Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Iadera Horror Hub o mračnom turizmu: Zadar uz bok Auschwitzu, Černobilu, Sarajevu… 

Objavljeno

-

Na ovom mirnom mjestu, pokraj Sveučilišta, nekada su visjele duše između neba i zemlje. Ovdje se nalazilo gubilište Zadra – mjesto vješanja. Posljednje vješanje u Zadru dogodilo se 1875. godine. Kažnjenik: mađarski vojnik koji je ubio svog vodnika. Grad tada nije imao krvnika, pa je posao morao obaviti šinter. Neiskusan, nespretan, mučan – kažu da je vojnik dugo umirao, a vjetar je nosio njegove krikove sve do mora. Osuđenike su često pokapali točno ondje gdje su umrli, pa se vjeruje da su njihovi ostaci i danas pod zemljom današnjeg fakulteta. Tijekom gradnje kapele sv. Dimitrija, pronađeni su ljudski ostaci – možda baš onog posljednjeg vješanog vojnika…

Ovako počinje Zadar Dark Tour, ruta mračnom prošlosti kakve su danas dostupne u svim značajnijim europskim turističkim gradovima. Tema mračnog turizma – od Auschwitza, Černobila do Sarajeva – obrađuje se na ovogodišnjem Iadera Horror Hubu, projektu na Sveučilišta u Zadru koji povezuje znanost, kulturu i horor, ovaj put kroz teme straha i prostora.

Na Starom kampusu Sveučilišta u Zadru predavanje o tome zašto posjećujemo mjesta tragedije i kako nastaje industrija sjećanja održala je dr. Sanja Dolenec sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Svaki od deset najposjećenijih europskih gradova, istaknula je, turistički se promovira kroz svoju mračnu prošlost, a mračne teme u posljednjih 25 godina turisti češće guglaju nego vino i gastronomiju.

– Mračni turizam je mjesto susreta s osjećanjima i mjestima povezanima sa smrću, pojedinačnom ili masovnom tragedijom. Kroz doživljaj i nove spoznaje posjetitelj može doživjeti osobni rast i razvoj. Motiv za posjete su učenje o prošlosti, prisjećanje, potvrđivanje identiteta, povezivanje s osobnom i obiteljskom baštinom. Najpoznatiji primjer je Auschwitz-Birkenau, koji je prvi put uveo dobno ograničenje jer je broj posjetitelja premašio kapacitete, istaknula je Dolenec.

Posebno je intrigantan i primjer Černobila kao mjesta nuklearne katastrofe, kojim je priroda ovladala nakon odlaska čovjeka. „Grad duhova” i infrastrukture koja nestaje pod bujajućom vegetacijom privlači mnoge koji žele doživjeti jedinstveno iskustvo. U Hrvatskoj je najpoznatije odredište mračnog turizma Vukovar, koji se komemorira kao mjesto stradanja.

Nakon predavanja sudionici su doživjeli „Zadar Dark Tour”, šetnju kroz najmračnije zadarske priče i lokacije, od stupa srama i giljotine do ratnih bastiona i „Vražje palače”. Uz vodstvo Davida Štrmelja saznali su kako je u Sv. Dominiku djelovao inkvizitor, kako je u Kovačkoj ulici prema pričama žena po imenu Franica rodila stvorenje s jednim okom i dva roga te je pokopano poluživo; zašto se jedna od palača u Ulici Borelli, u čijem su podrumu navodno djelovali alkemičari, zvala Palazzo del Diavolo – Vražja palača, naravno i što se događalo oko stupa sramote na Forumu. Zastrašujuća su i povijesna svjedočanstva o giljotini kod crkve Gospe od Zdravlja, gdje je nakon dva mjeseca zatočeništva u Kapetanovoj kuli pogubljena Tomica Sarlić, osuđena da je supruga ubila sa 40 uboda nožem, a sve je pratila limena glazba i mnoštvo znatiželjnika.

„Krvnik, bivši čistač javnih WC-a, nakon pogubljenja je podigao glavu i pokazao je gomili. Kažu da su se neki smijali, a neki pali u nesvijest. Do odlaska Francuza iz Zadra giljotinirano je još nekoliko ljudi.”

Iadera Horror Hub održava se u sklopu projekta ASTRAH – Atlas straha: Narativi i urbani prostori jeze, koji istražuje kako se gradovi poput New Yorka, Madrida, Tokija, Edinburgha i Zadra oblikuju kroz narative straha i kolektivne traume. Projekt, financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU, kombinira kulturološku i prostornu analizu s alatima digitalne humanistike kako bi rekonstruirao i vizualizirao prostore urbane jeze te stvorio interaktivni digitalni atlas straha.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu