Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba „Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru”

Objavljeno

-

u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je, u povodu 170. obljetnice njezinog djelovanja te u okviru manifestacije „Zagrli Zadar” otvorena izložba „Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.”

Na izložbi su predstavljena vrijedna tiskana izdanja proizašla iz tiskare znamenitoga mletačkog tiskara i humanista Alda Manuzija te njegovih nasljednika. Zbog svoje posebnosti ta su izdanja poznata pod nazivom „aldine”. Manuzio je objavljivao i tiskao djela grčkih i latinskih klasika, a prvi je u povijesti upotrijebio font koji danas poznajemo pod nazivom kurziv, odnosno italic.

– Oko 1488. godine odlazi u Veneciju, gdje svoje odlično poznavanje grčkog jezika i klasičnih starina koristi za pripremu djela antičkih pisaca za tisak.  Tadašnja Venecija nije bila samo grad, nego cijeli svijet. Grad je bio živahno središte trgovine, otvoren za strance i njihove ideje. Istovremeno, bio je prepun stvaralačke energije, jer su umjetnici i intelektualci iz cijele Europe dolazili medu njezine kanale u potrazi za nadahnućem. U Veneciji sklapa prijateljstva s brojnim učenim ljudima, medu kojima su bili i Erazmo Rotterdamski te Pietro Bembo, koji će kasnije postati njegovi bliski suradnici. To će mu iskustvo biti dragocjeno prilikom osnivanja vlastite tiskare, istaknula je prilikom otvaranja jedna od autorica Mihaela Šimat.

Prije uvođenja kurziva u tiskanje i mekog uveza knjiga, one su bile velike i teške te su se čitale naglas. Manuzijeve male knjige omogućile su tiho i privatno čitanje u slobodno vrijeme, bile su pristupačnije pa su se i više prodavale po cijeloj Europi. Osim kurziva Manuzio je izumio i modernu interpunkciju: točku kao završetak rečenice, zarez, apostrof, naglaske, točku i zarez te uvođenje uvlake za početak novog odlomka. U doba kada su knjige bile privilegij rijetkih, Manuzio je želio svijet u kojem bi pisana riječ bila dostupna svima, istaknula je Šimat.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. Josip Faričić zahvalio je Znanstvenoj knjižnici, posebice autorima Tomislavu Blaževiću i Mihaeli Šimat, što su izložbom omogućili ulazak u svijet renesanse, u kojoj su se oslobađali mnogi duhovi ranijih stoljeća, sa snažnom referencom i na antičko razdoblje.

– Venecija, kojoj je politički tada pripadao i velik dio Dalmacije, bila je jedno od vodećih europskih kulturnih sjedišta i jedno od najdinamičnijih sjedišta svojevrsne tiskarske industrije. Izum tiska nekih pola stoljeća ranije doista je učinio veliku revoluciju u europskoj kulturi i znanosti te omogućio veću diseminaciju znanja i ideja. Na taj način umnogome je pridonio popularizaciji znanosti, obrazovanja i naravno knjige kao stožernog elementa kulture.

U Zadru su se u različitim prigodama prikupljala tiskana djela, bez obzira je li riječ o knjigama, grafikama ili kartama, a među njima i ona koje je tiskala obitelj Manuzio. Aldo Manuzio sa svojim potomcima umnogome je zadužio europsku tiskanu kulturnu baštinu i velika je vrijednost da u Zadru imamo tiskana djela toga mletačkog tiskara. Ovo pozicionira i Znanstvenu knjižnicu kao jednu od najvažnijih znanstvenih i kulturnih točaka na našoj obali i u cijeloj domovini, istaknuo je rektor Faričić.

Ravnateljica Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan rekla je kako se ova ustanova s ponosom prisjeća 1855. godine kada je, vizijom i nesebičnom gestom Pietra Alessandra Paravije utemeljena javna knjižnica koja će kroz desetljeća postati jedan od ključnih stupova pismenosti, znanosti i kulturne baštine Zadra i šire hrvatske regije.

– Danas, s pravom možemo reći — ova knjižnica nije samo čuvarica znanja, već i živa povijest Zadra. Dok s ponosom slavimo bogatu prošlost, s osobitim zadovoljstvom ističem kako ova obljetnica donosi i novi početak. Od 2024. godine Knjižnica djeluje pod novim nazivom, Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru, čime je formalno postala sastavnim dijelom našeg Sveučilišta, s posebnom i važnom ulogom u znanstvenom, obrazovnom i kulturnom životu. Ova promjena nije samo administrativna. Ona simbolizira novo poglavlje: jače povezivanje s akademskom zajednicom, intenzivnije iskorake u digitalizaciji, veću dostupnost izvora znanja i još snažniju otvorenost prema korisnicima, istaknula je ravnateljica.

Vrijedne knjige tiskane su u Veneciji u 16. stoljeću, kada je Mletačka Republika dodatno fortificirala zadarski obrambeni sustav bastiona i utvrda, što je bilo povod da se ona organizira u okviru manifestacije „Zagrli Zadar”, kojom se obilježava upis serijskog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar”, s pripadajućom komponentom „Obrambeni sustav Zadra”. Autorima izložbe čestitale su uime Grada Zadra pročelnica za kulturu i šport Dina Bušić te uime Društva knjižničara Zadar predsjednica Matea Bakmaz.

Izložba će biti otvorena do 25. srpnja 2025., u radnome vremenu Knjižnice.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu