Novi tjedan počinje uz mnoštvo oblaka, a na Jadranu je ponegdje zabilježeno i vrlo malo kišice. Jutro je zbog oblaka toplije od prethodnih, osobito na kopnu gdje nakon dugo vremena nema minusa.

U nastavku dana izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Najviše oblaka očekujemo na sjevernom Jadranu i u gorskom dijelu zemlje gdje je i najveća mogućnost za malo kiše ili kraći pljusak.

U nizinskim kopnenim predjelima i na jugu Jadrana dan će proći većinski suho. Vjetar slab, duž obale mjestimice umjereno jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura uglavnom od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.

Sutra ujutro mjestimice magla, a tijekom dana djelomično sunčano i toplo. Samo ponegdje može pasti malo tople proljetne kišice ili kakav kraći lokalni pljusak. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati pa danju ostajemo između 14 i 19 Celzijevih stupnjeva.

Slično vrijeme i u srijedu pa ostaje podjednako toplo, a mogućnost za pokoji proljetni pljusak postoji u popodnevnim satima u kopnenim krajevima.

Čini se da će i druga polovica tjedna prolaziti u pravom proljetnom ozračju. Većinom suho uz puno sunca i dnevne topline. Noći i jutra svježi, a danju će temperatura biti većinom između 15 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Eskalacija situacije na Bliskom istoku nakon napada Izraela i SAD-a na Iran poremetila je i svjetske prometne pravce. Većina zrakoplovnih kompanija izbjegava cijelo područje, a mnoge države u okolici Irana zatvorile su i zračni prostor

“Zbog eskalacije sigurnosne situacije na Bliskom istoku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske poziva hrvatske državljane na pojačan oprez i pravodobno informiranje prije putovanja. Aktualne preporuke i upozorenja dostupne su na Konzularnom portalu. Ministarstvo kontinuirano prati situaciju i prema potrebi ažurira informacije”, objavili su na X-u.

MVEP je već izmjenio preporuke za niz država. Tako se u slučaju Bahreina, preporučuje izbjegavanje svih putovanja u tu državu, piše tportal.

“Zbog aktualnih sigurnosnih napetosti povezanih sa situacijom u Iranu te mogućnosti daljnje eskalacije sukoba u regiji, hrvatskim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaljeva ili planiraju putovanje u ovu regiju preporučuje se pojačan oprez. Putnike se poziva da redovito prate službene upute i obavijesti lokalnih vlasti, kao i preporuke nadležnih tijela Republike Hrvatske, radi pravodobnog informiranja i prilagodbe vlastitih planova. ​Također se preporučuje praćenje obavijesti zrakoplovnih prijevoznika zbog mogućih izmjena letova ili ograničenja u zračnom prometu koja mogu nastati uslijed pogoršanja sigurnosne situacije u regiji”, stoji u preporuci ministarstva.

Slična preporuka MVEP-a vrijedi i za Irak, Jordan, Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate.

MVEP je izmijenio i preporuke za Libanon, gdje se također preporuča izbjegavanje svih putovanja u tu državu. U svjetlu najnovijeg pogoršanja sigurnosne situacije u Libanonu i susjednim zemljama Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva hrvatske državljane da napuste Libanon.

Preporuča se i izbjegavanje svih putovanja u Oman, Iranu susjednu ržavu, koja doduše nije meta iranskih napada.

“Zbog aktualne sigurnosne situacije preporučuje se odgađanje putovanja u Oman do daljnjega. Svim hrvatskim državljanima u Omanu preporučamo da do daljnjega ostanu u svojim domovima ili drugom sigurnom zatvorenom prostoru te ograniče kretanje. Veleposlantvo RH u Katru prati razvoj situacije i u redovitom je kontaktu s nadležnim omanskim tijelima. Preporučamo praćenje službenih obavijesti lokalnih vlasti i postupanje u skladu s njihovim uputama”, poručuju iz MVEP-a.

Kada je u pitanju Izrael, preporuka je izbjegavati sva putovanja u tu zemlju.

“Obzirom na opetovane najave SAD-a (i Izraela) o intervenciji na Iran, koje uključuju i mogućnost vojne intervencije odnosno međusobnih masovnih raketiranja između Izraela i Irana, opća sigurnosna situacija je izrazito nepredvidljiva, s mogućim naglim promjenama. Izraelska vlada je proglasila najviši stupanj rizika sigurnosne ugroze na nacionalnoj razini. Djelomice su ukinuti letovi između EU i Izraela te su mogući daljnji poremećaji zračnog prometa. Također, u slučaju raketnih udara izlasci kopnenim putem su ograničeni i sigurnosno iznimno rizični. Vojne intervencije IDF-a u Gazi i Libanonu se nastavljaju. Ulasci u Pojas Gaze iz Izraela nisu mogući, a prelasci prema Zapadnoj obali su zbog ratnog stanja otežani i ograničeni. Dodatno, postoji rizik od terorističkih napada posebno na graničnoj liniji sa Zapadnom obalom i gradu Jeruzalemu”, pobrojali su u ministarstvu.

Što se tiče Irana, MVEP poziva sve hrvatske državljane da napuste tu zemlju, a one koji planiraju putovati tamo, da odustanu od putovanja. Kao što smo pisali ranije, procjena je da su u Iranu nalazi desetak hrvatskih državljana.

“Zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Iranu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva hrvatske državljane da napuste zemlju. Hrvatski državljani koji se nalaze u Iranu i trebaju pomoć u napuštanju zemlje mogu se obratiti Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Teheranu ili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Pružanje konzularne pomoći u slučaju dodatnog pogoršanja sigurnosne situacije bit će otežano. Molimo sve hrvatske državljane koji dulje borave, kao i one koji se trenutačno nalaze na području IR Iran da nam dostave svoje kontakt-podatke na e-mail adresu Veleposlanstva RH u Teheranu: konzteh@mvep.hr. U slučaju hitnosti molimo kontaktirati Veleposlanstvo RH u Teheranu na dežurni broj telefona za državljane RH: +98 912 815 4587″, stoji u napomeni MVEP-a.

“Pravio sam malo reda u stanu, rješavao se nekih papira, starih novina i našao ovo. Znam da se već puno pisalo o tome, ali moglo bi vas zanimati”, rekao mi je susjed Neven držeći u ruci snop starih letaka s jelovnicima i cjenicima zagrebačkih pizzerija i fast food restorana.

“Tu su cijene još u kunama, prije eura. Nije to bilo baš tako davno, prije četiri-pet godina, ali šokiralo me kada sam vidio koliko su tada koštale pizze, a koliko koštaju sada. Je li realno da su im baš toliko digli cijene? Pa jumbo pizza je bila jeftinija od ovih sada normalnih”, rekao je pružajući mi hrpu letaka koje je namjeravao baciti sve dok iz znatiželje nije zavirio u njih.

Svi ti leci iliti flajeri datiraju dvije do tri godine prije uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine. Cijene pizza za dostavu razlikovale su se i na njima pa smo ih proučili i izračunali ondašnje prosječne cijene. U obzir smo uzeli samo bazične vrste pizza koje se najčešće naručuju za dostavu: margheritu, vesuvio, capricciosu, slavonsku, meksičku i quattro formaggi (četiri vrste sira).

Koliko su pizze koštale onomad?

Iz promotivnih letaka petnaestak zagrebačkih pizzerija koje nam je dao naš čitatelj, izračunali smo da su ovo bile prosječne cijene spomenutih šest vrsta pizza u godinama prije uvođenja eura:

MARGHERITA

mala: 32 kn

velika: 38 kn

jumbo: 50 kn

VESUVIO

mala: 34 kn

velika: 37 kn

jumbo: 50 kn

CAPRICCIOSA

mala: 35 kn

velika: 39 kn

jumbo: 50 kn

SLAVONSKA

mala: 40 kn

velika: 45 kn

jumbo: 60 kn

MEKSIČKA

mala: 42 kn

velika: 45 kn

jumbo: 80 kn

QUATTRO FORMAGGI

mala: 39 kn

velika: 42 kn

jumbo: 80 kn

Koliko pizze koštaju sada?

Potom smo zavirili u sadašnje promotivne letke i on-line cjenike desetak zagrebačkih pizzerija, među kojima i nekoliko onih čije stare letke nam je dao naš čitatelj. Izračunali smo aktualne prosječne cijene spomenutih šest vrsta pizza.

MARGHERITA

mala: 8 eura

velika: 9.50 eura

jumbo: 18 eura

VESUVIO

mala: 8 eura

velika: 9.50 eura

jumbo: 18 eura

CAPRICCIOSA

mala: 8.90 eura

velika: 10 eura

jumbo: 20 eura

SLAVONSKA

mala: 10 eura

velika: 12 eura

jumbo: 24 eura

MEKSIČKA

mala: 10 eura

velika: 11.50 eura

jumbo: 24 eura

QUATTRO FORMAGGI

mala: 10 eura

velika: 11 eura

jumbo: 22 eura

Koliko su poskupjele?

Na koncu smo preračunali sadašnje cijene pizza iz eura u kune prema tečaju konverzije u vrijeme uvođenja eura (1 euro = 7,54350 kuna) te ih usporedili sa starim cijenama u kunama i usput izračunali koliko su poskupjele u postocima.

MARGHERITA

mala: 32 kn > 60 kn (87,5%)

velika: 38 kn > 72 kn (89,4%)

jumbo: 50 kn > 135 kn (170%)

VESUVIO

mala: 34 kn > 60 kn (76,5%)

velika: 37 kn > 72 kn (94,5%)

jumbo: 50 kn > 135 kn (170%)

CAPRICCIOSA

mala: 35 kn > 67 kn (91,43%)

velika: 39 kn > 75 kn (92,3%)

jumbo: 50 kn > 150 kn (200%)

SLAVONSKA

mala: 40 kn > 75 kn (87,5%)

velika: 45 kn > 90,50 kn (101,1%)

jumbo: 60 kn > 181 kn (201%)

MEKSIČKA

mala: 42 kn > 75 kn (78,5%)

velika: 45 kn > 87 kn (93,3%)

jumbo: 80 kn > 181 kn (126%)

QUATTRO FORMAGGI

mala: 39 kn > 75 kn (92,3%)

velika: 42 kn > 83 kn (97,6%)

jumbo: 80 kn > 166 kn (107,5%)

Sve navedene vrste i veličine pizza poskupjele su najmanje sedamdesetak posto, neke gotovo dvostruko, a daleko najviše jumbo pizze koje se, doduše, i najrjeđe naručuju. Primjerice, jumbo slavonska pizza je s prosječnih 60 kuna poskupjela na prosječna 24 eura što je 200 posto više. Riječ je o prosječnim cijenama u desetak slučajno odabranih pizzerija, restorana i cateringa. Vjerojatno ima onih u kojima cijene pizza nisu rasle ovako drastično, kao što vjerojatno ima onih u kojima su spomenute vrste pizza poskupjele i više od ovdje navedenih.

“Ako ovdje nije pravi dokaz inflacije, ne znam gdje je”

Prošloga ljeta pisali smo o trošku pizze pripremljene kod kuće od sastojaka kupljenih u trgovini. Izračunali smo da bi takva pizza koštala 4,77 eura. Nismo zanemarili činjenicu da u ugostiteljskim objektima koji nude pizze namirnice potrebne za njihovu pripremu čine tek manji udio u formiranju cijene. U taj izračun ulaze još i PDV, troškovi poslovanja te marža odnosno zarada vlasnika, a u obzir treba uzeti i kvalitetu sastojaka.

Treba imati na umu da su od šest sastojaka potrebnih za pripremu tijesta za pizzu (brašno, sol, svježi kvasac, mlijeko, šećer i suncokretovo ulje) četiri na listi proizvoda kojima su ograničene cijene (ulje, brašno, mlijeko i šećer), a od četiri standardna dodatka pizzama – pasirane rajčice, sira, šunke za pizzu i rezanih šampinjona, trima prvospomenutima također je odlukom Vlade ‘zamrznuta’ cijena.

“Ako u ovim lecima nije pravi dokaz inflacije, ne znam gdje je”, rekao je čitatelj koji nam je uručio ‘dokazni materijal’.