ZADAR / ŽUPANIJA
NADBISKUP ZGRABLIĆ NA ZATVARANJU JUBILEJSKE GODINE: “Današnja svetkovina Svete Obitelji, poziva nas na sabrano, zahvalno i ponizno promatranje Božjeg djelovanja u vremenu”
Povodom zatvaranja Godine jubileja 2025., zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje i obred zatvaranja Godine jubileja na blagdan Svete nazaretske obitelji, u nedjelju, 28. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Propovijed nadbiskupa Zgrablića prenosimo u cijelosti.
Draga braćo i sestre!
Današnja svetkovina Svete Obitelji, koju slavimo u ovoj katedrali sv. Stošije na samom završetku Jubilejske godine, poziva nas na sabrano, zahvalno i ponizno promatranje Božjeg djelovanja u vremenu. Ne samo onoga koje prepoznajemo u velikim događajima povijesti spasenja, nego i onoga često nenametljivog, a ipak duboko stvarnog Božjeg djelovanja u našem osobnom i zajedničkom životu. Jubilejska godina bila je darovano vrijeme, vrijeme obilja Božje milosti i oprosta, u kojem nas je Crkva pozvala da se zaustavimo, poslušamo što nam Duh govori: u obraćenju srca, u pomirenju s Bogom i ljudima, u produbljenju vjere koja je možda oslabjela ili se umorila te u obnovi kreposti nade koja nas vodi prema onome što ne razočarava i prema cilju našega života – vječnoj radosti u zajedništvu s Bogom.
Zato je danas, u trenutku zatvaranja Jubilejske godine, osobito primjereno i važno uputiti Bogu iskrenu zahvalnost. Zahvaljujemo mu za darovano vrijeme u kojem nas je pratio, vodio i strpljivo oblikovao. Zahvaljujemo mu za svaku milost koju smo primili, za svaki nutarnji poticaj na dobro, za svako otvaranje srca koje je donosilo mir, snagu i novu radost vjere.
Zahvaljujemo Bogu za trenutke obraćenja koji su se rađali u dubini savjesti, za putove pomirenja koji su započeli u srcima i donosili ozdravljenje našeg zajedništva. Zahvaljujemo mu za sakramentalne susrete koji su u ovoj Jubilejskoj godini postali izvor utjehe, oprosta i duhovne obnove.
Zahvaljujemo Bogu za njegovu vjernost koja nas je nosila kroz sve okolnosti života, za njegovu blizinu koja je davala smisao i u izazovima te za njegovu strpljivu prisutnost koja je otvarala prostor rastu i sazrijevanju. U zahvalnosti prepoznajemo da svako dobro, svaka istina i svaki korak prema spasenju imaju svoj izvor u Bogu.
U ovom svetom i zahvalnom trenutku, s osobitom radošću uzdižemo svoje srce Bogu i zahvaljujemo mu za dragocjeni dar potpunih oprosta koje smo tijekom Jubilejske godine primili. Zahvaljujemo mu za obilje milosti koje je Crkva, oslonjena na neiscrpno duhovno blago zasluga Krista Gospodina, Blažene Djevice Marije te svetih i blaženih, velikodušno stavila na raspolaganje vjernicima. U tim darovima prepoznajemo dubinu Božje ljubavi koja se neprestano izlijeva na njegov narod.
Zahvaljujemo Bogu za zajedništvo svetih – općinstvo svetih – koje smo na osobiti način proživljavali unutar ove godine, u kojem nitko ne hodi sam, već ga prate molitva, ljubav i vjernost onih koji su sveto živjeli i prethodili nam u vjeri. Zasluge Krista, Njegove i naše Majke Marije, svih svetih i blaženih, postale su u Jubilejskoj godini izvor duhovne pomoći – oprosta i oslobođenja od posljedica grijeha, te su mnogima donijele olakšanje savjesti, snagu za novi početak i dublje povjerenje u Božje milosrđe.
Mnogi su tijekom ove Jubilejske godine, na nadbiskupijskoj ili župnoj razini, kroz hodočašća, slavlje sakramenata, osobito ispovijedi i euharistije, po primanju potpunog oprosta, kroz osobnu i zajedničku molitvu te kroz konkretna djela ljubavi i milosrđa, iskusili blizinu Boga koji spašava, koji liječi rane duše, podiže pâlog čovjeka i vraća smisao životu. Zato je današnja liturgija, na sâmom završetku jubilejskog hoda Svete godine, srdačan čin zahvalnosti Bogu.
Uz to, želimo danas Bogu zahvaliti za milost sâmog otvaranja Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., kada smo, uz sudjelovanje velikog broja vjernika i predstavnika svih župa naše Nadbiskupije, ponovno postali svjesni da je Crkva hodočasnička obitelj nade, pozvana ne zatvoriti se u sebe, nego otvoriti vrata Kristu koji dolazi.
Zahvaljujemo i za središnju proslavu Jubilejske godine u našoj Nadbiskupiji, u Nedjelju Božjeg milosrđa, 27. travnja 2025., kada smo, potaknuti mislima pape Franje iz Apostolskog pisma Spes non confundit – Nada ne razočarava, željeli Bogu zahvaliti upravo za krepost nade. U toj nadi prepoznali smo mnogostruko djelovanje Duha Svetoga koji neprestano potiče mnoga srca na dobro, koji rađa „mnogo dobra“ u našim obiteljima, župama, ustanovama, u životima tolikih pojedinaca koji često samozatajno – poput naših majki i očeva, bez očekivanja zahvalnosti, služe drugima, daruju se i svjedoče evanđelje djelima.
Kao vrhunac ovoga jubilejskog hoda, s posebnom zahvalnošću Bogu spominjemo i Nacionalno hodočašće u Rim od 5. do 11. listopada te nezaboravni susret sa Svetim Ocem papom Lavom XIV., na Trgu sv. Petra u Vatikanu, na blagdan Gospe od Krunice, 7. listopada. Ovaj susret bio je snažno iskustvo crkvenog zajedništva, povezanosti s Petrovim nasljednikom, Katoličkom Crkvom i potvrda vjere našega naroda. U svom govoru hrvatskim hodočasnicima pred bazilikom sv. Petra, Papa nas je podsjetio na važnu istinu: da korijeni naše vjere nisu ostali zarobljeni u prošlosti, nego da i danas donose plodove, osobito kroz svjedočanstvo obitelji. Upravo je ta Papina misao dragocjena za današnju svetkovinu Svete Obitelji – vjera se čuva, raste i obnavlja u konkretnosti svakodnevnog obiteljskog života, u prenošenju kršćanskih vrijednosti djeci i novim naraštajima. Papa nas je potaknuo da pogled uvijek držimo usmjeren u Isusa, Dobrog Pastira te da mu dopustimo da nas vodi s povjerenjem i poučljivošću, ne zaboravljajući da vjera jača kada se dijeli.
Kao poseban i osobito dragocjen događaj Jubilejske godine, za kojeg s dubokom zahvalnošću uzdižemo svoja srca Bogu, spominjem i uspostavu trajnog euharistijskog klanjanja u crkvi Gospe Malinske na Belafuži, koje smo započeli na blagdan Gospe od Zdravlja, 21. studenog.
Trajno euharistijsko klanjanje stavlja u središte našeg vjerničkog života Krista koji ostaje s nama, prisutnog u Presvetom Oltarskom Sakramentu, kao izvor svake milosti, utjehe i snage.
Kao važan i snažan događaj Jubilejske godine, s osobitom zahvalnošću Bogu spominjemo i spomen – slavlje 80. obljetnice mučeničke smrti don Eugena Šutrina, koje smo na poseban i duboko dirljivi način proživjeli 26. studenog u Privlaci, na sâm dan njegove mučeničke smrti.
U liku don Eugena Šutrina prepoznajemo pastira koji je, u teškim i nasilnim vremenima, svjedočio evanđelje vjernošću, ljubavlju prema spasenju duše, hrabrošću i spremnošću položiti život za Boga i povjereni narod.
Tim slavljem ujedno smo spomenuli i druge ugodnike Božje, mučenike Zadarske nadbiskupije, koji su u različitim povijesnim okolnostima posvjedočili istu vjernost Kristu i Crkvi. Njihovo svjedočanstvo ostaje trajni izvor nadahnuća i nade, osobito za današnje naraštaje, jer nas podsjeća da plodnost Crkve ne proizlazi iz ljudske snage, nego iz vjernosti koja se hrani evanđeljem i daruje do kraja.
