Hrvatska
Velika promjena: Hrvatska pretekla i Češku, zaposleni primaju i oko 100 eura više
Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura
U lipnju je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8 posto ili 129 eura više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prosjeku je zabilježen i značajan realni rast: kada se uračuna inflacija, plaća je uvećana za 5,9 posto, piše Jutarnji list.
Dugo je rast plaća predvodio javni sektor, ali sada su primat preuzela državna i komunalna poduzeća te privatni sektor. Tako su u posljednjih godinu dana najviše povećane plaće u sektoru opskrbe električne energije, čak 19,4 posto, te u opskrbi vodom, 16,7 posto. Više od 12 posto porasle su plaće u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prometu i skladištenju te umjetnosti i zabavi.
Kada je u pitanju najviša neto plaća, nju već redovito ostvaruju onu zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza – u lipnju je iznosila 2279 eura. Najniža je neto plaća u proizvodnji odjeće, 926 eura. Medijalna neto plaća, pak, bila je na razini od 1233 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa.
U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća porasla je 10,4 posto, a realno za 6,5 posto, na 2008 eura.
Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe koju redovito objavljuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije pokazuje da je Hrvatska napredovala na toj ljestvici od deset zemalja. S prosječnom bruto plaćom od 1968 eura u prvom tromjesečju ove godine, zauzela je treće mjesto. U Češkoj je je ta plaća u istom periodu iznosila gotovo sto eura manje, odnosno 1871 euro. Najvišu prosječnu bruto plaću i dalje ima Slovenija, 2464 eura, a na drugom je mjestu Poljska s 2076 eura. Drugi dio ljestvice zauzimaju Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).
Analiza RBA
Kada se u obzir uzme inflacija, analiza RBA pokazuje da su realno plaće u tom razdoblju pale u Mađarskoj, i to 0,5 posto, dok su pozitivnu realnu stopu zabilježile sve ostale zemlje – najvišu Hrvatska, od 7,6 posto, Poljska i Bugarska od 7 posto, Rumunjska 6,1 posto, Slovenija 4,9 posto, Češka 3,9 posto.
“Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine”, podsjeća Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.
Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, najviša je zabilježena u Sloveniji, 1278 eura, a na drugom mjestu je ponovno Poljska s 1100 eura. U Češkoj je iznosila 841 euro, u Slovačkoj 816 eura, a slijede Rumunjska (797 eura) i Mađarska (727 eura).
Sporijem rastu plaća, čini se, najviše je sklona Češka, premda po razini ekonomske razvijenosti u regiji srednje i istočne Europe dijeli prvo mjesto sa Slovenijom. Prema podacima Eurostata, BDP im je lani bio tek 10 posto manji od prosjeka EU, Poljskoj i Rumunjskoj 21 posto, a Hrvatskoj i Mađarskoj 23 posto.
S nastavkom realnog rasta plaća, navodi Sabolek Resanović, nameće se pitanje produktivnosti. U aktualnom gospodarskom okružju očekuje da će produktivnost vjerojatno rasti sporije od plaća. “Tržište rada pritom pokazuje otpornost, ali i sve veću ranjivost. Zbog nedostatka radnika brojna su poduzeća tijekom razdoblja gospodarskog usporavanja odlučila zadržati postojeće zaposlenike kako bi se zaštitila od skupog i dugotrajnog procesa novog zapošljavanja kada rast ponovno ubrza.
Ova praksa dodatno je stegnula tržište rada, ali istovremeno smanjila njegovu učinkovitost te usporila rast produktivnosti”, objašnjava. No, dinamika i struktura tržišta rada, dodaje, značajno se razlikuju među državama i sektorima, pa je cjelokupnu sliku nužno promatrati u tim specifičnim okvirima.
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
GLOBALNI SPEKTAKL / K-POP FOREVER! stiže u Zadar!
LOŠE VRIJEME / Odgođen dio adventskih događanja u Zadru!
SVI DETALJI DOČEKA U ZADRU / Na Zoraniću Rockatansky Band i The Rockstar Show; na tržnici Zadar SLR Showcase
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA / Petak na Adventu u Zadru – 4 Tenora i DJ Robert Mareković
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
FOTOGALERIJA / Betlehemsko svjetlo stiglo u Zadarsku županiju
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
