ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Zadarski studenti rekonstruirali nekadašnji način života transhumantnih stočara i sagradili pastirsku kuću na Biokovu
Studenti arheologije i studenti doktorskog studija Humanističke znanosti sa Sveučilišta u Zadru ovog su proljeća i ljeta sudjelovali u nekoliko aktivnosti koje su bile dio nastavnog procesa, ali i uspješne suradnje sa Sveučilištem SETU u Irskoj, ostvarene preko EU-CONEXUS projekta EchoEco voditeljice izv. prof. dr. sc. Silvije Bekavac. Kako bi istraživačke spoznaje stečenim u projektima DisKont i EcoEcho o transhumantnom stočarstvu, pastirskim selima i stanovima te suhozidnom graditeljstvu primijenili u praksi, odlučili su sagraditi pastirsku kuću na Biokovu.
Mistično Biokovo, sa svojom djevičanskom kulturnom baštinom, krije brojne tajne postanka, života i smrti prapovijesnih i povijesnih stočarskih zajednica. Bogato razvedeni krški reljef, strme gole stijene, česte zimske bure i topla i suha ljeta rezultirala su surovim ali i samoodrživim uvjetima življenja još od prapovijesnih vremena.
Taj najraniji period obuhvaća kompleksne kulturološke fenomene od formiranja Cetinske kulturne grupe pa do definiranja zajednica koje grčki putopisci i moreplovci Jadranom u svojim periegezama i periplima nazivaju Bulinima, Nestejcima i Manijcima. Ti indoeuropski stočari na Jadran dolaze iz istočne Europe, preko Panonske nizine, donoseći nove kulturološke postavke manifestirane u društvenim, ekonomskim, ideološkim i materijalnim značajkama. Promjene se očituju u pogrebnim običajima i sahranjivanju pokojnika pod tumulima, te u produkciji keramike, i umjetničkom oblikovanju i dekoriranju.
Osnovna gospodarska grana bilo je stočarstvo, i to ono transhumantno, koje je podrazumijevalo kombiniranje zimske i ljetne ispaše, za što planina Biokovo pruža izvrsne mogućnosti. Stoka, u prvom redu ovce i koze, ne samo da je bila izvor hrane, već je osiguravala i stvaranje proizvoda kojima se moglo trgovati. Biokovo, koje je tijekom ljetnih mjeseci služilo za ispašu, predstavljalo je direktni komunikacijski put zaleđa s priobaljem. Čuvajući stada na planini, biokovski stočari mogli su se s lakoćom spustiti do obale i prodati viškove svojih proizvoda (meso, vuna, sir, mlijeko, koža, kostrijet) u pristaništima. Ovakav način života na Biokovu je bio zastupljen sve do sredine 20. stoljeća, do kada je transhumantno stočarstvo bilo glavno zanimanje ljudi na Pirinejima, Alpama, Karpatima i planinama Balkana.
– Nastavni i istraživački cilj bio je dokazati da obrasci naseljavanja, način poljoprivrede i korištenja prirodnih resursa, prehrana i pogrebni običaji stočarskih zajednica Biokova predstavljaju idealan tip samoodrživog načina života bez degradacije i invazivnih promjena u okolišu, kaže Bekavac.
Pastirska sela i dnevni život stočara nadopunjena su istraživanjima kulturnog krajolika, osobito u segmentu arhitekture i prostorne dispozicije stambene arhitekture i infrastrukturnih elemenata na teritoriju pastirskog sezonskog sela Podglogovika. Istraživačkom metodologijom nastojalo se objediniti sve faktore koji su utjecali na život zajednica tijekom bogate povijesti te interpretirati materijalne, kulture ostatke, tehnologije i načine života u ovom zaista jedinstvenom krajobrazu.
Podučeni istraživačkim spoznajama stečenim u projektima DisKont i EcoEcho o transhumantnom stočarstvu, pastirskim selima i stanovima te suhozidnom graditeljstvu planine Biokova, studenti su odlučili sagraditi pastirsku kuću. Pothvat je proveden početkom lipnja ove godine u sklopu kolegija „Uvod u eksperimentalna arheologija” čiji je nositelj prof. Silvia Bekavac. Studenti su uz logističku pomoć planinara Rikija, Jure, Antiše, Denija i Marina te prof. dr. sc. Željka Miletića i asistentice Antonele Čelan, obavili teški i zahtjevni pothvat i naučili se brojnim graditeljskim vještinama korištenim od prapovijesnih vremena.
– Za rekreiranje cijelog procesa izabrali smo položaj kod planinarske kuće „Slobodan Ravlić” kod Lokve u Parku prirode Biokovo, usred ljetnih pasišta za stoku, na visini od gotovo 1.500 metara. Primitivnim alatima lomili smo kamen, grubo ga priklesavali i slagali u suhozidove. Ilovača iz nedalekog ležišta poslužila je za fugiranje zidova, a sasušene borove i bukove grane za krovnu konstrukciju vezanu konopcima od konoplje. Zbog nedostatka vremena potrebnog da se pobere i sasuši trava zimica, jedini kompromis u odnosu na originalni proces bilo je postavljanje pokrova od slame, ističe Bekavac.
Velika se pažnja posvetila i mogućoj ishranih biokovskog čovjeka, a rezultati tog istraživanja upućuju na konzumiranje namirnica koje su u velikoj mjeri i danas zastupljene u našoj ishrani (žitarice, mahunarke, zelje, mlijeko, med itd.) U suradnji sa šefom Michaelom Queenom sa South East Technological University Waterford, u sklopu EU-CONEXUS Student Research Huba, kojeg su mentorirale doktorske studentice, asistentice na Odjelu za povijest umjetnosti, Dora Štublin i Antonela Čelan, uspješno su rekonstruirana jela s biokovskih obronaka. Tijekom istraživanja na terenu a u sklopu radionice eksperimentalne arheologije u koju su bili uključeni studenti, istraživale su se stare sorte, pripremala tradicionalna jela i pića. Od vrškova borova i biokovskog meda proizvela se i biokovska rakija – Slatka bodlja.
Još se jednom pokazalo kako je jedini mogući način razumijevanja i rekonstruiranja minulog vremena i života naših predaka boravak i buđenje u tom surovom krškom krajoliku. Niski oblaci i mirisi borove šume tamo su na doticaju ruke i čula, daleko od civilizacije i suvremene užurbanosti i visoko iznad svakodnevice gdje je zrak rjeđi, a misli bistrije.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