U ovom zahvalnom trenutku, s osobitom zahvalnošću spominjemo se svih svećenika, dijecezanskih i redovničkih, koji su tijekom Jubilejske godine bili vjerni i strpljivi poslužitelji sakramenta pomirenja i euharistije. Zahvaljujemo im za njihovu raspoloživost, za vrijeme koje su darivali, za tišinu slušanja i za riječi ohrabrenja koje su pomagale otvoriti srce Božjoj milosti. Po njihovoj službi mnogi su ponovno doživjeli blizinu Očevog milosrđa i pronašli put povratka unutarnjem miru.
Na završetku ovoga zahvalnog promišljanja, dok pred Bogom sabiremo sve što smo tijekom Jubilejske godine primili i doživjeli, postaje jasno da se darovano vrijeme milosti ne zaključuje samo liturgijskim činom zatvaranja, nego se želi nastaviti u našem životu u budućnosti. Jubilejska godina bila je put, škola vjere i hod obraćenja, u kojem nas je Gospodin strpljivo vodio, liječio rane srca, obnavljao nadu i produbljivao naše zajedništvo s Njim i međusobno.
Zato se, u svjetlu Jubilejske godine i svega proživljenoga, nameće pitanje – koji su to konkretni i trajni plodovi koje želimo ponijeti sa sobom, nakon završetka Jubilejske godine? Naravno, ne kao popis zadataka ili program, nego kao nutarnje usmjerenje srca i zajednički hod Crkve koja je iskusila Božju dobrotu i blizinu.
Kao trajni plod Jubilejske godine treba ostati u nama duh molitve zahvalnosti koja oblikuje pogled vjere i uči nas prepoznavati Božje djelovanje ne samo u izvanrednim događajima kao što je Jubilejska godina, nego ponajprije u jednostavnosti i svakodnevici života, te nas osposobljava za duhovno razlučivanje koje pomaže slušati što nam Duh Sveti govori u konkretnim životnim okolnostima, kako bismo svoje odluke i putove sve više usklađivali s Božjom voljom.
Nadaje, iskustvo Jubilejske godine treba se nastaviti u produbljenom i redovitom življenju sakramentalnog života, osobito u sakramentu pomirenja i euharistije, što se na poseban i vidljivi način ostvaruje u vjernom sudjelovanju na svetoj misi nedjeljom i zapovijedanim blagdanima, kako bi vjernici i nakon Jubileja ostali trajno otvoreni Božjem milosrđu koje hrani, oprašta, liječi i podiže, te kako bi euharistijsko zajedništvo, slavljeno u ritmu crkvene godine, postajalo stalnim izvorom snage za svakodnevno svjedočenje vjere u obiteljima, na radnim mjestima i u društvu.
Plod Jubilejske godine treba biti trajno njegovanje kreposti nade koju živimo i koja ne ostaje na razini riječi ili osjećaja, nego se prepoznaje u konkretnim djelima ljubavi, karitativnom djelovanju, djelima solidarnosti i milosrđa. U svjetlu današnje svetkovine Svete Obitelji i Papinih poticaja, jedan od najdragocjenijih plodova Jubilejske godine treba biti obnovljena svijest o važnosti i svetosti obitelji kao prvom i nezamjenjivom mjestu gdje se život i vjera živi, prenosi i sazrijeva, te gdje se Evanđelje utjelovljuje u svakodnevnim odnosima kroz strpljivost, praštanje, uzajamnu brigu i vjernost, unatoč poteškoćama i ranama koje prate obiteljski život. Jubilejsko iskustvo potpunih oprosta i zajedništva s cijelom Crkvom – nebeskom i zemaljskom – treba donijeti trajan plod: dublju svijest pripadnosti Božjem narodu kao Mističnom Tijelu Kristovu. U tom Tijelu nitko nije isključen i nitko ne hodi sam; svatko je nošen molitvom, žrtvom i zagovorom svetih. Iz te svijesti rađa se spremnost na zajednički hod, suradnju i međusobnu odgovornost u životu župne i cjelokupne nadbiskupijske zajednice.
Kao jedan od važnih i trajnih plodova Jubilejske godine nameće se i potreba za stalnim, sve dubljim upoznavanjem vjere te ustrajnim rastom u vjeri i ljubavi, jer iskustvo primljene milosti, po svojoj naravi, traži da se razvija, produbljuje i donosi plodove u životu. Jubilej nas je podsjetio da vjera nije dovršeno stanje, nego živi odnos s Bogom koji traži trajno učenje, slušanje Božje riječi, produbljivanje poznavanja crkvenog nauka i osobno usvajanje onoga što Crkva vjeruje i živi. U tom svjetlu, važno je razumjeti da ne napredovati u vjeri i ljubavi nije neutralno stanje, nego zabrinjavajući znak duhovnog zastoja, jer ono što se ne razvija, s vremenom slabi i gubi snagu. Jubilejska milost nas, stoga, poziva da ne ostanemo na početnim koracima, nego da u poniznosti i ustrajnosti dopuštamo Bogu da nas vodi prema zrelijoj vjeri, dubljoj ljubavi i jasnijem svjedočanstvu, kako bi naš kršćanski život, osobni i zajednički, nastavio rasti i donositi plodove na slavu Božju i na dobro Crkve i društva te spasenje naših duša. Na kraju, završetak Jubilejske godine poziva nas da darovane milosti ne ostanu tek lijepa uspomena, nego da se pretoče u odgovorno i postojano življenje vjere koje se očituje u svakodnevnim izborima, u većoj otvorenosti Božjem vodstvu te u hrabrom i ustrajnom naviještanju i svjedočenju Evanđelja u svim okolnostima života.
Braćo i sestre!
Na završetku ove Jubilejske godine, dakle, okupljeni oko oltara u ovoj drevnoj katedrali sv. Stošije, pozvani smo sve primljene milosti tijekom Jubilejske godine povjeriti Svetoj Obitelji iz Nazareta. Neka nas primjer Josipa i Marije te Isusova blizina pouče da Bog i danas snažno djeluje u našim srcima, obiteljima i domovima, u našoj povijesti. Neka naše obitelji postanu mjesta molitve, mjesta međusobne ljubavi, mjesto rađanja i njegovanja života, dijeljenja vjere i nade, a Crkva – obitelj obitelji – prostor u kojem se Bog štuje, u kojem se čuva, štiti i naviješta dostojanstvo svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Zagovor naših svetih zaštitnika, sv. Stošije, sv. Šime, sv. Krševana, sv. Zoila i svih ugodnika Zadarske nadbiskupije neka nas prati da obilat rod donosimo. Amen.
- Milan Zgrablić
nadbiskup zadarski
Izvor: Zadarska nadbiskupija
ZADAR / ŽUPANIJA
SNAŽNA PROMJENA VREMENA: Olujno jugo, obilna kiša i grmljavina, DHMZ izdao upozorenja
Hrvatsku danas očekuje izražena promjena vremena uz jače naoblačenje, kišu, lokalno obilnije pljuskove i grmljavinu. Posebno nepovoljne vremenske prilike prognoziraju se na Jadranu, gdje će jugo jačati na jako i olujno, dok će u pojedinim područjima udari vjetra biti vrlo snažni. Unatoč nestabilnom vremenu, temperature će ostati razmjerno visoke za drugu polovicu studenoga.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), naoblačenje će se tijekom dana širiti sa zapada prema ostatku zemlje, a glavnina oborina očekuje se u poslijepodnevnim satima. Kiša će ponegdje biti obilna, uz mogućnost izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Najmanje oborina očekuje se na istoku Hrvatske.
U unutrašnjosti će tijekom noći i jutra mjestimice biti magle, a potom će prevladavati oblačno vrijeme. Puhat će slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar, u gorju povremeno i jak.
Na Jadranu će vremenske prilike biti znatno nepovoljnije. Jugo će postupno jačati na jako i olujno, a prema kraju dana vjetar će okretati na jugozapadni i sjeverozapadni, prolazno također jak, s olujnim udarima. Promjena smjera vjetra najprije se očekuje na sjevernom Jadranu.
U večernjim satima duž obale očekuje se prestanak kiše i postupno smanjenje naoblake, a zatim bi se vrijeme trebalo smirivati i u ostalim dijelovima zemlje.
Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se između 5 i 10 stupnjeva u unutrašnjosti te od 11 do 16 stupnjeva na Jadranu. Najviša dnevna temperatura uglavnom će biti između 12 i 17 stupnjeva, dok će na jugu zemlje dosezati i 20 stupnjeva Celzijevih. Državni hidrometeorološki zavod+1
Za Zadarsku županiju narančasto upozorenje
Poseban oprez potreban je na zadarskom području, za koje je DHMZ izdao narančasto upozorenje zbog olujnog vjetra, ponegdje i s orkanskim udarima. Upozorenje vrijedi od 9 do 18 sati, nakon čega ostaje na snazi žuto upozorenje zbog jakog vjetra s olujnim udarima.
Od 15 do 21 sat na snazi je i žuto upozorenje zbog mogućih izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom.
Snažan vjetar može prouzročiti lomljenje grana, oštećenja konstrukcija te poteškoće u prometu, a nisu isključeni ni lokalni prekidi opskrbe električnom energijom.
Na zadarskom području dnevna temperatura mogla bi dosegnuti oko 18 stupnjeva, uz kišu i vrlo vjetrovito vrijeme. Državni hidrometeorološki zavod+1
Kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana?
Prema trenutačnim prognostičkim modelima, nestabilno vrijeme nastavit će se i tijekom idućih dana, uz povremene oborine i postupno zahlađenje.
Na zadarskom području petak bi trebao donijeti promjenjivu naoblaku, uz mogućnost lokalnih pljuskova i temperaturu do 18 stupnjeva. U subotu se očekuje nešto stabilnije vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 17 stupnjeva.
Nova promjena izgledna je u nedjelju, kada ponovno raste vjerojatnost kiše, mjestimice i obilnije. Početkom sljedećeg tjedna očekuje se osjetniji pad temperature, pa bi dnevne vrijednosti u Zadru mogle pasti na 12 do 14 stupnjeva, a jutarnje na samo 4 do 6 stupnjeva.
Prema sadašnjim izgledima, druga polovica sljedećeg tjedna mogla bi donijeti hladnije vrijeme nego proteklih dana, što će označiti izraženiji prijelaz prema kasnojesenskim vremenskim prilikama.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Škabrnja je nakon 35 godina dobila Memorijalni centar dostojan svoje žrtve
Uoči 35. obljetnice jednog od najtragičnijih dana Domovinskog rata, u Škabrnji je otvoren Memorijalni centar s imenima 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Mjesto koje je postalo simbol stradanja, ali i hrvatske ustrajnosti, danas čuva uspomenu na prošlost i gradi budućnost za nove generacije.

Postoje datumi koji se nikada ne zaboravljaju. Za Hrvatsku je 18. studenoga 1991. jedan od njih. Dok je nakon višemjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, stotine kilometara dalje, u Škabrnji nedaleko od Zadra, počinjen je jedan od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.
Trideset pet godina poslije, Škabrnja i Vukovar ostaju neraskidivo povezani kao simboli žrtve, otpora i borbe za hrvatsku slobodu.

Upravo uoči ovogodišnje obljetnice Škabrnja je dobila ono što je desetljećima zasluživala – Memorijalni centar, mjesto trajnog sjećanja na sve one čiji su životi ugrađeni u temelje hrvatske neovisnosti.
Imena 88 žrtava trajno upisana u povijest
Novi Memorijalni centar sa spomen-sobom svečano je otvoren 16. listopada 2026. godine, na Dan Općine Škabrnja i blagdan njezina zaštitnika svetog Luke.

U spomen-sobi trajno su ispisana imena 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Iza svakog imena stoji jedna ljudska sudbina, jedna obitelj i život koji je nasilno prekinut.
Centar je izgrađen zajedničkim sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Škabrnja. Njegovo otvorenje mnogo je više od završetka infrastrukturnog projekta. Škabrnja je dobila dostojanstven prostor sjećanja, ali i mjesto na kojem će buduće generacije učiti o stradanju svojega mjesta i istini o Domovinskom ratu.
Otvorenju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, hrvatski branitelji te obitelji stradalih.
„Vaši najmiliji nisu zaboravljeni. Njihova imena nisu samo dio povijesti Škabrnje. Oni su dio povijesti Hrvatske. I dok bude Hrvatske, živjet će i uspomena na njih”, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Bilaver: Djeca i mlade obitelji najbolji su odgovor na sve što je Škabrnja proživjela
Za zadarskog župana Josipa Bilavera otvorenje Memorijalnog centra imalo je posebno osobno značenje. Odrastao je u Škabrnji, a ratna stradanja rodnog mjesta 1991. doživio je kao petogodišnji dječak. Sjećanja na ratne godine, stradanje sumještana i razaranje rodnog kraja dio su njegova osobnog životnog iskustva.
„Poseban je osjećaj biti ovdje, u novom Memorijalnom centru. To je najmanje što smo mogli učiniti kako bismo dostojno obilježili žrtvu naših branitelja i svih stradalih”, istaknuo je Bilaver prilikom otvorenja.
Naglasio je kako je očuvanje sjećanja na žrtve trajna obveza, ali i da se zahvalnost prema njima pokazuje stvaranjem uvjeta za život i razvoj Škabrnje.

„Nisu se ostvarile zloslutne prognoze o budućnosti Škabrnje. Danas govorimo o živoj i snažnoj Škabrnji koja zna kojim putem želi ići. Upravo su naša djeca i mlade obitelji najbolji odgovor na sve one koji su vjerovali da ovdje više neće biti života”, poručio je župan.
Škabrnja je danas mjesto koje, čuvajući uspomenu na svoje žrtve, sve odlučnije gleda prema budućnosti. Obnovljene kuće, obrađena polja i nove generacije koje odrastaju u mjestu najbolja su potvrda njegove snage i ustrajnosti.
Komunalno se oprema nova stambena zona u kojoj započinje izgradnja prvih kuća, uređuju se sportski sadržaji, a planirana su i ulaganja u prometnu infrastrukturu te obnovu mjesne ambulante.
Razvoj mjesta podupire i Zadarska županija, među ostalim kroz program „Tu sam rođen”, kojim se mladim obiteljima subvencioniraju stambeni krediti kako bi lakše riješile stambeno pitanje i ostale živjeti u svojim sredinama.
U mjestu koje je prije 35 godina pretrpjelo nezamisliva stradanja danas ponovno odrastaju nove generacije. Upravo je nastavak života, unatoč svemu što se dogodilo, jedna od najsnažnijih poruka današnje Škabrnje.
Sjećanje koje obvezuje, život koji pobjeđuje

Svakog 18. studenoga Škabrnja postaje mjesto zajedničkog sjećanja. Tisuće ljudi iz svih krajeva Hrvatske dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast onima koji su izgubili život u Domovinskom ratu.
Ove godine, na 35. obljetnicu stradanja, čine to uz novi Memorijalni centar, trajni podsjetnik na cijenu slobode i obvezu da se žrtva nikada ne zaboravi.
A istodobno, u Škabrnji se nastavlja život. Grade se domovi, rađaju djeca, obrađuju polja i stvaraju planovi za budućnost.
Jer najveća pobjeda Škabrnje nije samo u tome što je obnovljena nakon ratnih razaranja. Najveća je pobjeda što se u njoj ponovno čuje dječji smijeh.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “GRAD KOJI NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI!” / Predstavnici Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama
Općina Sveti Filip i Jakov, predvođena načelnikom Zoranom Pelicarićem, zajedno s općinskim vijećnicima i brojnim mještanima, posjetila je Vukovar kako bi odala počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci, zapaljene svijeće i upućene molitve za sve poginule i nestale.
“Njihova žrtva naša je trajna obveza – da pamtimo, poštujemo i budućim generacijama prenosimo istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu.
Vukovar nije samo mjesto sjećanja. Vukovar je simbol hrabrosti, zajedništva, ljubavi prema domovini i neizmjerne žrtve za slobodu Hrvatske.
Neka je vječna slava i hvala svim hrvatskim braniteljima i svim nevinim žrtvama”, stoji u objavi iz Općine Sv. Filip i Jakov.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




