Connect with us

magazin

ADVENT / Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Objavljeno

8 mjeseci prije

-

Kršćani danas obilježavaju prvu nedjelju došašća ili adventa, što je u crkvenoj godini vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u V. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U VI. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.

Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Mise zornice i adventski vijenac

U vrijeme došašća se služe rane jutarnje sv. mise – zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Hrvatske adventske pjesme imaju marijanska obilježja, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće.

Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Na što ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola

U vrijeme došašća, slavi se i dan sv. Nikole (6. prosinca), negdje zvan i “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca prije čiste svoje čizmice i prije spavanja ih stavljaju na prozore, a ujutro, kada se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona.

U nekim krajevima središnje Hrvatske, ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima, plašeći djecu, da prolazi Krampus i tako ih potiču, da budu poslušna i dobra.

Brojni običaji širom Hrvatske vezani su i uz dan sv. Lucije, 13. prosinca, poput onoga kada djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju da je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako je posljednji papirić prazan, sljedeće se godine neće udati.

Na isti se dan darivaju djeca u Slavoniji i Dalmaciji. Dječaci obilaze kuće s dobrim željama kod Hrvata u Mađarskoj, a čestitari bačkih Bunjevaca zažele, da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novaca i sl.

Budući da je sv. Lucija zaštitnica očiju, na taj se dan štede oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i bačkih Bunjevaca.

Djetinjce, materice i očići običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Dalmaciji i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Bunjevaca u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupninu većinom čine slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo uglavnom suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić. Pripremaju se božićne pečenke i peče božićno pecivo. U Bosni pecivo ima posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu se, osim okruglih, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha – jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Običaji na Badnjak – riba, fritule, fanjci, gibanice i badnjača

Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila bez mesa, masti te posna.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA IZ KNEŽEVE / Dobrotska čipka i torta spojile Hrvatsku i Crnu Goru u Zadru

Objavljeno

6 minuta prije

-

24. srpnja 2026.

By

Velik interes publike i uzvanika obilježio je hrvatsku premijeru dokumentarnog filma “Dobrotska čipka i torta: baština koja povezuje”, održanu u Kneževoj palači u Zadru. Film je nastao u sklopu međunarodnog kulturno-edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata”, koji već osam godina dokumentira i promiče kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata kao važan dio zajedničke kulturne baštine Hrvatske i Crne Gore.

Kroz priču o dobrotskoj čipki i dobrotskoj torti film donosi vrijedno svjedočanstvo o tradiciji koja se stoljećima prenosi s generacije na generaciju, ali i podsjeća na snažne povijesne, pomorske i kulturne veze između Boke kotorske i Zadra, koje se ogledaju i kroz zadarski maraskino, jedan od glavnih sastojaka dobrotske torte.

Premijeri su nazočili ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i pročelnik Kabineta predsjednika Republike Hrvatske Bartol Šimunić, izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Morana Vuković, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Nj. E. Veselko Grubišić, župan Zadarske županije Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, ravnatelj Narodnog muzeja Zadar Marin Čurković te brojni predstavnici državnih institucija, kulturnog i javnog života.

U obraćanju uzvanicima ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je kako dobrotska čipka i dobrotska torta predstavljaju mnogo više od vrijedne tradicije.

„Dobrotska čipka i dobrotska torta pridonose razumijevanju kulturne baštine Hrvata Boke kotorske kroz stoljeća, ali su istodobno važan doprinos i kulturnoj baštini Crne Gore. One predstavljaju vrijedan dio nematerijalne kulturne baštine te, zahvaljujući Hrvatima Boke kotorske, jedan su od mostova povezivanja između Hrvata u Boki kotorskoj i svih građana Crne Gore”, rekao je ministar.

Dodao je kako je posebno vrijedno što su u očuvanju ove baštine sudjelovali i pripadnici drugih naroda i vjera. „Dobrotska čipka povezuje, kao baština Hrvata, ali i kao zaštićena kulturna vrijednost koja nadilazi granice jedne zajednice. Posebno je vrijedno što se uspješno prilagođava suvremenom vremenu, a pritom ne gubi svoju kulturnu vrijednost ni identitetsko značenje.”

Župan Zadarske županije Josip Bilaver istaknuo je kako održavanje hrvatske premijere upravo u Zadru dodatno potvrđuje stoljetne veze između Boke kotorske i Zadarske županije. „Izuzetno mi je drago što smo u Zadru imali premijeru dokumentarnog filma o dobrotskoj čipki i dobrotskoj torti, dvama izvanrednim proizvodima, ali i dvama važnim simbolima očuvanja kulturne baštine koju njeguje Boka kotorska. Posebno je važno što film pokazuje i snažne poveznice sa Zadrom i Zadarskom županijom, poput zadarskog maraskina, koji je jedan od glavnih sastojaka dobrotske torte“, rekao je Bilaver.

Naglasio je i kako će film ostati trajno svjedočanstvo bogate kulturne baštine bokeljskih Hrvata. „Ovakav dokumentarac predstavlja dokument vremena koji će svjedočiti budućim naraštajima, ne samo u Boki kotorskoj nego i Hrvatima diljem svijeta, o iznimnoj kulturnoj baštini koju Boka kotorska njeguje kroz stoljeća.”

Dokumentarni film donosi priču o dvama simbolima bokeljske baštine kroz svjedočanstva prof. Nade Radović, Damira Moškova, Dolores Fabian i Sanje Putice, koji govore o povijesti, simbolici i važnosti očuvanja dobrotske čipke i dobrotske torte. Autor projekta i filma je Toni Dabinović, redateljica Lana Pavić, producenti Anela Novina i Patrik Kramarić, snimatelji Suzana Arslani i Ivan Čojbašić, dok fotografije projekta potpisuju Krsto Vulović i Filip Popović.

Projekt „Putevima bokeljskih Hrvata” održava se pod supokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. Hrvatska premijera održana je u partnerstvu sa Zadarskom županijom, Gradom Zadrom i Narodnim muzejom Zadar, dok su realizaciju ovogodišnjeg dokumentarnog filma omogućili JANAF d.d., Croatia Airlines, Erste banka Hrvatska, Forza Group, Hotel Cattaro, SIRO Boka Place i Zonar Zagreb.

IMG_1070
IMG_1101
IMG_1066
IMG_1104
IMG_1166
IMG_1138
IMG_1167
IMG_1205
IMG_1213
IMG_1262
IMG_1273
IMG_1298
IMG_1302
IMG_1078
IMG_1081
IMG_1085
IMG_1090
IMG_1093
IMG_1096
IMG_1130
IMG_1134
IMG_1143
IMG_1148
IMG_1156
IMG_1164
IMG_1179
IMG_1195
IMG_1201
IMG_1234
IMG_1244
IMG_1253
IMG_1308

Nastavi čitati

magazin

Horoskop za 24. srpnja 2026.

Objavljeno

2 sata prije

-

24. srpnja 2026.

By

Ovan (21.03.-20.04.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Ovaj dan je idealan za ostati kod kuće, bilo u paru, bilo sam. Mnogima se neće dati izaći van u društvo.
KARIJERA: Moguće je da ćete izjaviti nešto što će povrijediti nekog od vaših kolega. Stoga kontrolirajte svoj jezik.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.

Bik (21.04.-20.05.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Vaš stil zabave nadaleko je poznat po originalnosti. Danas ćete u tome čak malo i pretjerati.
KARIJERA: S olakšanjem ćete prihvaćati nove tehnologije. To će vam uveliko olakšati radne sate.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite umjereniji u svemu.

Blizanci (21.05.-20.06.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Slobodno vrijeme vjerojatno ćete provesti u krugu prijatleja ili dragih vam ljudi s kojim ćete podijeliti svoje emocije.
KARIJERA: Posao koji radite pokušat ćete oplemeniti varijacijama na temu koju već dugo vrtite. Treba vam osvježenje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Surađujte s drugima.

Rak (21.06.-20.07.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Bit ćete usredotočeni na svoje emocije, a očekivat ćete da vam drugi uzvrate ljubav. Oni neće biti toliko senzibilni kao vi.
KARIJERA: Da bi raščistili zbrku koja se pojavila, trebate se poslužiti vlastotom intuicijom i svojim svježim idejama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne žurite.

Lav (21.07.-21.08.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Činit ćete sve kako bi dokazali drugima oko sebe da všaa veza vrijedi. Njih nije briga, to se tiče samo vas dvoje.
KARIJERA: Gotovo je sa skrivanjem. Od sada je na vama da pokažete sve što znate. Dovoljno ste zreli i spremni za to.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite strasti.

