetili neuobičajen obrazac – kratke, ali iznimno snažne udare koji su dolazili u valovima. “To nije bura ni jugo, ali dinamički je slično planinskim vjetrovima. Te ‘refule’ su rezultat rezonancije i slojeva zraka na visini od dva do četiri kilometra”, objašnjava Grisogono. Drugim riječima, radilo se o rijetkoj kombinaciji meteoroloških i geografskih uvjeta.

Iako postoji više faktora, znanstvena zajednica sve jasnije upire prstom u klimatske promjene. Lučka Kajfež Bogataj ne ostavlja prostor za sumnju. “Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti”, naglasila je. Poseban problem je ekstremno zagrijavanje – Sredozemno more nikad nije bilo toplije, kontinentalni dijelovi bilježe rekordne temperature, a kontrasti između toplog juga i hladnog sjevera postaju sve izraženiji. “Taj temperaturni kontrast dodatno pojačava ekstremne vremenske pojave”, poručila je.

Ako se promjene više ne mogu zaustaviti, postavlja se pitanje mogu li se ublažiti posljedice. Odgovor je potvrdan, ali zahtijeva sustavan pristup.

“Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju”, naglašava Kajfež Bogataj. To uključuje jače i otpornije krovove, prilagodbu urbanizma, nove građevinske standarde i uključivanje osiguravajućih društava. “To nisu futurističke tehnologije, to je pitanje planiranja i političke volje”, rekla je.

“Nalazimo se u prijelomnom trenutku”

Grisogono upozorava na još jedan ključan problem. “U Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju”, rekao je. Bez takve institucije teško je planirati dugoročne mjere, osobito u političkom sustavu koji razmišlja u četverogodišnjim mandatima.

S obzirom na sve češće ekstreme, postavlja se pitanje ulazimo li u eru stalne tjeskobe zbog vremena. Stručnjaci su jasni – panika nije rješenje. “Jedini lijek protiv panike je edukacija”, kaže Kajfež Bogataj.

Naglasak stavlja na kontinuirano informiranje građana, obrazovanje svih generacija i bolju komunikaciju o rizicima. “Kad ljudi razumiju što se događa, lakše će se nositi s tim – i tražiti odgovore od politike”, poručila je.

Ekstremne oluje više nisu iznimka, nego sve češća pojava. Stručnjaci upozoravaju da se nalazimo u prijelomnom trenutku, jer klimatske promjene ubrzavaju, infrastruktura zaostaje, a društvo se tek počinje prilagođavati. Ključno pitanje više nije hoće li se ovakve oluje ponoviti, nego koliko smo spremni za sljedeću.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nove vremenske neprilike u Velikom tjednu: Snijeg, kiša, orkanski vjetar…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas u unutrašnjosti pretežno oblačno, mjestimice s kišom, ponajprije na istoku, a u Gorskoj Hrvatskoj i snijeg. Na Jadranu djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Na Jadranu bura i sjeverni, podno Velebita lokalno s orkanskim udarima. Najviša dnevna temperatura između 8 i 13, u gorju malo niža, a na Jadranu između 14 i 18 °C.

U ponedjeljak u unutrašnjosti pretežno oblačno. Kraća sunčana razdoblja vjerojatna su na zapadu dok će u istočnoj Hrvatskoj povremeno padati kiša. Na Jadranu djelomice sunčano uz postupni porast naoblake. Vjetar slab do umjeren, na istoku sjeverozapadni, ujutro u središnjim krajevima sjeverni. Na Jadranu umjerena i jaka bura i sjeverac u slabljenju te sredinom dana u okretanju na slab do umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža temperatura zraka od 1 do 6, na moru od 5 do 10 °C. Najviša dnevna između 8 i 13, na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 14 do 17 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Promjenljivo, u unutrašnjosti i pretežno oblačno. Povremene kiše bit će ponajprije na istoku unutrašnjosti, od utorka i ponegdje na moru, dok će u gorju biti i susnježice i snijega. Slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadi vjetar u utorak će jačati i okrenuti na sjeveroistočnjak koji će u srijedu često biti i jak, na udare i olujan. Na moru će nakon prolaznog smirivanja, u utorak ponovno zapuhati umjerena i jaka bura, u srijedu i olujna, podno Velebita na udare i orkanska. Temperatura zraka u blagom padu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu