Connect with us

Hrvatska

VIR JE NAJOMILJENIJI / Domaćih turista svake godine sve više. Omiljena destinacija im je mjesto bez ijednog hotela

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Ovogodišnja turistička sezona, kako zasad govore brojke, neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti. Lipanj je, doduše, bio znatno lošiji, a i srpanj nešto slabiji no inače, no podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine ipak zabilježen rast od 2 posto i u dolascima i u noćenjima turista.

Od početka godine pa do kraja srpnja bilo je 12,2 milijuna turističkih dolazaka i 58,7 milijuna noćenja, prema podacima HTZ-a. Od toga je stranih turista bilo 10,3 milijuna ili jedan posto vise nego u istom razdoblju lani, dok je domaćih turista bilo 1,86 milijuna, što je čak 8 posto više nego od siječnja do srpnja prošle godine.

Domaći turisti ostvarili su u dosadašnjih sedam mjeseci ove godine 7,3 milijuna noćenja što je također porast od 6 posto u odnosu na lanjsko sedmomjesečje. Brojčano, u prvih sedam mjeseci ove godine domaćih je turista za oko 150 tisuća više i ostvarili su oko 350 tisuća noćenja više u odnosu na 2024. godinu.

Naši ‘popravljaju’ statistiku

Pokazalo se, ne prvi puta, da u godinama kada broj stranih turista stagnira ili značajnije ne raste, domaći turisti popravljaju prosjek, odnosno ‘popunjavaju’ statističke rupe.

Nedavno smo pisali, pozivajući se na podatke Eurostata za 2024. godinu, kako si godišnji odmor izvan vlastitog doma ne može priuštiti 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina i da je po tome od Hrvatske lošije samo pet članica Europske unije. Podatak je taj uvelike određen prihodima zaposlenih građana koji su proteklih godina ipak rasli pa smo, radi usporedbe, u istom tekstu naveli i Eurostatov podatak za 2015. godinu kada čak 65,8 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina nije moglo priuštiti si godišnji odmor izvan mjesta stanovanja. Njihov broj u deset godina smanjen je za trećinu, a to s druge strane potvrđuju i podaci HTZ-a i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju domaćih gostiju u proteklim godinama.

U 20 godina dvaput više domaćih gostiju

Lani su, u odnosu na pretprošlu 2023. godinu, domaći turisti ostvarili 2,9 milijuna dolazaka, što je bio porast za 8,7 posto te 8,7 milijuna noćenja što je bio porast od 7,5 posto.

Pretprošle 2023. godine, pak, u usporedbi s 2022. domaći turisti također su ostvarili 7,6 posto više dolazaka i 4,7 posto više noćenja. Te 2023. u usporedbi s dotad turistički rekordnom 2019. godinom u kojoj je zabilježeno 2,2 milijuna dolazaka i 7 milijuna noćenja domaćih gostiju, povećanje je u postocima bilo dvoznamenkasto – 19,2 posto više dolazaka i 14,4 posto više noćenja.

Usporedimo li podatke s onima od prije 10, 15 pa i 20 godina, lanjskih 2,9 milijuna domaćih gostiju gotovo je dvaput više nego 2005. kada ih je bilo 1,52 milijuna pa i 2015. godine kada je zabilježeno 1,66 milijuna dolazaka domaćih gostiju.

Njihov broj iz godine u godinu raste i u statističkim su tablicama i kolačima odmah iza desetljećima najbrojnijih gostiju iz Njemačke.

Najpopularnije destinacije

Dok je tradicionalno najpopularnije domaće odredište stranih turista i u srpnju bio Rovinj, prema podacima HTZ-a i sustava eVisitor, najpopularnije destinacije domaćih turista također su po tradiciji bili Crikvenica i Vir. U srpnju je u Crikvenici zabilježeno 15.498 dolazaka domaćih gostiju, a u (na) Viru njih 12.582. Dok su u Crikvenici, koja je među domaćim turistima s kontinenta poznata kao destinacija za jednodnevne izlete, u srpnju ostvarili 134 tisuće noćenja, u Viru, poznatom po ogromnom broju vikend-kuća i bez ijednog hotela, domaći su gosti ostvarili čak 425 tisuća noćenja – skoro 34 ‘po glavi’!

Snimka zaslona 2025-08-19 132156
HTZ /eVisitor

Među popularnim destinacijama domaćih turista u srpnju, prema broju dolazaka, bili su još Šibenik, Biograd na Moru, Vodice i Novalja.

I u dosadašnjih sedam mjeseci po broju noćenja domaćih gostiju (više od 637 tisuća) debelo prednjači Vir, dok je po broju dolazaka daleko ispred svih Zagreb (168 tisuća), a slijede Zadar, Rovinj, Šibenik i Crikvenica.

Snimka zaslona 2025-08-19 161709
HTZ / eVisitor

Stranim gostima u prvih sedam mjeseci ove godine najprivlačnija ovdašnja destinacija bio je Dubrovnik koji je prvi i po broju dolazaka i brojem ostvarenih noćenja. Zanimljivo je da su u srpnju, u špici turističke sezone, od ‘top 10’ destinacija stranih gostiju samo dvije u ‘top 10’ destinacija domaćih gostiju – Novalja i Mali Lošinj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu