magazin
ADVENT / Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića
Kršćani danas obilježavaju prvu nedjelju došašća ili adventa, što je u crkvenoj godini vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.
U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.
U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.
Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje
Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.
Slavljenje došašća počelo je u V. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U VI. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.
U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.
Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.
Mise zornice i adventski vijenac
U vrijeme došašća se služe rane jutarnje sv. mise – zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.
Hrvatske adventske pjesme imaju marijanska obilježja, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.
Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće.
Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.
Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.
U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Na što ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.
Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Sveti Nikola
U vrijeme došašća, slavi se i dan sv. Nikole (6. prosinca), negdje zvan i “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca prije čiste svoje čizmice i prije spavanja ih stavljaju na prozore, a ujutro, kada se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona.
U nekim krajevima središnje Hrvatske, ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima, plašeći djecu, da prolazi Krampus i tako ih potiču, da budu poslušna i dobra.
Brojni običaji širom Hrvatske vezani su i uz dan sv. Lucije, 13. prosinca, poput onoga kada djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju da je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako je posljednji papirić prazan, sljedeće se godine neće udati.
Na isti se dan darivaju djeca u Slavoniji i Dalmaciji. Dječaci obilaze kuće s dobrim željama kod Hrvata u Mađarskoj, a čestitari bačkih Bunjevaca zažele, da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novaca i sl.
Budući da je sv. Lucija zaštitnica očiju, na taj se dan štede oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i bačkih Bunjevaca.
Djetinjce, materice i očići običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Dalmaciji i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Bunjevaca u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupninu većinom čine slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo uglavnom suho voće.
Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić. Pripremaju se božićne pečenke i peče božićno pecivo. U Bosni pecivo ima posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu se, osim okruglih, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha – jedan za Badnjak, a drugi za Božić.
Običaji na Badnjak – riba, fritule, fanjci, gibanice i badnjača
Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.
Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.
Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila bez mesa, masti te posna.
Jesenski dio Urbofon Live programa već tradicionalno otvara gostujuća Rock&Off turneja. Riječ je o platformi koja aktivno ulaže u razvoj domaće glazbene scene i izvođačima daje priliku da izađu iz lokalnih okvira, upoznaju novu publiku i grade koncertno iskustvo diljem Hrvatske. Upravo zbog toga Rock&Off ima posebno mjesto na regionalnoj kulturnoj karti, kao prostor susreta glazbenika, publike i ideje da najvažnije stvari na sceni još uvijek nastaju iz iskrene potrebe za stvaranjem.
I ove godine, nakon gostovanja u nizu gradova diljem Lijepe naše, 19. rujna u Zadar stižu izvođači koji su bili nominirani u kategoriji “Veliki prasak godine” na osmoj dodjeli Glazbene novinarske nagrade Rock&Off. Riječ je o bendovima Smrdljivi Martini i Gradske Bitange, koji svaki na svoj način predstavljaju novu generaciju domaće alternativne scene.
Priča o zagrebačkom bendu Smrdljivi Martini počela je 2021. godine u školskim klupama i na probama Supervala, platforme koja je u hrvatski rock uspjela udahnuti prijeko potreban svježi zrak i dozu mladenačke drskosti. Iz garaža i s festivala za srednjoškolske bendove brzo su se prebacili na prave pozornice te izgradili ime.
Prošle godine objavili su album “Rhaphigaster nebulosa“ (latinski naziv za Smrdljivog Martina) koji je od samog izlaska izazvao hvalu publike i struke. Redali su se hvalospjevi glazbenih kritičara, a službeno priznanje stiglo je u vidu osvojene Rock&Off nagrade u kategoriji Veliki prasak godine te nominacije za Porin u kategoriji “Novi izvođač godine“.
Iza njih su već ozbiljni kilometri svirki diljem Hrvatske i regije. Redovito su svirali i na klupskim i festivalskim pozornicama kao što su Zagreb Beer Fest, Mudri Brk Festival, Pine Fest, Zlarin Street Music Festival, KSET na Krku, RockLive i drugi te brojnim klubovima po cijeloj Hrvatskoj, pa sve do regionalnih gostovanja u Beogradu (URMUS) i Sarajevu (AG Club).
Bend čine Lovro Urlić (gitara, vokal), Zvonimir Curiš (gitara), Noa Klemenčić (bas, vokal)i Nikola Andrašić (bubnjevi, vokal).
Gradske Bitange su autorski rock bend iz Valpova, nastao 2018. godine. Iza sebe imaju četiri objavljena singla i debi album “Grad“. Mogu se pohvaliti priličnim brojem live nastupa među kojima vrijedi istaknuti gostovanje na INmusic, Supervalu, Rockstrikciji, Rock Liveu, Dubrovnik Music Weeku te SHIP festivalu.
Njihov zvuk je mješavina novog vala, indie i alternativnog rocka, a članovi benda su Domagoj Ivić (vokal i gitara), Mislav Sušić (vokal i solo gitara), Noa Bolkovac (bas gitara) i Matko Varžić (bubanj).
Koncert Smrdljivih Martina i Gradskih Bitangi, u sklopu Rock&Off toura održat će se u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, 19. rujna s početkom u 21 sat. Ulaz na koncert je besplatan, a realizira se u suradnji s Hrvatskim glazbenim savezom – Unison.
O Urbofon Live programu:
Urbofon Live je cjelogodišnji koncertni program koji prati domaću nezavisnu glazbenu scenu zamišljen kao svojevrstan nastavak na radijsku emisiju Urbofon, autorice i voditeljice Maje Milin, koja se od 2018. godine emitira na HR Radio Zadru. Ciljevi programa su razvoj i upoznavanje publike s recentnom hrvatskom nezavisnom glazbenom scenom, jačanje lokalne glazbene scene kroz povezivanje i umrežavanje s glazbenicima iz cijele Hrvatske, pozicioniranje Zadra na koncertnu kartu urbane glazbene scene u Hrvatskoj, razvoj kompetencija mladih u području kulturnih i kreativnih industrija kroz volonterski program i iskustveno učenje. Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Zadarske županije, Grada Zadra, TZ Zadar i HDS, a provodi ga Udruga za promicanje nezavisne kulture – Urbofon u suradnji s Koncertnim uredom Zadar i uz podršku Papice, Trooper bara i Brewtal Brew Co.
Nakon edukativnog dijela 8. ZOF-a i Kreativnih radionica za djecu i mlade, koje su ove godine okupile čak 76 polaznika na glazbenim, filmskim, kazališnim i likovnim radionicama, na red dolazi koncertni program festivala.
Od 10. do 24. rujna Zadar i Pag ugostit će šest koncertnih večeri koje nastavljaju ono na čemu Zadar Organ Festival od početka gradi svoj identitet: predstavljanje orgulja kao instrumenta iznimno bogatog povijesnog nasljeđa i gotovo neiscrpnih zvukovnih i izvedbenih mogućnosti, koji se jednako prirodno snalazi u tradicionalnim, suvremenim i sasvim neočekivanim umjetničkim kontekstima.
Ovogodišnji koncertni program otvara 10. rujna u 21 sat u Atriju Providurove palače interdisciplinarni projekt Il Castello Interiore – Unutarnji dvorac, nadahnut životom i duhovnošću sv. Terezije Avilske. Talijanski umjetnici Erika Rombaldoni, David Brutti i Giovannimaria Perrucci povezat će renesansnu i ranobaroknu glazbu, povijesni kornet, orgulje i ples u jedinstvenu glazbeno-scensku cjelinu.
U crkvi sv. Mihovila, 13. rujna u 20 sati, na i uz vrijedan povijesni instrument iz škole Petra Nakića, nastupit će renomirani hrvatski sastav, Trio Solemnis, koji čine sopranistica Nina Kobler, violinist Krešimir Marmilić i orguljaš Milan Hibšer.
Sljedeća festivalska postaja je Pag, gdje će 15. rujna u 20 sati, u Zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije nastupiti mladi hrvatski orguljaš Mladen Bonomi. Na novim festivalskim četveromanualnim koncertnim orguljama Mixtuur predstavit će program od Bacha i Francka do glazbe 20. stoljeća, uključujući i Blagoja Bersu, skladatelja snažno povezanog sa Zadrom.
Jedno od najistaknutijih međunarodnih gostovanja ovogodišnjeg izdanja slijedi 17. rujna u 20 sati u katedrali sv. Stošije. Vincent Dubois, titularni orguljaš pariške Notre-Dame,nastupit će s nagrađivanom francuskom harmonikašicom Marie-Andrée Joerger u programu koji spaja dva instrumenta iznimnog kolorističkog bogatstva te širokih dinamičkih i polifonih mogućnosti.
Festival se 21. rujna nastavlja nastupom vokalnog ansambla Antiphonus pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija, uz orguljašicu Teu Kulaš. Nakon zajedničke izvedbe na PagArtFestivalu, svoju će suradnju predstaviti i zadarskoj publici kroz program koji objedinjuje barok i minimalizam, povezujući glazbu Johanna Sebastiana Bacha s djelima Arva Pärta, Pēterisa Vasksa i Frane Krasovca.
Završnica koncertnog dijela održat će se 24. rujna u Kazalištu lutaka Zadar. Jeremy Joseph, orguljaš Bečke dvorske kapele i profesor orgulja i improvizacije na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, uživo će improvizirati uz projekciju kultnog nijemog filma Fantom u operi iz 1925. godine, vraćajući orgulje jednoj od prepoznatljivih povijesnih uloga, ali u posve suvremenom festivalskom kontekstu.
Festival je 2019. godine pokrenula zadarska koncertna orguljašica i muzikologinja Tea Kulaš, koja i danas potpisuje njegovu organizaciju i umjetničko vodstvo. Od prvog izdanja njegova je misija približiti orgulje široj publici, uključujući djecu i mlade, njegovati bogatu orguljsku baštinu te istodobno otvarati prostor suvremenim načinima interpretacije i novim kontekstima izvedbe.
Upravo je ta otvorenost prema različitim ulogama i okruženjima jedna od temeljnih posebnosti festivala. Orgulje jednom nastupaju kao povijesni instrument i nositelj višestoljetne glazbene baštine, drugi put kao ravnopravan partner glasu, violini ili harmonici. Mogu biti izrazito virtuozan solistički instrument, preuzeti ulogu čitavog orkestra, pratiti pokret plesača, oblikovati dramaturgiju filma ili stvarati glazbu spontano, kroz improvizaciju.
Interdisciplinarnost zato u programu Zadar Organ Festivala nije tek dodatak, nego način promišljanja samoga instrumenta. Tijekom dosadašnjih izdanja orgulje su ulazile u dijalog s filmom, plesom, kazalištem, vizualnom umjetnošću, književnošću i novim tehnologijama, a svaki takav susret otvarao je i novu perspektivu slušanja.
Jednako pažljivo festival promišlja i sam doživljaj koncerta kroz vizualno oblikovanje svake izvedbe. Prostor se ne tretira kao neutralna kulisa, nego kao sastavni dio izvedbenog iskustva, zbog čega festival godinama ulaže u promišljeni dizajn svjetla i stvaranje atmosfere koja dodatno ističe arhitekturu, glazbu i karakter pojedinog programa. U tome surađuje s redateljem, multimedijalnim umjetnikom i dizajnerom svjetla Hristosom Tolisom, s ciljem da publika u svakom prostoru dobije što potpuniji umjetnički doživljaj. Takav spoj glazbene, vizualne i produkcijske razine postao je jedan od prepoznatljivih elemenata festivalskog identiteta.
Od renesansnog korneta i plesa, preko povijesnih orgulja, vokalne i komorne glazbe, pa sve do harmonike, suvremene orguljske tehnologije i nijemog filma, ovogodišnjih šest koncerata pokazuje koliko različitih ruha orgulje mogu odijenuti i koliko uvjerljivo mogu odgovoriti na svaki novi umjetnički izazov.
U tome se možda i najjasnije sažima ideja Zadar Organ Festivala: orgulje ne zatvarati u jedan povijesni, prostorni ili estetski okvir, nego neprestano istraživati što sve ovaj instrument može ponuditi i koliko se daleko mogu pomicati njegove izražajne granice.
Mogu čuvati zvuk prošlih stoljeća, ali jednako prirodno postajati dijelom novih umjetničkih koncepcija, mijenjati svoj karakter i prilagođavati se prostoru, izvođačima i ideji programa, pritom ne gubeći ništa od svoje zvukovne raskoši, kompleksnosti i prepoznatljivosti.
Upravo u toj gotovo neiscrpnoj sposobnosti preobrazbe leži snaga orgulja, ali i posebnost Zadar Organ Festivala, koji pokazuje koliko ovaj instrument može nadilaziti uvriježene predodžbe o svojoj ulozi, pronalaziti mjesto u drugačijim prostorima i umjetničkim susretima te uvijek iznova otkrivati vlastiti izražajni potencijal.
Ulaz na sve koncerte je besplatan, uz mogućnost dobrovoljne donacije kojom publika može podržati daljnji rad Umjetničke organizacije „Zara“.
magazin
PLES I REKREACIJA ZA SVE GENERACIJE / Zadarski plesni ansambl ponovno otvara svoja vrata – otvoreni upisi u novu plesnu sezonu!
Zadarski plesni ansambl ponovno otvara svoja vrata i objavljuje prijave i upise u novu plesnu sezonu 2025./2026. koja počinje 15. rujna za sve zainteresirane koji žele započeti ili nastaviti s plesnom edukacijom.
Za sve one koje zanima pokret, kazalište, istraživanje, Ansambl organizira tečejeve i radionice i na taj način već preko trideset godina okuplja djecu, mlade i odrasle, one s iskustvom i one koji se prvi put susreću s plesnim izražavanjem.
U poticajnom okruženju pod vodstvom stručnih i iskusnih mentora, polaznici razvijaju svoje tehničke i stvaralačke vještine, samopouzdanje i osjećaj zajedništva. Unutar tečaja gradi se zajednički jezik tijela, plesa i pokreta kroz plesnu tehniku i improvizaciju u kreativnom okruženju. Materijal stvoren na satovima ne ostaje samo u dvorani već se prenosi na pozornicu, trgove i vanjske prostore.
Zadarski plesni ansambl je poveznica profesionalnih plesnih umjetnika i amatera. Osim plesnih tečajeva, polaznici su uključeni u cjelogodišnji rad na prezentacijama, produkcijama i predstavama koje organizira Ansambl. Predškolske programe vodi Lara Stanin, osnovnom školom se bavi Martina Ružić, suvremenim plesnim tehnikama primjerenim srednjoškolcima i odraslima tandem Korina Oltran i Patricia Gospić. Novi projekt Ansambla je Yoga u pokretu koji vodi Natali Mahmić, a također nakon višegodišnjeg planiranja od 19. rujna započinje se s izazovima klasičnog baleta za odrasle pod vodstvom Sanje Petrovski.
Programi se odvijajau na dvije lokacije: u Ulici Kralja Držislava 10 na Relji i u Centru za mlade na adresi Stjepana Radića 11. Sve informacije zainteresirani polaznici mogu vidjeti na facebook stranici Zadarskog plesnog ansambla i tim putem se prijaviti.
Zadarski plesni ansambl osnovan na samom početku domovinskog rata, najstariji je ansambl suvremenog plesnog izraza na području Dalmacije. Cilj rada Ansambla je profesionalizacija i decentralizacija plesne scene, jačanje umjetničkih izvedbenih i edukacijskih potencijala suvremenog plesa u širem hrvatskom društvenom kontekstu. Povezujući amatere i profesionalne plesne umjetnike producirano je oko pedesetak cjelovečernjih plesnih predstava.
Od 2009. godine Ansambl je organizator međunarodnog festivala suvremenog plesa Monoplay koji njeguje solo formu, također pokretač okupljanja zadarske plesne scene na mini – festivalu Večer plesne minijature. Godine 2016. Zadarskom plesnom ansamblu dodijeljena je Posebna nagrada strukovnih organizacija suvremenog plesa Republike Hrvatske u sezoni 2015./2016. za izuzetan umjetnički doprinos povodom 25. godišnjice djelovanja te za sustavan rad na decentralizaciji i profesionalizaciji plesne umjetnosti u Hrvatskoj.
Suosivačica Nives Šimatović Predovan dobitnica je posthumno Grba Grada Zadra 2003. godine, a voditeljica Ansambla Sanja Petrovski je 2019. godine dobila Nagradu grada Zadra za životno djelo. Godine 2022. Zadarski plesni ansambl dobiva nagradu grada Zadra za iznimne rezultate u području kulturnog djelovanja.
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
ZADAR/KUKLJICA: Demonstracija suvremenih rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije
AK BIOGRAD / U tijeku upisi, treninzi kreću 8. rujna!
AK BIOGRAD / Tonina Šarić druga u Hrvatskoj u bacanju kugle!
ŠEST KONCERTNIH VEČERI U ZADRU I PAGU / Počinje koncertni dio 8. Zadar Organ Festivala
Horoskop za 3. rujna 2026.
PROGNOZA / Pred nama još nekoliko vrućih dana, idući tjedan stiže promjena
Za rekonstrukciju OŠ Krune Krstića zaprimljeno pet ponuda, u tijeku nabava za izgradnju Područne škole Murvica Briševo
Jakov Jozinović u listopadu na Višnjiku
Horoskop za 4. rujna 2026.
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
VIDEO / Jasna Zlokić i Jakov Jozinović u duetu koji će obilježiti godinu – Ljudi poput nas
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA / Ljetna akademija u Zadru okupila stručnjake za neurorazvoj i ranu intervenciju
-
magazin2 tjedna prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
-
magazin2 tjedna prijeVIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
-
Svijet2 tjedna prijePRIJELOMNI TRENUTAK / Odobren lijek za rak gušterače!