Connect with us

Svijet

Zatvaraju se Sveta vrata Vatikana

Objavljeno

-

U ovim danima se, jedna za drugom zatvaraju Sveta vrata koja su bila otvorena za Svetu godinu. Najmanje 30 milijuna hodočasnika je iskoristilo priliku biti navodno oslobođeni svih grijeha. Kao prva, u Rimu su još u četvrtak zatvorena Sveta vrata u bazilici Santa Maria Maggiore, vanjski znak Svete godine Katoličke crkve, piše Deutsche Welle. Na početku obreda kardinal Rolandas Makrickas, nadstojnik najveće marijanske crkve u Rimu, pomolio se pred lijevim portalom, a zatim ga u tišini zatvorio.

Kroz Sveta vrata ove bazilike u središtu Rima u neposrednoj blizini glavnog željezničkog kolodvora Rima je tijekom protekle godine prošlo više od 20 milijuna hodočasnika. Mnogi od njih su posjetili tu crkvu i kako bi odali počast pred grobom pape Franje koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak i koji je, po vlastitoj želji tamo pokopan. Takozvana Sveta vrata, velika vrata na četiri papinske bazilike u Rimu su u “normalnim” godinama zatvorena i otvaraju se samo u godinama koje su proglašene svetima. U pravilu bi to trebalo biti svakih 25 godina kako bi svaki vjernik tijekom svog života mogao na hodočašće u Rim barem jednom, možda i dva puta. No to je teorija, a praksa jest kako su Svete godine one koje papa kaže da jesu: u posljednjih 60 godina je bilo čak 6 Svetih godina jer su osim redovitih, pape Pavao VI. (1966.), Ivan Pavao II. (1983.) i onda papa Franjo (2016.) odredili i izvanredne Svete godine.

Milijuni vjernika oslobođeni svih grijehova?
Prolazak kroz Sveta vrata, prema katoličkom nauku, u povezanosti s ispovijedi i drugim uvjetima, preduvjet je za oprost vremenskih kazni za grijehe. Hodočasnici su za Rim od davnina bili važni izvor prihoda, a za oprost od grijeha je bilo potrebno proći kroz svih četiri vrata papinskih bazilika. Obzirom na opsežne mjere sigurnosti koje se još uvijek provode u Vatikanu, to je redovito značilo i dugo čekanje u repovima.

Sljedeća Sveta vrata zatvorila su se jučer, u subotu 27. prosinca, u Lateranskoj bazilici – katedrali i sjedištu pape prije nego što je izgrađen kompleks koji nam je danas poznat u Vatikanu. Obred je predvodio kardinal vikar Pape za Rimski biskupiju, Baldassare Reina.

Ove pak nedjelje kardinal James Harvey, kao nadstojnik te papinske crkve, zatvara Sveta vrata bazilike Svetog Pavla izvan zidina u sklopu svečanog bogoslužja. Druga po veličini crkva u Rimu stoji na mjestu gdje je, prema predaji, pokopan apostol Pavao.

Najpoznatija Sveta vrata ostaju otvorena još više od tjedan dana za hodočasnike
Najpoznatija i najposjećenija Sveta vrata, ona u bazilici Svetog Petra, ostaju otvorena još više od tjedan dana za hodočasnike. Na kraju će, prema procjenama organizatora, kroz njih tijekom 54 tjedna proći znatno više od predviđenih 32 milijuna ljudi – već sredinom prosinca je Vatikan objavio kako je do tada bilo toliko hodočasnika. To će onda biti kraj Svete godine koju je otvorio papa Franjo prošlog Badnjaka.

Njegov nasljednik Lav XIV. osobno će predvoditi ceremoniju svečanog zatvaranja brončanih krila bazilike Sv. Petra na svečanosti povodom sveta Tri kralja u utorak 6. siječnja.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Na ovih pet načina je umjetna inteligencija promijenila zdravstvenu skrb u Europi

Objavljeno

-

By

Euronews Health fokusira se na pet načina na koje je umjetna inteligencija (AI) ove godine promijenila medicinsko područje. Alati umjetne inteligencije za unapređenje zdravlja ljudi dobili su na zamahu 2025. godine, obećavajući personaliziranu zdravstvenu skrb, bržu dijagnostiku, pomoć u otkrivanju novih lijekova i još mnogo toga, piše Euronews.

Primjerice, Finska koristi AI za obuku zdravstvenih radnika, Estonija ga primjenjuje u analizi medicinskih podataka, a Španjolska koristi AI za otkrivanje bolesti. Ipak, istraživanja pokazuju da AI još ne bi trebao zamijeniti medicinske stručnjake: liječnici i dalje nadmašuju AI u hitnim situacijama, a AI chatbotovi imaju poteškoća u rješavanju problema mentalnog zdravlja i riskiraju širenje medicinskih dezinformacija.

Postoje i ozbiljne sigurnosne zabrinutosti, jer tehnološki i protuteroristički stručnjaci upozoravaju da bi ekstremisti mogli zloupotrijebiti AI alate za stvaranje biološkog oružja koje bi moglo potaknuti pandemiju.

Unatoč tome, AI sve više pronalazi svoje mjesto u medicini. Evo pet načina na koje je ove godine promijenio zdravlje i dobrobit Europljana.

1.Predviđanje zdravstvenih rizika
Znanstvenici su razvili AI model koji može predvidjeti više od 1.000 medicinskih stanja – uključujući neke vrste raka, srčane udare i dijabetes – više od deset godina prije nego što se službeno dijagnosticiraju.

    Iako još nije spreman za primjenu u liječničkim ordinacijama, alat bi mogao pomoći istraživačima da bolje razumiju kako se bolesti razvijaju tijekom vremena.

    U međuvremenu, ove su godine lansirani i drugi AI alati za predviđanje hoće li rijetke genetske mutacije dovesti do bolesti, za procjenu rizika od srčanih bolesti kod žena analizom mamografija te za korištenje rutinskih medicinskih snimki radi otkrivanja biomarkera kroničnog stresa.

    2.Ubrzavanje dijagnostike bolesti
    Po prvi put u Europi, AI asistent nazvan Prof. Valmed ove je godine certificiran za pomoć liječnicima u dijagnostici i liječenju, koristeći veliku bazu medicinskih podataka pacijenata.

      Na pomolu su i drugi dijagnostički alati. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, istraživači su objavili da AI-stetoskop može otkriti srčane bolesti u samo 15 sekundi.

      Stetoskop je bio donekle preosjetljiv, jer su dodatne pretrage isključile zatajenje srca kod oko dvije trećine pacijenata koje je alat označio. Ipak, istraživači ističu da je alat otkrio stvarne srčane probleme koji bi inače mogli proći nezapaženo.

      Također u Velikoj Britaniji, liječnici koriste AI kako bi pacijentima skratili višemjesečno čekanje na dijagnozu raka prostate.

      AI alat analizira medicinske snimke i identificira pacijente s visokim rizikom od raka prostate, čime ih stavlja na vrh liste za pregled kod radiologa.

      3.Praćenje pacijenata nakon operacija
      Njemački istraživački tim koristio je AI za automatizaciju praćenja pacijenata kojima su ugrađeni koronarni stentovi u krvne žile začepljene zbog srčanih bolesti. Taj je proces inače dugotrajan i može dovesti do dodatnih komplikacija.

        AI algoritam koristi snimke krvnih žila kako bi analizirao proces zacjeljivanja te može brzo razlikovati različite obrasce oporavka s razinom točnosti usporedivom s iskusnim kliničarima. Istraživači tvrde da bi alat mogao standardizirati praćenje stentova i poboljšati zdravlje srca.

        4.Borba protiv otpornosti na antibiotike
        Znanstvenici koriste AI u borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike, koje predstavljaju sve veći javnozdravstveni problem u Europi.

          Tijekom sljedeće tri godine planiraju razviti AI model za dizajn i testiranje novih terapija za bakterije otporne na lijekove, a AI će se koristiti i za bolje razumijevanje reakcije imunološkog sustava na drugu vrstu bakterija u potrazi za učinkovitim cjepivom.

          5.Rasterećenje liječnika administrativnih poslova
          Liječničke ordinacije i bolnice diljem Europe uvode AI alate za upravljanje administrativnim zadacima poput vođenja bilješki i upućivanja pacijenata. Cilj je omogućiti liječnicima više vremena za rad s pacijentima u uvjetima nedostatka zdravstvenih radnika i velikog pritiska na osoblje.

            Primjerice, Microsoft je ove godine u Irskoj učinio dostupnim svoj AI klinički asistent, dok je švedska tvrtka Tandem Health lansirala AI medicinskog zapisničara u Španjolskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj. Alat se koristi i u Nizozemskoj, Norveškoj i Danskoj.

            Nastavi čitati

            Svijet

            Zašto Srbi ne žele u EU? Jedva trećina građana za pristupanje

            Objavljeno

            -

            By

            Pad povjerenja građana Srbije u Europsku uniju u porastu je nakon što već četiri godini nije otvoreno niti jedno novo poglavlje, dok članice eurobloka uskraćuju podršku za otvaranje pripremljenog Klastera 3- Konkurentnost i inkluzivni rast, koji sadrži osam poglavlja. Prema zadnjem ispitivanju javnog mišljenja, za pristupanje Europskoj uniji bi, da se idućeg tjedna održava referendum, glasalo nešto više od trećine građana -35,8 posto ispitanika, a približno toliko ih je protiv – 33 posto, objavio je portal Suvremena politika.

            U analizi podataka vide se i generacijske razlike – mlađi ispitanici su skloniji da na referendumu podrže članstvo, dok kod starijih prevladava protivljenje pridruživanju Uniji, pokazuje istraživanje koje je naručio Centar savremene politike, izdavač tog portala.

            Više od petine ispitanika – 22,4 %, u ovom trenutku ne zna kako bi glasalo, dok 8,8 posto ne bi ni izašlo na referendum o pristupanju Srbije Uniji.

            Taj rezultat se uklapa u trend koji pokazuje primjetan pad podrške članstvu u EU u Srbiji proteklih godina.

            Prije 15 godina “za” je bilo 70 posto
            Prema istraživanjima javnog mišljenja objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva za europske integracije, koja su objavljivana samo do 2022. godine, prije 15 godina je pozitivan odgovor na referendumsko pitanje bio skoro 70 posto, a potom se dugo godina redovito kretao iznad 50 posto. U kolovozu 2022. bilo je 57 posto za, a u prosincu 2022. godine 43 posto.

            Ovogodišnje istraživanje provedeno telefonskom anketom od 3. do 11. prosinca na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika.

            Najmanje protivljenje članstvu – 18,7 %, pokazuju najmlađi ispitanici u dobi od 18 do 29 godina, dok je “za” tek petina starijih od 70 godina.

            Kod najmlađih ispitanika također je najveći udio onih koji ne znaju kako bi glasali – skoro trećina, dok je podrška članstvu u toj dobnoj skupini 41,9 posto.

            Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije – krajem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvldinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine.

            Nastavi čitati

            Svijet

            Stotine letova otkazane zbog zimske oluje

            Objavljeno

            -

            By

            Zbog zimske oluje koja je donijela obilne snježne oborine otkazane su stotine letova u New Yorku i diljem sjeveroistoka Sjedinjenih Država. Prema FlightAwareu koji prati zračni promet u američkom zračnom prostoru u petak je diljem zemlje otkazano 1659 letova – gotovo 10 puta više nego prethodnog dana.

            Upozorenje na zimsku oluju ostalo je na snazi ​​za regiju do subote poslijepodne. Na nekim lokacijama prognozirana je i ledena kiša.

            Nevrijeme je pogodilo New York tijekom prometnog razdoblja nakon Božića, kada su milijuni ljudi u pokretu. Nacionalna meteorološka služba prognozirala je da će u gradu snijeg napadati do 13 centimetara, a u područjima sjeverno i sjeveroistočno od grada očekuje se snijeg do 28 centimetara.

            Gradski dužnosnici pozvali su stanovnike da izbjegavaju nepotrebna putovanja i ostanu kod kuće kad je to moguće. Prema medijskim izvješćima, oluja bi mogla donijeti najveće snježne oborine u gradu u tri godine.

            FlightAware je izvijestio da su tri glavne njujorške zračne luke – John F. Kennedy International, LaGuardia i Newark Liberty International u susjednom New Jerseyju – među najteže pogođenima, s ukupno 886 otkazanih letova u petak.

            Vlasti zračne luke savjetovale su putnicima putem platforme X da se obrate svojim zrakoplovnim tvrtkama prije nego što krenu prema zračnoj luci.

            Deseci dodatnih otkazivanja prijavljeni su u zračnim lukama u Philadelphiji i Baltimoreu, kao i u Torontu, najvećem kanadskom poslovnom središtu.

            Nastavi čitati
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi

            U trendu