ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Ministrica predala Bilaveru i drugu brodicu–ljekarnu za otoke zadarskog arhipelaga
Ministrica zdravstva RH Irena Hrstić predala je županu Zadarske županije Josipu Bilaveru drugu brodicu–ljekarnu, namijenjenu otocima našeg arhipelaga. Ova i prethodna brodica su opremljene medicinskom i uredskom opremom te ljekarničkim informacijskim sustavom u vrijednosti 1.875.000 eura, a njihov rad uključivat će organizirani raspored obilazaka prema potrebama lokalnog stanovništva i turista.
Ministrica Hrstić istaknula je važnost ljekarnika u održavanju stabilnosti zdravstvenog sustava:
„Od ovog projekta najveće koristi imat će starije i slabo pokretno stanovništvo, koje za nabavku lijekova često ovisi o trećim osobama, ali i linijskoj plovidbi.“
Projekt je financiran iz NPOO-a i obuhvaća osam mobilnih vozila za sedam županija, a Zadarska županija je jedina za koju su izgrađene dvije brodice–ljekarne. Ministrica je dodala kako je Pravilnik za rad brodica u završnoj fazi izrade:
„U skoro se vrijeme nadamo završiti Pravilnik, jer ne želimo da gotov proizvod stoji.“
Posebno je istaknula da su brodice u potpunosti hrvatski proizvod, minuciozno isplanirane i izgrađene u skladu sa svim potrebama projekta te da je cilj zdravstvenu zaštitu osigurati u pravom trenutku i na pravom mjestu.
Župan Bilaver pohvalio je projekt kao važan korak za otočane koji je Zadarsku županiju smjestio na sam vrh kvalitete ljekarničke skrbi. Otoci našeg arhipelaga brojni su i raštrkani, a stanovništvo pretežito stari, tako da im ovakva prilika značajno olakšava svakodnevni život.
„Otočanima je dostupnost zdravstvenih usluga, te lijekova uvijek je bila problem, a početak plovidbe dviju brodica – ljekarni to će uvelike promijeniti.“, pojasnio je Bilaver.
Franka Petric Pocrnić, ravnateljica Ljekarni Zadar, naglasila je kako će brodice modernizirati ljekarničku mrežu te otočanima omogućiti stručne savjete farmaceuta. Romano Pičuljan iz Brodogradnje Pičuljan dodao je da su plovila tehnički zahtjevna, s hibridnim pogonom, dodatnim generatorima i sustavom za 24-satno praćenje uvjeta skladištenja lijekova:
„Primopredaja broda uvijek je poseban trenutak, kada zaboravljamo na sve teškoće gradnje.“
Brodice će dok ne zaplove biti stacionirane u Zadru, a njihov rad počet će nakon dovršetka Pravilnika i natječaja za popunu posada.
Prva brodica pokrivat će 12 udaljenih otoka bez ljekarne ili ljekarničkog depoa, dok će druga brodica opskrbljivati otoke Ugljan, Pašman i Dugi otok. Brodice su opremljene frižiderima za lijekove, hibridnim pogonom i litijskim baterijama, s dizelskim pogonom do 30 čvorova i električnim pogonom za deset nautičkih milja. Posadu čine dva člana i stručno osoblje.
Projekt potvrđuje sposobnost domaće brodogradnje u zahtjevnim zadacima i modernizira ljekarničku mrežu Zadarske županije, olakšavajući svakodnevni život otočanima.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





