ZADAR / ŽUPANIJA
ZAHVALA IZ BOLNIČKE UPRAVE / Djelatnici zadarskog OHBP-a u srpnju obradili 7.651 pacijenta!?
7651 – toliko je pacijenata u mjesecu srpnju 2025.godine posjetilo Hitni prijam Opće bolnice Zadar. U prosjeku je to oko 247 pacijenata dnevno, dok je u nekim danima medicinsku pomoć potražilo njih više od 320. U nastavku donosimo objavu iz OB Zadar:
“Koliko je ovo opterećenje za sustav najbolje govori podatak kako je OHBP u svom startu planiran za 100 pacijenata na dan.
Ovo je opterećenje preveliko i za bolnice višestruko veće od naše, a kad se još pribroje pedijatrijski i ginekološki hitni prijam, prosječan broj pacijenata koji zatraže hitnu pomoć penje se iznad 400 na dan!
Prepoznata je potreba širenja, pa se trenutno projektira novi Objedinjeni hitni bolnički prijam. No, s druge strane detektiran je još jedan problem koji djelatnicima zadaje glavobolju. Od ukupnog broja posjeta u srpnju hospitalizirana su tek 903 pacijenta. Dakle, njih svega 11,8%. Značilo bi to da je jedan iznimno visok udio pacijenata imao lakše tegobe koje je mogao liječiti kod liječnika obiteljske medicine. Punkt Hitnog prijama radi od 0 do 24, svi pacijenti se primaju i obrađuju u skladu s medicinskim protokolima i pravilima trijaže. Ipak, Hitni prijam treba koristiti odgovorno, odnosno pažljivo slušati uputstva liječnika u kojim situacijama je nužan odlazak na OHBP.
„Na Hitni prijam dolaze pacijenti koji su životno ugroženi, koji su izrazito lošeg općeg stanja, kod kojih treba brzo i efikasno reagirati u tim za život opasnim situacijama. To su ljudi koji imaju simptome srčanog udara, moždanog udara, nekakvih jakih glavobolja, jakih bolova u trbuhu koje do tad nisu imali. Ja znam da je ljudima jako teško procijeniti o kakvim je situacijama riječ, pa bi najbolje bilo posavjetovati se ili s Hitnom medicinskom pomoći ili s njihovim liječnicima jer i neke takve situacije ne zahtijevaju dolazak na Hitni prijam“, kazala je voditeljica OHBP-a, Marijana Surać Jurlina, dr.med., specijalistica hitne medicine.

„Prilikom dolaska na Hitni prijam, ne ginu ti sati čekanja“, najčešća je ovo kritika upućena ovom izuzetno opterećenom odjelu. Ono što pacijenti često smetnu s uma jest da ovdje pravilo „obrade po redu dolaska“ pada u vodu. Prednost uvijek imaju životno ugroženi pacijenti. „Ovdje postoji nešto što se zove trijaža i trijažna kategorija, od jedan do pet. U kategoriju jedan i dva spadaju životno ugroženi pacijenti kojima morate odmah ili u roku 10 minuta pristupiti. U protivnom oni će umrijeti ili će ostati teško oštećeni. Trojka je nešto što je varijabilno. Tu spadaju oni pacijenti za koje trijažna sestra procijeni da su potencijalno životno ugroženi i koje moramo relativno brzo pregledati, obraditi i definirati je li to stvarno tako i u tom smjeru krenuti. Trijažne kategorije 4 i 5 su ono što nas najviše opterećuje, to su ljudi koji su mogli ići kod svoga liječnika. Mi imamo takvih 70 do 90 posto“, kazala je dr.Surać Jurlina.
Statistika potvrđuje tvrdnje voditeljice OHBP-a. Kroz mjesec srpanj u prvu trijažnu kategoriju spadalo je svega 0,24% pacijenata, u drugu njih 2,12, a u četvrtu visokih 62,72%! Dio ovih potonjih je svakako „preskočio“ liječnika obiteljske medicine, odlazak u dežurnu ambulantu ili pak zakazivanje termina putem e-uputnice.

Hitni prijam radi od 0 do 24, no važno je koristiti ga odgovorno. Bol izaziva zabrinutost i sasvim je prirodno potražiti pomoć. No, uvijek imajte na umu da su vrata Objedinjenog hitnog bolničkog prijama otvorena svima, ali prvenstveno onima koji se bore za život. Podizanjem svijesti o odgovornom korištenju, zajedno čuvamo hitni prijam dostupnim onima kojima je zaista – hitno potreban.
Veliko hvala svim djelatnicima OHBP-a, kao i djelatnicima hitnog pedijatrijskog i hitnog ginekološkog prijama. U trenucima kada sekunde odlučuju, vi ste tu. Spremni reagirati brzo, stručno i s empatijom, pružajući sigurnost pacijentima i njihovim obiteljima.
Ponosni smo što ste dio tima Opće bolnice Zadar!”
Više pogledajte na instagram stranici: OHBP
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





