Tech
Uništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
Telefoni nove generacije dovoljno su „pametni“ da prekinu punjenje čim dosegnu 100 posto, pa ostavljanje iPhonea ili Androida na punjaču preko noći neće uništiti bateriju. Ali to što je nešto sigurno ne znači da je ujedno i najbolje za životni vijek telefona.
Tehnički ne možete „prepuniti“ bateriju; stalno držanje litij-ionske ćelije na 100 posto stvara visok napon, a toplina koja se generira dok je uređaj na punjaču pravi je tihi neprijatelj dugovječnosti baterije.
Ne radi se o trenutačnom oštećenju, nego o tome koliko brzo baterija stari. Razumijevanje razlike između onoga što neće pokvariti telefon i onoga što će mu stvarno produljiti život ključno je za ispravne navike punjenja.
Nelson Aguilar za „CNET“ kontaktirao je Apple, Samsung i Google kako bi provjerio je li punjenje telefona tijekom noći dok spavamo zapravo loše za bateriju i telefon, piše Nova.rs.
Znanost iza trošenja baterije
Zdravlje baterije ne ovisi samo o tome koliko je često punite. Važni su i upravljanje naponom, temperatura i način održavanja. Litij-ionske baterije najbrže stare kada su izložene ekstremnim razinama napunjenosti: blizu 0 i blizu 100 posto.
Držanje baterije na visokoj razini napunjenosti kroz dulje razdoblje stvara dodatni napon i opterećenje na katodi i elektrolitu. Zato mnogi uređaji koriste „trickle charging“ ili privremeno pauziraju punjenje na 100 posto, dopunjavajući samo po potrebi.
Ipak, najveća prijetnja nije prepunjavanje, nego toplina. Kada je telefon priključen na punjač i istodobno pokreće zahtjevne aplikacije, stvara toplinu koja ubrzava kemijsko propadanje baterije. Ako igrate igre, streamate video ili punite telefon tijekom vrućih dana, dodatna toplina oštećuje bateriju mnogo više nego samo ostavljanje kabela preko noći.
Što kaže Apple
Apple u svojim smjernicama opisuje litij-ionske baterije kao „potrošne komponente“ koje prirodno gube kapacitet s vremenom. Kako bi usporio taj proces, iPhone koristi funkciju Optimized Battery Charging, koja uči vašu svakodnevnu rutinu i pauzira punjenje na oko 80 posto dok ne dođe trenutak kada obično isključujete punjač, smanjujući vrijeme koje baterija provodi na visokom naponu.
Apple u odgovoru na pitanje Nelsona Aguilara savjetuje da uređaj držite u temperaturnom rasponu od 0 do 35 stupnjeva Celzija te da skinete određene maskice tijekom punjenja kako bi se smanjilo zagrijavanje.
Samsung (i drugi Android brendovi)
Samsung nudi sličnu funkciju pod nazivom Battery Protect u postavkama Battery and Device Care. Kada je uključena, punjenje se ograničava na 85 posto, čime se smanjuje stres tijekom dugih sesija punjenja.
Google, OnePlus, Xiaomi i drugi proizvođači nude slične opcije, često pod nazivima Adaptive Charging, Optimized Charging ili Battery Care, koje dinamički usporavaju punjenje ili ograničavaju maksimalnu razinu napunjenosti na temelju vaših navika. Te funkcije omogućuju da je sigurno ostaviti telefon na punjaču dulje vrijeme bez straha od oštećenja.
Kada stalno punjenje ipak može štetiti
Čak i uz sve ove zaštitne mehanizme, određeni uvjeti mogu ubrzati trošenje baterije. Kao što je već spomenuto, toplina je najčešći krivac. Čak i kratkotrajno punjenje telefona na izravnom suncu, u automobilu ili ispod jastuka može podići temperaturu na opasnu razinu.
Intenzivna uporaba tijekom punjenja, poput igranja igara ili montaže 4K videa, također može izazvati nagli porast temperature i ubrzati propadanje baterije. Jeftini, nekvalitetni kabeli i punjači mogu isporučivati nestabilnu struju, što također šteti bateriji. Ako je baterija već stara nekoliko godina, još je osjetljivija na ovakva opterećenja.
Kako puniti pametnije
Ne morate drastično mijenjati navike, ali nekoliko manjih koraka može produljiti život baterije.
Uključite ugrađene funkcije optimizacije: Optimized Battery Charging na iPhoneu, Battery Protect na Samsungu i Adaptive Charging na Pixel uređajima. Ti sustavi uče vašu rutinu i prilagođavaju brzinu punjenja kako telefon ne bi proveo cijelu noć na 100 posto.
Održavajte telefon hladnim tijekom punjenja. Prema Appleu, baterije najbolje rade na temperaturi između 16 i 22 stupnja Celzija. Ako se telefon zagrije, skinite maskicu ili ga premjestite na bolje prozračeno mjesto. Ne stavljajte ga pod jastuk i izbjegavajte bežične punjače koji zadržavaju toplinu tijekom noći.
Koristite kvalitetne punjače i kabele, po mogućnosti originalne ili od renomiranih proizvođača. Jeftini „brzi punjači“ često isporučuju nestabilan napon i dugoročno stvaraju probleme.
Na kraju, nemojte se previše opterećivati postocima. Sasvim je u redu kratko dopuniti telefon tijekom dana. Litij-ionske baterije zapravo bolje podnose česta, plitka punjenja nego duboke cikluse pražnjenja i punjenja. Nije nužno stalno držati bateriju između 20 i 80 posto, ali izbjegavanje ekstrema svakako pomaže.
Tech
Novi udarac na džepove: Mobiteli bi sljedeće godine mogli poskupjeti, a ovi bi mogli biti najviše pogođeni
Međunarodna organizacija za podatke (IDC), globalna marketinška istraživačka firma, izvijestila je početkom ovog tjedna da se očekuje pad tržišta pametnih telefona za 0,9% do 2026., dijelom zbog nestašica memorije
Skupi fotoaparati, veliki ekrani i masivna pohrana obično povećavaju cijene pametnih telefona. No, sljedeće godine, komponente koje su obično standardne, poput memorije, mogle bi biti glavni razlog rasta cijena. I to nije samo problem pametnih telefona. Bilo koji uređaj koji koristi neki oblik memorije, od telefona do tableta i pametnih satova, mogao bi poskupjeti, piše CNN, a prenosi Večernji list.
Cijene memorije rastu jer se veliki proizvođači koncentriraju na povećanje proizvodnje za podatkovne centre vezane uz umjetnu inteligenciju, s obzirom na eksponencijalni rast u industriji AI-a. “To je prilično brutalno i događa se sa svih strana“, rekao je Yang Wang, viši analitičar u Counterpoint Research.
Međunarodna organizacija za podatke (IDC), globalna marketinška istraživačka firma, izvijestila je početkom ovog tjedna da se očekuje pad tržišta pametnih telefona za 0,9% do 2026., dijelom zbog nestašica memorije. Cijene memorije mogle bi porasti za 30% u četvrtom kvartalu 2025., a dodatnih 20% porasta može se očekivati početkom sljedeće godine, izvijestio je Counterpoint Research prošlog mjeseca.
Tehnološke tvrtke poput Mete, Microsofta i Googlea ove su godine agresivno proširivale svoje podatkovne centre i infrastrukturu kako bi zadovoljile potražnju za AI-jem. Očekuje se da će taj rast nastaviti: izvještaj McKinsey & Companyja ukazuje da će tvrtke do 2030. u infrastrukturne troškove podatkovnih centara globalno uložiti gotovo 7 trilijuna dolara.
To je potaknulo proizvođače memorije poput Microna i Samsunga da prebace svoj fokus na podatkovne centre, koji koriste drugačiju vrstu memorije od računala i pametnih telefona. Kao rezultat toga, postoji manje resursa za proizvode namijenjene potrošačima, rekao je Wang.
Tvrtka Micron, koja se bavi proizvodnjom memorije i pohrane, u srijedu je objavila da izlazi iz poslovanja s memorijom za potrošače, navodeći „porast potražnje“ koji dolazi iz rasta potaknutog AI-em u podatkovnim centrima. Jaejune Kim, izvršni potpredsjednik za memoriju u Samsungu, rekao je u listopadu da je tvrtka primijetila snažnu potražnju za memorijom za AI i podatkovne centre u trećem kvartalu. Također je rekao da će nestašica memorije za mobilne uređaje i računala intenzivirati u budućnosti.
Proizvođači uređaja mogli bi se suočiti s teškim odlukama o tome kada lansirati i kako postaviti cijene svojih proizvoda, tvrde analitičari. TrendForce, istraživačka tvrtka koja prati industriju poluvodiča, procjenjuje da su povećanja cijena memorije učinila pametne telefone 8% do 10% skupljima za proizvodnju u 2025. (viši troškovi proizvodnje ne znače uvijek i veće cijene za krajnje korisnike iz raznih razloga).
Neki pametni telefoni mogli bi poskupjeti već početkom sljedeće godine, rekla je Nabila Popal, viša direktorica istraživanja u International Data Corporation. Jeftini Android telefoni mogli bi biti najviše pogođeni, jer manje skupi proizvodi obično imaju tanje margine. „Bit će gotovo nemoguće da ne povećaju cijene“ jeftinijih Android telefona, rekla je Popal.
Tvrtke bi također mogle odgoditi lansiranja telefona kako bi se fokusirale na skuplje modele koji bi mogli biti profitabilniji. Prosječna prodajna cijena pametnih telefona očekuje se da će porasti na 465 dolara do 2026. godine, u odnosu na 457 dolara u 2025., prema Popal, čime bi tržište pametnih telefona dostiglo rekordnu vrijednost od 578,9 milijardi dolara.
Tech
FOTOGALERIJA / Završen Hackathon, poznati ovogodišnji pobjednici
My Smart City Hackathon održava se još od 2018. godine u organizaciji Grada Zadra
Grad Zadar, zajedno s projektnim partnerima Sveučilištem u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla organizirao je 7. po redu hackathon „My Smart City 2025.“ koji se održao od 02. do 03. prosinca 2025. godine u Providurovojpalači u Zadru.
Hackathon predstavlja koncept natjecanja timova koji rade na inovativnim rješenjima prema zadanoj temi, bilo u obliku mobilnih aplikacija, programskih rješenja ili u obliku razvoja inovativnog koncepta.
Ovogodišnji hackathon “My Smart City 2025”, namijenjen učenicima srednjih škola i studentima, okupio je čak 15 timova Hrvatske, Bosne I Hercegovine i Crne Gore.
Prvog dana hackatona mentori su timovima predstavili ovogodišnju temu “Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo koje potiču inovacije, kolaboraciju i tehnološki napredak i poduzetničke vještine mladih”, na temelju koje su timovi razvijali svoje ideje i rješenja. Također, tijekom prvog dana timovi su imali priliku poslušati i zanimljiva predavanja mentora na zadanu temu.
Tijekom drugog dana timovi su prezentirali svoja razvijena rješenja stručnom žiriju koji su činili renomirani zadarski IT stručnjaci Lovro Valčić, Igor Lončar i Josip Kalebić. Žiri je nakon prezentacija, u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima, odabrao najkvalitetnija rješenja koja su osvojila nagrade.
Prvo mjesto osvojio je tim Dabrovi iz Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru s projektom SimBEEoza. Riječ je o inovativnoj aplikaciji i razvoju “pametne košnice” namijenjenepraćenju stanja pčelinjih zajednica, unaprjeđenju razvoja pčelarstva i očuvanju pčela kao ključnih prirodnih oprašivača. Projekt je osmišljen tako da se može primijeniti u urbanim i lokalnim sredinama.
Drugo mjesto osvojio je tim PT iz Prirodoslovno-grafičke škole Zadar sa projektom SkillBridge koji predstavlja platformu za edukaciju i profesionalno usmjeravanje mladih kroz učenje o financijama i samo-promociji, uz preporuke za nastavak studija ili karijere.
Treće mjesto osvojio je tim WINX iz Strukovne škole Vice Vlatković Zadar sa projektom GRAD+ koji predstavlja platformu za unos, praćenje i rješavanje aktualnih problema lokalne zajednice uz validiranje prijedloga pomoću umjetne inteligencije.
Timovi koji su sudjelovali na hackatonu i ove godine su pokazalizavidnu raznu znanja, kreativnosti i inovativnosti iz kojih su se izrodile kvalitetne ideje. Koncept hackatona izvrstan je način da potakne mlade na kreativno razmišljanje i razvoj novih inovativnih rješenja s ciljem poboljšanja kvalitete života u lokalnim sredinama.
Hackathon je organiziran u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Tech
FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo – na ovogodišnjem Hackathonu natječe se 16 timova
U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima
Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.
Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić.
– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.
Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.
Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura.
U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima
Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.
Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić.
– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.
Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.
Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin3 dana prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeMORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru danas otvorene…
-
Sport5 dana prijeBIBINJAC NA ČELU EUROPSKE SPORTSKE KONFEDERACIJE / Predsjednik CEV-a Roko Sikirić osigurao povijesni razvoj europske odbojke