Djevica (22.08.-22.09.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Bit ćete usredotočeni na svoje emocije, a očekivat ćete da vam drugi uzvrate ljubav. Oni neće biti toliko senzibilni kao vi.
KARIJERA: Da bi raščistili zbrku koja se pojavila, trebate se poslužiti vlastotom intuicijom i svojim svježim idejama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne žurite.

Vaga (23.09.-22.10.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Danas bi moglo doći do zbrke u verbalnoj komunikaciji između vas i voljene osobe. Budite strpljivi.
KARIJERA: Kad već ne možete promijeniti svoje šefove, pokušajte promijeniti to da se s njima ne bavite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Kontrolirajte se.

Škorpion (23.10.-22.11.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Doći će do blagog poboljšanja u vašim osobnim odnosima, ali još uvijek ćete teško nalaziti prave riječi u komunikaciji s partnerom.
KARIJERA: U poslu nećete biti jače angažirani. Sve ćete odraditi rutinski i bez mnogo mašte. Nedostajat će vam motiva.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slijedite svoje snove.

Strijelac (23.11.-21.12.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Mnogi će imati potrebu izaći van, prošetati, sresti neke zanimljive likove i s njima podijeliti ono što im leži na srcu.
KARIJERA: U poslovima gdje postoji slobodna razmjena ideje, danas biste mogli briljirati. Sve uhodane djelatnosti bit će vam dosadne.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se onim što volite.

Jarac (22.12.-20.01.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Još ćete se usaglašavati s partnerom, ali očito da tu postoji mnogo dobre volje s obje strane, pa će sve nekako teći.
KARIJERA: Ono što vam je prije smetalo, sad će se okrenuti u vašu korist. Stoga ćete danas raditi lakše, brže i kvalitetnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Možete se malo opustiti.

Vodenjak (21.01.-19.02.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Nastavit ćete slobodno vrijeme provoditi s društvom prijatelja i tu ćete se trenutačno osjećati bolje nego da ste u paru.
KARIJERA: Male poslovne rošade bit će povezane s pokušajem uštede i učinkovitijeg korištenja sredstava.
ZDRAVLJE&SAVJET: Tražite nešto novo.

Ribe (20.02.-20.03.) – Dnevni horoskop za 24.07.2026.
LJUBAV: Morat ćete se malo pomučiti kako bi osvojili nečije srce. Ako vam je to prezahtjevno, pričekajte.
KARIJERA: Pokušat ćete se sabrati i jasno izraziti svoje namjere. Bit će to korak naprijed u raščišćavanju jednog posla.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite određeni.

Nastavi čitati

magazin

DANI DIKLA 2026. / Koncert Giuliana i Diktatora na ŠRC Zgon

Objavljeno

16 sati prije

-

23. srpnja 2026.

By

Ljetne večeri u Diklu donose poseban ugođaj, a u sklopu ovogodišnjih Dana Dikla 2026. dogodit će se još jedna prava dalmatinska fešta pod vedrim nebom. Sutra, u petak, 24. srpnja s početkom u 21 sat i uz besplatan ulaz na prostoru sportsko-rekreacijskog centra Zgon nastupit će Giuliano i Diktatori.

Giuliano već desetljećima spada u sam vrh domaće zabavne i pop-rock scene. Poznat po prepoznatljivom, snažnom vokalu i bezvremenskim hitovima, uz pratnju splitskog benda Diktatori donosi provjereno dobar spoj energije i mediteranskog šarma. Njihovi zajednički koncerti donose presjek Giulianovih najvećih pjesama, ali i vrhunske obrade poznatih domaćih uspješnica koje redovito okupljaju i raspjevaju sve generacije.

Ovaj koncert dio je bogatog ljetnog programa u Diklu, koji je tijekom srpnja donio dječje radionice, tradicionalne sportske turnire i karneval, a u kolovozu nas još očekuje predstava kazališta Moruzgva 1. kolovoza na Trgu mudrosti te zadarska Kino Zona, koja će na ŠRC-u Zgon prikazati filmove Čudovišta iz ormara 3. kolovoza i Čudesna šuma 25. kolovoza.

Cijeli raspored i detalje ostalih događanja na Danima Dikla možete pratiti na web stranici Turističke zajednice grada Zadra: https://zadar.travel/hr/dogadaji/diklo-days-2026

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu