Hrvatska
Policija upozorava: Ove greške čine vaš dom metom provalnika!
Provale u domove česta su kaznena djela i najrasprostranjeniji oblik teških krađa kojima gotovo bez iznimke može biti oštećen bilo tko.
Mjere samozaštite
Neupitno je da u vrijeme godišnjih odmora i učestalijih putovanja postoji veći rizik od provala, no oprezan treba biti uvijek i kontinuirano poduzimati mjere samozaštite koje zasigurno pomažu u odvraćanju počinitelja da provale u dom čak i kod kraćeg izbivanja iz doma poput odlaska na neke događaje, na kratkotrajna putovanja i slično.
Provale nažalost ne možemo predvidjeti, ali možemo poduzeti mjere kako bismo zaštitili dom od provale ili barem smanjili mogućnost da se ona dogodi. Primjenom samozaštitnih mjera, makar i onih najjednostavnijih, građani mogu pridonijeti zaštiti ne samo svoje već i imovine drugih osoba, susjeda, prijatelja, rodbine.
Susjedi, prijatelji ili rodbina mogu biti dragocjeni u prevenciji provala i drugih kažnjivih radnji. Neupitno je da kod pažljivih susjeda provalnici i prevaranti imaju minimalne izglede.
Susjedski nadzor
Poticanje susjedskog, neformalnog nadzora odnosno građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine koji će joj javljati o sumnjivim pojavama i kretanjima u svom susjedstvu, bit je prevencije i suradnje zajednice i policije. Ideja se temelji na preuzimanju odgovornosti za druge, međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštitimo jedni druge, interveniramo i u konačnici dojavimo policiji ukoliko primijetimo nešto sumnjivo.
Imajte svog budnog susjeda, osobu od povjerenja koja će vam prazniti sandučić i obilaziti dom, ne samo dok ste duže odsutni već zamolite susjeda da obrati pažnju na vaš dom te reagira na sumnjivo ponašanje i sumnjive osobe i u slučajevima kraćeg izbivanja.
Zaštitite se od provala- savjeti građanima
Činjenica da je nepoduzimanje najjednostavnijih samozaštitnih mjera poput zatvaranja vrata balkona i prozora, jedan od osnovnih čimbenika koji utječe na činjenje ili nečinjenje kažnjivih djela, uvijek izaziva iznenađenje i čuđenje. No, analize pokazuju da se kažnjiva djela događaju u različito doba dana te da ih je najviše počinjeno lomljenjem uloška cilindra brave (uglavnom je i riječ o bravama lošije kvalitete), preskakanjem balkona, korištenjem podesnih predmeta u blizini domova (ljestava, sanduka i slično).
Međutim, činjenica je i da provalnici izbjegavaju mjesta gdje postoji tehnička zaštita (video nadzor i/ili mehanička zaštita) ili pokušaju provaliti i odustanu, jer im za provalu treba više vremena i pomagala, stvara se veće buka, što povećava i mogućnost da će ih netko vidjeti. Krade se ono što je nemarno ostavljeno na dohvat ruke, poput nakita, manje tehničke opreme, novca.
Mjere predostrožnosti
Stoga je, uz osvješćivanje važnosti dobrosusjedskih odnosa, jednako važno poduzimanje pojedinačnih mjera predostrožnosti odnosno samozaštitnih mjera, a savjete donosimo u nastavku:
- Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni, jer sigurnost kreće od njih.
- Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.
- Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.
Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, balkoni, velike staklene površine na vratima i slično pa ukoliko ste u mogućnosti ugradite dodatnu zaštitu.
Ako već niste, nadogradite mehaničku zaštitu.
Mehanička se zaštita odnosi na zaštitu cilindričnog uloška od lomljenja, prihvatnu metalnu pločicu na dovratniku i na samu bravu koja treba biti čvrste konstrukcije, posebno njezin zasun. Isto tako, postoji mogućnost dodatne mehaničke zaštite na građevinskoj stolariji (protuprovalni okovi na prozorima i vratima).
Elektronska zaštita
Elektronska zaštita (videonadzori i alarmni sustavi) signalizira neovlašten ulazak u stan i također odvraća potencijalnog počinitelja. Alarmne sustave pri napuštanju doma ne zaboravite uključiti.
Zvuk alarma ili automatsko paljenje svjetla sa senzorima pokreta vrlo vjerojatno će otjerati provalnike s vaših vrata, a daljinsko upravljanje rasvjetom također može pomoći da stvorite privid da je netko od ukućana kod kuće. Stoga, ukoliko ste u mogućnosti, prilaze kući ili stanu osvijetlite senzorskim svjetiljkama te tijekom odsutnosti koristite tzv. vremenski programirane utičnice koje omogućuju povremeno uključivanje svjetala.
- Lako dostupne podrumske i garažne prozore osigurajte roletama ili željeznim rešetkama.
- Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, madracem, među rubljem i slično jer lopovi znaju da ondje treba tražiti. Najbolje je ne ostavljati ih u domu već pohraniti u banku ili ovlaštene trezore.
- Svakako je potrebno razmisliti i o objavama na društvenim mrežama koje predstavljaju dodatnu opasnost da vaš dom bude meta napada. Ne govorite niti objavljujte da ste odsutni bez obzira radi li se o kraćem odsustvu ili o dužem putovanju.
- Nemojte na sva zvona razglasiti da ste upravo dobili plaću, mirovinu, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu novca.
- Ključ stana ili kuće ne ostavljajte ispod otirača, u posudama za cvijeće ili na sličnim mjestima već ga ostavite susjedu ili osobi od povjerenja koja će obilaziti stan, prazniti poštanski sandučić, otvarati prozore, dizati rolete i slično, a po potrebi i moći ući u dom.
- Mogućnost vraćanja ukradenih stvari je veća ukoliko ih se zna precizno opisati pa se uvijek preporuča zapisivanje serijskih brojeva i fotografiranje vrijednih tehničkih uređaja i drugih vrijednih predmeta kako bi ih se lakše identificiralo.
Statistika:
Što se tiče provala u domove na području PU zagrebačke tijekom 2024. godine bilježimo 789 provalnih krađa u domove koje su u padu od 4,7 posto u odnosu na 2023. godinu kada bilježimo 828 provalnih krađa u domove.
Tijekom 2025. godine u prvih šest mjeseci na području PU zagrebačke bilježimo 283 provalne krađe u domove, koje su također u padu od 24,7 posto u odnosu na 2024. godinu kada bilježimo 376 provalnih krađa u domove.
Pozivamo građane da ukoliko se provala ipak dogodi, odmah pozovu policiju na 192. U svom domu ništa ne spremaju i ne diraju te se, kako se ne bi uništili korisni tragovi koji mogu pomoći u otkrivanju počinitelja, ne kreću po tom prostoru ako to nije nužno.
Hrvatska
PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.
Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.
I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.
U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje.
Hrvatska
USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?
Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.
Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.
Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.
Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.
Porast globalne srednje temperature zraka
Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.
Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.
Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.
Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.
Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.
To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.
Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.
Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.
Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.
Povećan rizik od suša i požara
Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.
Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.
Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.
Hrvatska
PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.
No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.
Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.
Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.
Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.
Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće
-
Svijet3 dana prijeTajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak





