Hrvatska
Novi udar na džepove: Poskupljuju omiljene slastice?
Val hladnoće smanjio je urod lješnjaka u Turskoj, najvećem svjetskom dobavljaču. Europski proizvođači, već pogođeni visokim cijenama kakaa, pripremaju se za povećanje cijena Nutelle, Ferrero Rochera i Ritter Sporta.
Navikli smo se već na nestašice u supermarketima, od toaletnog papira tijekom COVIDA-19 do suncokretovog ulja usred rata u Ukrajini i jaja tijekom izbijanja ptičje gripe.
Najnovija žrtva je lješnjak, zbog rijetkog i razornog mraza u travnju u Turskoj – najvećem svjetskom dobavljaču – ali i stalnih pritisaka uvjetovanih klimatskim promjenama, piše Deutsche Welle.
Cijene lješnjaka skočile su za više od 35% od travnja, jer su izvoznici požurili pokupovati ograničenu ponudu. U jednom trenutku, terminske cijene turskih lješnjaka premašile su 200 lira (4,91 američkih dolara, odnosno 4,22 eura) po kilogramu, s predviđanjima i do 10 dolara po kilogramu na međunarodnoj razini.
Ova nestašica će snažno pogoditi sladokusce, jer se cijena Nutelle, omiljenog namaza od čokolade i lješnjaka, suočava s naglim porastom cijena, zajedno s drugim čokoladnim i pekarskim proizvodima.
Nutelline glavobolje s lješnjacima
Iako lješnjaci ne dobivaju puno pažnje, ključni su sastojak mnogih premium i masovnih proizvoda. Za brendove poput Ferrera, koji proizvodi Nutellu i navodno koristi oko četvrtinu svjetske ponude lješnjaka, puno toga je u igri.
Lješnjaci čine oko 13% Nutellinog recepta. Milijuni staklenki čokoladnog namaza prodaju se godišnje, što znači da čak i mali porasti cijena povećavaju troškove proizvodnje i smanjuju marže.
Nestašica lješnjaka, ako se nastavi, mogla bi prisiliti Ferrero i druge proizvođače da “prilagode” recepte za svoje slatke poslastice. Slastičari bi potencijalno mogli biti prisiljeni smanjiti veličinu proizvoda ili “prebaciti” troškove na potrošače, baš kako se bliži blagdansko razdoblje koncem godine.
Ferrerovi korijeni su u talijanskoj regiji Pijemont, gdje se uzgajaju visokokvalitetni lješnjaci Tonda Gentile. Osim iz Italije, Ferrero nabavlja lješnjake iz Turske, Čilea i Sjedinjenih Država. Talijanski prehrambeni div također proizvodi čokolade Ferrero Rocher, Kinder Bueno i Mon Cheri, među ostalima, koje također sve sadrže ovaj orašasti plod.
Tvrtka je ponešto relativizirala zabrinutost zbog nestašica u izjavi za DW, rekavši: “Grupa Ferrero diverzificira nabavu iz više izvora diljem svijeta i, zahvaljujući svojoj dugoročnoj strategiji, Ferrero ne očekuje nikakve poremećaje u opskrbi svojim proizvodima.”
Tvrtka je izjavila da njihova strategija nabave osigurava “konzistentnu opskrbu tijekom cijele godine”.
Koliko je velik problem s lješnjacima?
Procjene Turskog statističkog instituta (TurkStat) iz lipnja pokazuju da će urod za 2025. godinu iznositi 520.000 tona, u odnosu na otprilike 750.000 tona koliko se prvobitno očekivalo, iako je kasnije procjena revidirana prema gore.
Međunarodno vijeće za orašaste plodove i suho voće (INC) izjavilo je za DW da je mraz u Turskoj smanjio prognozirani urod lješnjaka za gotovo 22%, na oko 601.000 tona u ljusci, pozivajući se na optimističniju projekciju Udruženja izvoznika Crnog mora (KiB). Najnovija procjena sugerira da je zemlja zbog mraza izgubila oko 167.000 tona, prema INC-u. To je na razini s početnim strahovima od gotovo 250.000 tona gubitka zbog mraza.
Srećom, Turska je zadržala dio svog uroda za 2022. – oko 150.000 tona, priopćio je INC, ali taj urod je sada iscrpljen. On je trebao pomoći u smanjenju posljedica smanjene ovogodišnje ponude. Lješnjaci se beru svake godine, obično krajem ljeta. No u godinama viška, Turska često skladišti jedan dio berbe za buduću prodaju jer se poljoprivrednici nadaju rastu cijena.
Slastičari traže alternative
Korporativni kupci sada se okreću Čileu, Gruziji i SAD-u kako bi smanjili ovisnost o Turskoj, ali se također potajno nadaju da će se cijene stabilizirati ako turski urod 2025. bude bolji od onog od kojeg se strahovalo.
“Berba lješnjaka u Turskoj započet će 10. kolovoza i očekuje se da će biti završena oko sredine rujna”, to je za DW u pisanoj izjavi poručilo Njemačko udruženja slastičara BDSI. BDSI je dodao da će utjecaj mraza moći procijeniti tek nakon što berba završi.
I druge regije uzgoja lješnjaka suočavaju se s izazovima. Čile i Gruzija proizvode daleko manje od Turske, a američki lješnjaci, uglavnom iz Oregona, razlikuju se po okusu i koštaju manje. Povećanje proizvodnje drugdje traje godinama, jer stablima lješnjaka treba i do 5-7 godina da sazru, tako da kratkoročno olakšanje nije moguće.
Nestabilno vrijeme prijeti i ostalim orašastim plodovima
Nestašica lješnjaka također otkriva jedan dublji problem: a to je krhkost određenih sektora ovisnih o učincima klimatskih promjena.
Lješnjaci su posebno osjetljivi na proljetne mrazeve, a ovogodišnji hladni val u Turskoj oštar je podsjetnik na to kako klimatska kriza ne znači samo vrućinu – ona također prije svega znači nepredvidljivost.
Kava i kakao nedavno su se suočili s poremećajima povezanim s klimom. Zajedno s nestašicom lješnjaka, slastičari su bili prisiljeni preispitati lance nabavu i sastojke u svojim slatkišima.
Stručnjaci su upozorili da bi nestabilno vrijeme moglo postati sve češća pojava, a to nije samo prijetnja lješnjacima već i bademima i orasima.
Hrvatska
PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Hrvatska
Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.







