ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”
U Kožinu je sinoć predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”, urednika Josipa Faričića i Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru i Društva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije Zmajević.
Kožino posljednjih desetljeća obilježava sveobuhvatna socio-ekonomska i s njom povezana prostorna preobrazba pa se mijenja identitet tog naselja koji se gradio stoljećima na rubu zadarskoga urbanog sustava. Autori su istražujući arhivsku građu i druge izvore podataka te na temelju terenskih istraživanja došli do spoznaja kojima je umnogome uspješno rekonstruirani povijesni razvoj Kožina i na taj način omogućili budućim istraživačima temelje za proučavanje različitih drugih motrišta razvoja toga naselja.
Jedan od urednika, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, zahvalio je svima koji su izravno ili neizravno sudjelovali u nastanku ove monografije, autorima radova, fotografima, ranijim piscima, posebno T. M. Bilosniću koji je o Kožinu napisao esejističko djelo s vrijednim informacijama, a najviše mještanima koji su pokazali interes za proučavanje njihovog mjesta pa su se rado odazvali anketnim ispitivanjima, razgovorima te su i na druge načine pridonijeli oblikovanju monografije.
– Zbog svoje atraktivnosti i poželjnog mjesta za gradnju, Kožino postupno gubi nekadašnji identitet koji su oblikovali nekadašnji kožinski dvori, od kojih su, srećom, još uvijek sačuvani neki elementi koji doista imaju pravo biti razmatrani kao značajno kulturno dobro. Trebalo bi sada zastati i vidjeti kakva je budućnost Kožina u odnosu na dosadašnji razvoj, rekao je Faričić, apelirajući na smanjenje intenziteta pa i potpuno zaustavljanje izgradnje kojom se u nepovrat gube dragocjeni dijelovi obale i ruralnog prostora s maslinicima te šumama autohtone i alohtone vegetacije.
Stanovnici Kožina oduvijek su bili vezani uz sv. Petra i sv. Bartula, crkve koje su danas u Diklu i Petrčanima, između kojih je obala bez prirodnih zaklona i stoga s deficitom prikladnih mjesta za izgradnju pristaništa. To je možda i razlog zašto se stanovnici Kožina u prošlosti nisu bavili pomorstvom, nego su bili orijentirani više na poljoprivredu.
Danas se sve više stanovnika i posjetitelja otvara moru i mislim da će kvalitetno uređena lučica, s komunalnim i javnim sadržajima, riješiti problem raznih improvizacija. Ali nakon nužne betonizacije za javnu infrastrukturu, trebalo bi se zaustaviti i uživati u krajoliku koji umnogome obogaćuje sredozemno raslinje. Očuvajte dragocjene masline, nemojte ih prenamjenjivati u turističke, mješovite ili stambene zone. Ne možemo idealizirati prošlost, neće se vratiti ono što je bilo prije 100 ili 50 godina, ali osnovne stvari trebale bi ostati sačuvane. I ova knjiga je jedan od takvih spomenika – vašim precima, ali i vama, sadašnjim stanovnicima. Neka vam bude obiteljska osobna iskaznica koju ćete s ponosom pokazivati drugima, istaknuo je Faričić.
Sadržaj monografije predstavio je recenzent prof. dr. sc. Kristijan Juran, koji je naveo kako su u njoj zastupljeni arheološki, povijesni, geografski i lingvistički radovi. Kao posebnu zanimljivost ističe dva zaključka Nikole Jakšića, prvi da ime naselja potječe od zadarskog plemića Kože iz obitelji Saladin, koji je u 14. stoljeću imao posjede na ovom području te drugi, kako se Kožino kao samostalno selo emancipira od Petrčana u drugoj polovini 15. stoljeća, kada postaje pravno i faktično naselje sa svim funkcijama.
– Zdenko Dundović piše da je Kožino do 1570. pripadalo župi u Blatu, koja je imala crkvu sv. Tome. To do sada nije bilo poznato u historiografiji. U sukobima Mlečana i Osmanlija 1570-ih Blato je opustjelo, a crkva sv. Tome porušena. Tada se u Kožinu gradi župna crkva sv. Mihovila, pa Kožino postaje samostalna župa. Na njegov rad nadovezuje se rad Grozdane Franov Živković, koja je detaljno istražila glagoljske matične knjige od 1666. do prve polovice 19. stoljeća. Ondje se nalaze dragocjeni podaci o krštenima, vjenčanima i umrlima, pa će mnogi prepoznati svoje pretke, rekao je Juran.
Oduševljenje monografijom na kraju je istaknuo i kožinski župnik don Franciszek Kowal.
– Na oltaru u crkvi piše u kamenu: “Ovaj oltar podignut je za vrijeme župnika Tome Medića 1793.” Postavljala su se pitanja o crkvi – od kada ona postoji, kakva joj je povijest. To nas je potaknulo da nešto učinimo. Nekada su ljudi u kamen zapisivali ono što je važno, a sada to imamo i u knjizi, sa zanimljivim tekstovima, slikama u boji, a među njima i onima snimljenim iz zraka. Za našu malu zajednicu to je nešto fantastično. Kamen ostaje zauvijek, ali ova knjiga ostat će također kao svjedočanstvo. Bit će na ponos svima nama, na čemu zahvaljujemo posebno Sveučilištu u Zadru i našoj udruzi Zmajević, rekao je Kowal.
Monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” može se, kao i sva izdanja Sveučilišta u Zadru, nabaviti u Sveučilišnoj knjižari Citadela, na adresi Mihovila Pavlinovića 1.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







