Hrvatska
DHMZ objavio specijalno priopćenje: Voda izmiče kontroli, postaje sve ekstremnije
Hidrološki ciklus, odnosno kruženje vode u prirodi, postaje iz godine u godinu sve ekstremniji i teže predvidljiv. Krajnosti se kreću od razornih poplava do dugotrajnih suša – istaknula je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u najnovijem izvješću, naglašavajući da svaki višak ili manjak vode ima snažne posljedice na gospodarstva, društva i živote ljudi.
Prema izvješću State of Global Water Resources, tijekom 2024. godine normalni hidrološki uvjeti zabilježeni su tek u trećini svjetskih riječnih slivova. U svima ostalima vrijednosti su bile ili više ili niže od uobičajenih, a taj poremećeni balans traje već šestu godinu zaredom.
Niz ekstrema u svijetu
Treću godinu za redom bilježi se i značajan gubitak mase ledenjaka na velikim područjima i u svim regijama svijeta. Mnogi manji ledenjaci već su došli do svoje točke „vrhunca otapanja“, odnosno trenutka kada daju najviše vode, nakon čega otjecanje počinje slabjeti jer se sam ledenjak topi i nestaje.
Godina 2024. donijela je niz ekstrema. Sliv Amazone i veliki dijelovi Južne Amerike, kao i južna Afrika, trpjeli su jake suše. Istovremeno, u srednjoj, zapadnoj i istočnoj Africi, dijelovima Azije te u srednjoj Europi oborina je bilo znatno više od prosjeka.
„Naša društva, gospodarstva i čitavi ekosustavi ovise o vodi. No svjetski vodni resursi pod sve su većim pritiskom, a sve ekstremnije opasnosti povezane s vodama sve više utječu na ljudske živote i egzistenciju“, upozorila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Dodala je i da su pouzdane, znanstveno utemeljene informacije potrebne više nego ikad: „Upravljanje vodama zahtijeva mjerenja. WMO neumorno radi na tome da osigura te podatke, a izvješće State of Global Water Resources za 2024. jedan je od načina na koji to činimo.“
Mjerodavna procjena svjetskih vodnih resursa
Ovo godišnje izvješće pripada paketu ključnih WMO-ovih dokumenata namijenjenih donositeljima odluka. Riječ je o detaljnoj procjeni dostupnosti slatke vode na globalnoj razini, koja obuhvaća rijeke, jezera, akumulacije, vlagu u tlu, snijeg i led. Temelji se na podacima država članica, globalnim hidrološkim modelima i satelitskim mjerenjima brojnih partnera.

Poseban naglasak stavljen je na nužnost boljeg praćenja i razmjene podataka. „Daljnja ulaganja i snažnija suradnja u razmjeni informacija presudni su za rješavanje nedostataka u praćenju. Bez podataka tapkamo u mraku“, rekla je Saulo.
UN Water podsjeća da danas čak 3,6 milijardi ljudi barem jedan mjesec godišnje nema odgovarajući pristup vodi. Do 2050. taj bi broj mogao narasti na više od 5 milijardi. To jasno pokazuje koliko je svijet daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja broj 6 – osiguravanja vode i odvodnje za sve.
Sve postaje jako nepredvidljivo
Godina 2024. bila je najtoplija u povijesti mjerenja. Počela je pojavom El Niña, koji je snažno utjecao na velike riječne slivove i doprinio sušama u sjevernom dijelu Južne Amerike, amazonskom bazenu i južnoj Africi. S druge strane, oborina je bilo više od prosjeka u srednjoj i zapadnoj Africi, bazenu Viktorijina jezera, Kazahstanu i južnoj Rusiji, srednjoj Europi, Pakistanu, sjevernoj Indiji, južnom Iranu i sjeveroistočnoj Kini.
U posljednjih šest godina, samo je u oko trećine svjetskih riječnih slivova protok vode bio u granicama prosjeka iz razdoblja 1991.–2020. Drugim riječima, dvije trećine područja bilježile su ili manjak ili višak vode, što potvrđuje sve veću nepredvidljivost ciklusa.
Posebno je zabrinjavajuće da su protoci bili znatno niži od normalnih u nekima od najvažnijih svjetskih riječnih slivova: Amazone, São Francisca, Parane i Orinoca u Južnoj Americi, te Zambezi, Limpopa, Okavanga i Orangea u južnoj Africi.

S druge strane, u zapadnoj Africi, odnosno u slivovima rijeka Senegal, Niger i Volta te oko jezera Čad, zabilježene su snažne poplave. U srednjoj Europi i dijelovima Azije, uključujući Dunav, Ganges, Godavari i Ind, protoci su bili znatno iznad prosjeka.
Kada je riječ o jezerima, u gotovo svim od 75 najvažnijih svjetskih jezera temperature su u srpnju 2024. bile više, a često i znatno više od uobičajenih vrijednosti, što je narušilo kvalitetu vode.
Podaci o akumulacijama, podzemnim vodama, vlazi u tlu i evapotranspiraciji pokazuju snažne regionalne kontraste. Dok su se zalihe vode obnavljale u područjima s obilnijim oborinama, poput dijelova Europe i Indije, u mnogim dijelovima Afrike, obje Amerike i Australije vladao je trajni deficit.
Prekomjerno crpljenje podzemnih voda ostaje velik problem jer dugoročno ugrožava dostupnost resursa i dodatno opterećuje globalne zalihe. Prema podacima iz 47 zemalja, od ukupno 37 406 mjerenih izvora podzemnih voda, samo njih 38 % bilo je u granicama normalnih vrijednosti. Svi ostali bilježili su ili previsoke ili preniske razine.
Ledenjaci
Tijekom 2024. masa ledenjaka ponovno se smanjila, a to se događa treću godinu zaredom. Ukupni gubitak iznosio je 450 gigatona, što odgovara ledenom bloku visokome, širokom i dubokom po 7 kilometara. Takav blok ima dovoljno vode da napuni čak 180 milijuna olimpijskih bazena. To otapanje podiglo je globalnu razinu mora za dodatnih 1,2 mm godišnje, povećavajući rizik od poplava za stotine milijuna ljudi koji žive na obalama.

Najveće smanjenje zabilježeno je u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji. U nekim područjima, poput kanadskog Arktika i rubnih dijelova Grenlanda, gubici su bili blaži. No u tropskim područjima situacija je alarmantna – masa kolumbijskih ledenjaka pala je za 5 % samo u 2024. godini.
Ekstremni događaji
U tropskom pojasu Afrike oborine su 2024. bile daleko iznad prosjeka. Posljedice su bile strašne: poginulo je oko 2 500 ljudi, a raseljeno njih 4 milijuna. Europa je svjedočila najtežim poplavama od 2013. godine – u trećini riječnih mreža premašeni su visoki pragovi.
U Aziji i na Pacifiku zabilježeni su rekordni pljuskovi i tropski cikloni, koji su odnijeli oko 1 000 života. Brazil je doživio oba ekstrema – katastrofalne poplave na jugu zemlje, s 183 izgubljena života, dok je u amazonskom slivu nastavila trajati suša koja je započela još 2023. i zahvatila čak 59 % teritorija.

Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




