Hrvatska
Objavljena karta siromaštva u EU. Na njoj je i jedna hrvatska regija
Prošloga tjedna, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, statistički ured Europske unije Eurostat objavio je izvješće o stopi rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u regijama EU-a u prošloj godini.
U izvješću stoji kako, prema globalnim standardima, većina ljudi u EU-u ima relativno visok životni standard zahvaljujući visokim razinama dohodaka i bogatstva te mreži sustava socijalne zaštite.
No više od petine stanovništva Unije – 93,3 milijuna ljudi od ukupno 443 milijuna – u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. A od 243 europske statističke regije (NUTS 2) čiji podaci su bili dostupni Eurostatu, u 93 je stopa rizika od siromaštva veća od prosjeka EU-a koja iznosi 21 posto.
Najsiromašnija regija EU-a nije u Europi
Najvišu stopu bilježi Francuska Gvajana, francuski prekomorski departman u Južnoj Americi, gdje je stopa siromaštva čak 59,5 posto. To je ujedno jedina regija EU-a u kojoj je više od polovice stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Odmah iza Francuske Gvajane je južnotalijanska regija Kalabrija gdje je 48,8 posto stanovnika izloženo riziku od siromaštva.
Uz spomenute dvije, među pet regija s najvećom stopom rizika od siromaštva još su talijanska Kampanija čije je središte Napulj (43,5 posto) te dvije španjolske enklave na sjeveru Afrike – Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto).
Panonska Hrvatska među siromašnijima
Među 93 statističke regije u EU s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva nalazi se i Panonska Hrvatska u kojoj je, prema Eurostatu, 31 posto stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U odnosu na izvješće Eurostata za 2021. godinu, stopa siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj porasla je s tadašnjih 28,6 na sadašnjih 31 posto.
Inače, kao statistička regija EU-a Panonska Hrvatska obuhvaća sedam županija: Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
Od preostale tri statističke regija u Hrvatskoj Jadranska Hrvatska ima neznatno višu stopu rizika od siromaštva od prosjeka EU-a (22,9 posto), ali se u podjeli svrstava u skupinu koja zahvaća i one ispod prosjeka (19,5 – 25 posto). Sjeverna Hrvatska ima stopu 18,3 posto, a Grad Zagreb 11,1 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva, a ta stopa raste već treću godinu zaredom.
Zagreb bolji od Bruxellesa
Štoviše, Zagreb se po tom kriteriju nalazi među 26 regija s najnižim stopama rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, manjima od 12,5 posto.
Uz Zagreb u toj je skupini sedam regija sjeverne i središnje Italije, uključujući autonomnu pokrajinu Bolzano koja ima najnižu stopu siromaštva u EU – 6,6 posto. Nadalje, u istom društvu je i šest od ukupno osam regija u Češkoj, po tri regije u Austriji i Belgiji, dvije regije u Poljskoj (uključujući onu u kojoj je Varšava), regije glavnih gradova Rumunjske, Slovenije i Slovačke – Bukurešta, Ljubljane i Bratislave te regija Srednje Podunavlje na sjeverozapadu Mađarske.
S druge strane, od 25 regija s najvišim stopama siromaštva pet ih je u Grčkoj, po četiri u Bugarskoj, Italiji i Španjolskoj, po tri Francuskoj i Rumunjskoj, a uz njih su, možda neočekivano, i regije Bruxellesa u Belgiji i Bremena u Njemačkoj.
Znatno povećani životni troškovi u EU
Ovo je izvješće pokazalo kako se u zemljama istoka EU-a, uključujući i Hrvatsku, ljudi u glavnim gradovima tih zemalja općenito suočavaju s manjim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s onima koji žive u ostalim dijelovima tih zemalja. Za primjer se navodi glavni grad Rumunjske Bukurešt gdje je stopa rizika od siromaštva 12 posto, odnosno 2,3 posto niža nego u ostalim dijelovima te zemlje.
“Sličan obrazac uočen je u Slovačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj gdje je nacionalna stopa bila najmanje 50 posto veća nego u glavnom gradu”, stoji u objašnjenju izvješća Eurostata.
Kao jedan od razloga većeg rizika od siromaštva na razini cijele EU navodi se znatno povećanje životnih troškova.
“Neki od najbržih porasta cijena zabilježeni su za hranu i energente. Poskupljenje tih roba često nesrazmjerno utječe na najsiromašnije pojedince u društvu, jer oni imaju tendenciju izdvajati veći dio svog raspoloživog dohotka za te osnovne robe. Godišnja stopa inflacije u EU porasla je s 0,7 posto u 2020. na 9,2 posto do 2022. godine da bi u 2023. pala na 6,4 posto, a zatim lani na 2,6 posto”, piše u izvješću Eurostata.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
Adventska nedjelja bogata događanjima
ŠPICA!
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
SUBOTA NA ADVENTU: Sv. Lucija, božićni sajam, zbor Bersić i klapa Kapelin, Turopoljsko srce…
Uništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
ŠPICA!
Djevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
Čini se da se Louvre raspada
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
