ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Održan stručni skup o don Eugenu Šutrinu povodom 80. godišnjice njegove mučeničke smrti u Privlaci
Stručni skup „Nezaboravljeni privlački župnik don Eugen Šutrin“ povodom 80. godišnjice mučeničke smrti don Eugena održan je u subotu, 15. studenog u dvorani Dječjeg vrtića Sabunić u Privlaci.
Izlaganja su održali predavači: don Filip Kucelin, predstojnik Povjerenstva za kauzu Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije te povjesničari, predavači sa Sveučilišta u Zadru: prof. dr. sc. Zlatko Begonja izlagao je o temi „Don Eugen Šutrin – žrtva jugoslavenskog komunizma“ i dr. sc. Luka Knez o temi „Zadarska nadbiskupija i UDB-a 1980.-ih“.
Kucelin je rekao da je Šutrin „izniman čovjek koji je u 31. godini života bio toliko zreo da je podnio mučeništvo i nije zaslužio mjesto u zaboravu, nego na oltaru. Don Eugen je primjer dosljednosti svom pozivu i ljubavi prema domovini te može biti primjer i uzor“.
Proces beatifikacije znači memoriju na nekoga i vjerovanje da je ta osoba junački lik, da je surađivala s Božjom milošću na najizvrsniji način, rekao je don Filip. Božji narod je važan u širenju glasa svetosti ili mučeništva. Važna je i molitva po zagovoru osobe za koju se vjeruje da je živio svetački ili podnio mučeništvo. Glas o znakovima može se očitovati u ozdravljenjima ili čudima.
„Važno je naglašavati kako smo mi Hrvati narod svetaca. Važno je narodu kojeg se proglašava zločinačkim govoriti o tome da smo mi narod svetih ljudi, da prepoznamo one koji su nas zadužili svojim životom i staviti ih za uzor generacijama koje dolaze“, poručio je Kucelin.

Begonja je opisao okolnosti Šutrinovog djelovanja i ubojstva. Šibenski biskup Jeronim Mileta imenovao je 1939. don Eugena upraviteljem župe Molat i poslužiteljem mjesta Brgulje, što je obavljao do 1945. godine. Kao svećenik djelovao je u najtežim okolnostima Drugog svjetskog rata, kad je uspostavljen talijanski fašistički logor na Molatu koji je prestao djelovati 8. rujna 1943. godine.
Po njegovim zapisima, don Eugen je pokopao 76 osoba u Molatu. Bio je dušobrižnik u logoru, zatočenicima je pružao duhovnu skrb.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, župnik u Privlaci bio je don Ante Matacin. On je surađivao s don Eugenom u pomoći zatočenicima na Molatu. U Zadru su u ljekarnama nabavljali lijekove koje je don Eugen nosio na Molat logorašima. Begonja je opisao okolnosti Šutrinovog ubojstva i predstavio spise iz sudskog postupka.
Partizani su na blagdan Svih svetih 1944. uhitili don Antu Matacina i dosudili mu 20 godina zatvora; na traženje apostolskog administratora Zadarske nadbiskupije Mate Garkovića 1951., Matacin je pušten na slobodu, a on je 1955. pobjegao iz države.
Don Eugena su 26. studenog 1945. u Privlaci ubila dvojica partijskih aktivista, Pere Ćurko iz Nina i Ivan Pavlović Đani iz Zatona, koji su uhićeni 10. prosinca 1945. godine.

Prema Ćurkovim navodima, Ćurko je pozvao don Eugena da izađe iz župne kuće i krene s njima dati joj posljednju pomast, jer je njegova majka na samrti zbog udara konja. Ćurko je ispalio tri metka don Eugenu u potiljak, nakon čega su njegovo mrtvo tijelo stavili u lađu, vezali kamen oko vrata i bacili u more. Tijelo je kasnije isplivalo na obalu. Istražno liječničko povjerenstvo je utvrdilo kako je don Eugen imao na leđima više modrica nanesenih tvrdim predmetom i da su metci ispaljeni jedan za drugim, u kratkom razmaku.
Tijekom istrage ubojice su rekli da su ubili Šutrina zbog Pastirskog pisma katoličkih biskupa Jugoslavije koje je izašlo tih dana, kao i da je don Eugen bio špijun u logoru na Molatu.
Ćurko i Pavlović dobili su oprost od izdržavanja kazne zatvora s 14 godina, na jednu godinu i osam mjeseci. Na traženje ubojica, „u želji za aktivnim učešćem u izgradnji socijalizma u zemlji“, pomilovani su 1950. i 1951. godine.

„Sudbina don Eugena nije samo njegova sudbina, to je sudbina hrvatskog naroda u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Represija nad Zadarskom nadbiskupijom 1980.-ih godina pokazuje kontinuitet represivnog postupanja prema Katoličkoj Crkvi od 1945. do 1990. godine“, rekao je Knez, istaknuvši da je Katolička Crkva bila glavni neprijatelj režima.
„Crkva je bedem hrvatskog naroda u komunističkoj Jugoslaviji. Problem za komunistički režim bio je i što je Zadarska nadbiskupija direktno podređena Svetoj Stolici pa se smatralo da zapadne obavještajne službe preko Vatikana djeluju razorno prema jugoslavenskom režimu“, rekao je Knez, istaknuvši da represivno postupanje ne znači samo fizičku likvidaciju. Represija se odvija i kroz nadzor, kontrolu i ucjene.

„U cijelom razdoblju 1980.-ih godina ne jenjava nadzor nad Crkvom. To pokazuje suradnička mreža UDB-e, ozvučenje telefonskih linija, kontrola poštanskih pošiljki, ozvučenje prostora. Glavni ciljevi UDB-e bili su pratiti pojedinačno djelovanje svećenika, međusobne kontakte, kontakte s Vatikanom i s hrvatskim intelektualcima, kontakte između svećenika Zadarske nadbiskupije i hrvatske emigracije, kontakte s novinarima, zasjedanja Biskupske konferencije, svećeničke rekolekcije, izdavačku djelatnost, Vjesnik Zadarske nadbiskupije. Pratili su redovničke zajednice, laičke skupine, vjerske škole i proslave, tribine, hodočašća, mise zadušnice kardinala Alojzija Stepinca i manifestacije poput Branimirove godine“, rekao je Knez.
Bile su ozvučene privatne linije svećenika, Marijana Oblaka, Pave Kere i Ivana Prenđe te službene linije Zadarske nadbiskupije, a ta se akcija provodila pod kodnim nazivom ‘Velebit’, rekao je Knez. Kontrolirale su se poštanske pošiljke za Zadarsku nadbiskupiju, bilo je tajno fotografsko, audio i video snimanje. Suradnici zadarske UDB-e snimali su proslavu Branimirove godine u Ninu 1979., provođeni su tajni i javni pretresi svećenika. Najvažniji izvor informacija bila je suradnička mreža pojedinaca koji su imali kodna imena.

Glavne obrade zadarske UDB-e 1980.-ih godina bili su Marijan Oblak, Pavao Kero, Ivan Prenđa, Milivoj Bolobanić, Joso Kokić i Joso Kero, rekao je Knez. „Ne postoji nijedan dosje svećenika Zadarske nadbiskupije, pa je pitanje jesu li ti dosjei uništeni 1990.-ih godina nakon višestranačkih izbora, kako se ne bi znalo koji ljudi su ih pratili i proganjali“, upozorio je Knez, poručivši: „U odnosu na ranija desetljeća komunističke Jugoslavije, nadzor nad Katoličkom Crkvom nije se smanjio do 1990. godine i prvih višestranačkih izbora. Situacija se promijenila nakon svibnja 1990. godine“.

Na skupu su bili i Josip Bilaver, župan Zadarske županije i Gašpar Begonja, načelnik Općine Privlaka, koji su rekli da će podržati dodjelu zemljišta na lokaciji Sebačevo gdje je ubijen don Eugen da bude vlasništvo župe Privlaka, odnosno Zadarske nadbiskupije te kasniju izgradnju toga spomen – područja.

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić zahvalio je svim sudionicima skupa. Rekao je da je Šutrin „ostavio duboki trag svojom predanošću, hrabrošću i ljubavlju prema Bogu, svom svećeničkom pozivu i narodu Božjem kojem je služio“ te da je njegova kratka prisutnost u Privlaci gdje je bio župnik svega šest dana postala „trajni pečat svetosti i svjedočanstva koji još uvijek živi“.
Ines Grbić









Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Noć knjige uz bogat program u Gradskoj knjižnici Biograd
Gradska knjižnica Biograd na Moru poziva da se pridružite obilježavanju manifestacije Noć knjige za koju su pripremili bogat program, u četvrtak 23.travnja u 19 sati.
Sve započinje otvorenjem izložbe fotografija Fotografija stiha mladih polaznica kreativne radionice,a nastavlja se uz poeziju pjesnika Luke Tomića i promociju nove zbirke pjesama Želim da znaš, te nastupe učenika Glazbene škole Biograd na Moru.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju učenici: Roza Mrkić, Helena Kazija, Miro Šangulin i Matej Eškinja uz profesoricu Emu Stein.
Izvor: BNM portal
ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarska županija domaćin Jadranske konferencije o zaštiti mora od iznenadnih onečišćenja
Zadarska županija od 21. do 23. travnja 2026. godine domaćin je šeste po redu Jadranske konferencije o sprječavanju, spremnosti i reagiranju na iznenadna onečišćenja mora — ADRIASPILLCON. Konferenciju organizira Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (ATRAC), sporazumni partner Zadarske županije za intervencije kod onečišćenja mora.
Sve prethodne konferencije održane su u Opatiji, a ove godine je Zadar po prvi put preuzeo ulogu domaćina, što je simbolična potvrda ugleda i stručnih kapaciteta naše županije na ovom području. Uz to, organizatori ističu da je upravo ovogodišnje izdanje najposjećenije u nizu dosadašnjih konferencija.
Trodnevni program obuhvatit će stručna predavanja, izložbu relevantnih proizvoda i usluga te radni izlet brodom u Park prirode Telašćica. Konferenciji prisustvuje oko 150 sudionika iz jadranskih zemalja i šire, a uz predavače iz vladinih agencija, akademskih institucija i privatnog sektora, nastupaju i predstavnici vodećih međunarodnih organizacija: IMO, EMSA, REMPEC, ITOPF, IOPC Funds i Sea Alarm.
Uvodne govore održali su predstavnici ATRAC-a, organizacija ISCO, REMPEC i EMSA, Zadarske županije te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Zamjenik župana Robertino Dujela u svom je obraćanju istaknuo kako Zadarska županija s više od 150 otoka i otočića predstavlja samu srž Jadrana — prostora koji je istovremeno krhki ekosustav, stanište morskog života i temelj turizma te pomorske baštine ovog kraja.
Dujela se osvrnuo i na sustav intervencija Zadarske županije kod iznenadnih onečišćenja mora, koji počiva na nekoliko ključnih elemenata: Županijskom operativnom centru koji koordinira odgovore na incidente do 2.000 m³, suradnji s nacionalnim i međunarodnim partnerima, moderniziranoj opremi nabavljenoj kroz projekte HAZADR i PEPSEA te redovitim vježbama u zadarskom kanalu.
“Ovi su nam otoci i ova obala povjereni na čuvanje — i tu odgovornost shvaćamo ozbiljno”, poručio je zamjenik župana, izrazivši uvjerenje da će zaključci konferencije dodatno osnažiti zajedničku sposobnost zaštite Jadrana za buduće generacije.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZADAR: Rezultati Trećeg likovnog natječaja ‘Blizu je, blizu’ o životu bl. Jakova Zadranina
Prosudbeno povjerenstvo Trećeg likovnog natječaja „Blizu je, blizu“ s prikazima motiva o životu bl. Jakova Zadranina izabralo je dvanaest likovnih radova koje je proglasilo najuspješnijima, u dvorani samostana sv. Frane u Zadru u ponedjeljak, 20. travnja.
Na trećem likovnom natječaju sudjelovalo je 17 odgojno – obrazovnih ustanova: vrtića i osnovnih škola te jedna srednja škola, a djeca iz tih 17 ustanova izradila su sveukupno 301 rad kojeg su poslali na natječaj.
Tema ovogodišnjeg natječaja bila je „Čašćenje blaženog Jakova Zadranina – stoljeće tihe prisutnosti moći i nebeskog zagovora bl. Jakova u Zadru (1926. – 2026.)“, u spomen na stotu godišnjicu kako je relikvija bl. Jakova darovana samostanu sv. Frane u Zadru iz svetišta bl. Jakova Zadranina u talijanskom gradu Bitettu, gdje je blaženik djelovao četrdeset godina, do svoje smrti i gdje se u samostanu čuva njegovo neraspadnuto tijelo.
U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar), Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.
Među dvanaest nagrađenih radova su tri rada iz dječjeg vrtića, osam iz osnovnih škola i jedan rad iz srednje škole.
Od tih dvanaest slika, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga bude tiskan na sličici sa zagovornom molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. To je likovni rad kojeg su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.
Preostali nagrađeni radovi su: tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost“ – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.
Nagrađeni radovi učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.), OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Sunčica Ivin Mikulić.
Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, čija je mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.
Iz dječjih vrtića koji su sudjelovali na Natječaju pristigla su sveukupno 42 rada. Sudjelovali su zadarski vrtići: Jordanovac, Radost – PO Bili Brig (predškolci), Sunce i Radost – PO Vruljica.
Iz osnovnih škola od 1. do 4. razreda na Natječaj je pristiglo 185 radova. Sudjelovali su učenici iz zadarskih osnovnih škola: Zadarski otoci, Bartol Kašić, Šimuna Kožičića Benje, Bartol Kašić – PŠ Bokanjac, Bartol Kašić – PŠ Žerava, Stanovi – PŠ Crno, OŠ Franka Lisice, Polača, OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik i zadarska župa Gospe Loretske u Arbanasima.
Iz osnovnih škola od 5. do 8. razreda na Natječaj su pristigla 73 rada. Tu su sudionici zadarske škole Zadarski otoci, Stanovi, Bartol Kašić, OŠ Galovac, OŠ Jurja Dalmatinca, Pag i OŠ Fra Mijo Čuić Bukovica – PŠ Crvenice, Tomislavgrad, BiH.
Od učenika srednjih škola, na Natječaju je sudjelovala Elektrotehnička i ekonomska škola, Nova Gradiška.
Članovi Povjerenstva zahvalili su i čestitali svim sudionicima natječaja, djeci i mentorima, osobito dvanaest nagrađenih.
Okupljanje sudionika natječaja i dodjela nagrada će biti u nedjelju, 26. travnja s početkom u 19,00 sati u samostanu sv. Frane u Zadru, kad će se predstaviti likovni radovi na izložbi u Spomen – sobi bl. Jakova u klaustru samostana sv. Frane.
U Organizacijskom odboru Natječaja bili su fra Stipe Nosić, Davor Barić, Željka Diklan, Lenka Radić, Anamarija Botica Miljanović i Marko Perić.
Natječaj su organizirali „Muzej u školi – Baština i kultura mira“ pri OŠ Zadarski otoci i Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, uz suorganizaciju Udruge glagoljaša Zadar. Koordinatorica događaja je Anamarija Botica Miljanović, učiteljica savjetnica i voditeljica projekta „Muzej u školi – Baština i kultura mira“.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska3 dana prijeUčenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Iskoristite sunce: Uskoro stiže novo pogoršanje vremena






