ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA S VOŠTARNICE / Zgrablić na misi s činom posvete Presvetom Srcu Isusovu: “Srce nije suprotnost razumu, nego njegovo produbljenje”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na blagdan Presvetog Srca Isusova u istoimenoj župnoj crkvi na Voštarnici u Zadru u petak, 27. lipnja.

Za vrijeme te mise, nakon Popričesne molitve, klečeći pred kipom Srca Isusova, mons. Zgrablić predvodio je čin posvete hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovom. Misa je počela nakon što su pet minuta od 19 sati zvonila zvona katedrale sv. Stošije, koja su se čula i do crkve na Voštarnici koja se nalazi uz obalu, nasuprot gradskog Poluotoka.
Nadbiskup je u propovijedi govorio o srcu kao „proročkom prostoru otpora površnosti čovjeka, nutarnjem središtu slobode i mjestu identiteta“ čovjeka.
„Srce je prostor gdje se rađaju unutarnje borbe, moralne odluke, iskrena molitva, iskustvo Boga – ali i tjelesna prisutnost, osjećaji, osjetilna percepcija. Srce nije suprotnost razumu, nego njegovo produbljenje“, poručio je nadbiskup, upozorivši da „moderno društvo često dijeli čovjeka: reducira ga na razumski stroj koji obrađuje informacije, računa i analizira ili na instinktivno biće koje konzumira, traži užitak i reagira. U oba slučaja izostaje srce koje je integracijska snaga osobe“, naglasio je nadbiskup.

Istaknuvši da je „srce sposobno povezati racionalno i emocionalno, biološko i duhovno, tjelesno i nadnaravno“, mons. Zgrablić je rekao da srce ne predstavlja „samo osjećaj, nego unutarnje središte slobode, savjesti i smisla“.
„Bez srca, čovjek postaje duhovno nepovezan, podijeljen u sebi, a time i pogodan za manipulaciju, ideologije i prazna obećanja. U svjetlu vjere, shvaćanje srca vraća čovjeku dostojanstvo, jer naglašava njegovu unutarnju sposobnost za istinu, dobrotu i svetost“, poručio je nadbiskup.
Naglasio je da čovjek u srcu razumije sebe, jer osoba nije samo „zbroj svojih odluka ili svojih funkcija u društvu“, nego je čovjek „srce koje nosi njegovu najdublju istinu, čežnje, rane, odgovore, nadanja i ljubavi. Srce je ono po čemu sam ‘ja’ neponovljivo ‘ja’“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Svijet je opterećen „materijalnim sadržajem, brzom izmjenom informacija i stalnim zahtjevima učinkovitosti“ te „čovjeku prijeti opasnost da živi izvana prema unutra, umjesto iznutra prema vani“, da živi imati, umjesto biti, poručio je nadbiskup. „Ako gledamo sebe iznutra, iz srca, onda ono što srce simbolički označava, poziva nas da stanemo, osluhnemo i ponovno pronađemo tišinu u kojoj Bog progovara u našoj nutrini“, potaknuo je predvoditelj slavlja.

Upozorio je da „život bez promatranja svega oko sebe i u sebi, bez nutarnjeg promišljanja o sebi, postaje mehanički – čovjek funkcionira, ali ne živi punim životom. Srce kao simbol za središte ljudske osobnosti, poziva nas da zastanemo i odgovorimo na važna pitanja: Tko sam ja? Zašto postojim? Što me pokreće? Koji je smisao moga života“, poručio je mons. Zgrablić.
U traženju odgovora na ta pitanja, „srce je proročki prostor otpora površnosti čovjekovog života. Srce se ne zadovoljava samo informacijom, nego traži istinu. Srce ne pristaje na hod bez cilja, nego traži smjer prema cilju. Naše srce nas poziva da ne živimo izvanjsku formu bez sadržaja, nego nas upućuje na to kako život ima izvor i dubinu“, poručio je nadbiskup, rekavši da u „Isusovom Srcu nalazimo odgovor na svako ljudsko pitanje, smisao u nesigurnostima, mir u trenucima nemira“.

Srce Isusovo „razumije naše boli i rane, prihvaća naše slabosti daje nam snagu kada je nemamo“, ono je izvor utjehe i života. „Srce Isusovo, probodeno na križu, otkriva nam puninu evanđeoske poruke, ljubavi koja se daje do kraja, do zadnje kapi krvi, ljubavi koja se ne povlači pred patnjom niti pred križem.
U otvorenoj Kristovoj rani vidimo znak njegove patnje, ali i neizmjerno svjedočanstvo Njegove ljubavi prema svakome od nas. Taj izvor i rijeka milosti ne presušuju; ta milost teče kroz povijest, kroz sve generacije, donoseći život, oprost i obnovu. Srce Kristovo ostaje trajno otvoreno za svakoga tko mu se približi s vjerom. Ono nije zatvoreno ni pred jednim grešnikom, pred nijednim ranjenim srcem“, ohrabrio je nadbiskup, rekavši da je Isusovo srce znak „ljubavi koja ne poznaje granice“.

U Isusovom srcu „prepoznajemo otajstvo Božje ljubavi koje nadilazi svaku ljudsku logiku. Ta je ljubav trajna, ne prolazi, ne mijenja se. Kada klečimo pred Presvetim Srcem, klečimo pred stvarnošću Božje prisutnosti, pred božanskom ljubavi koja je postala opipljiva, ranjiva i dostupna svakom čovjeku. Kada kleknemo pred Presvetim Srcem, otvaramo vrata vlastitih srdaca da u njih uđe Kristova ljubav koja iscjeljuje i obnavlja“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da kada se čovjek predaje Presvetom Srcu, „ne predaje se nemoći, već pobjedi ljubavi nad svakom tamom“.
Nadbiskup je rekao da posveta Presvetom Srcu Isusovu potiče na povratak Božjoj ljubavi očitovanoj u Isusu, da od nje učimo kako ljubiti jedni druge.

Čin posvete je „trenutak milosti i milosrđa, trenutak kada se naše molitve uzdižu prema nebu, povezane s glasom zvona koje su se u 19 sati oglasila diljem cijele Hrvatske. Slaveći ovu svetu liturgiju, u zajedništvu sa svim biskupima i svećenicima diljem Hrvatske, predajemo Gospodinu svoje živote, svoje obitelji, svoje molitve i sve naše zavjete. Naš narod, ujedinjen u ovoj molitvi, pod zaštitom Presvetog Srca Isusova, predaje se Njemu s povjerenjem i nadom. Ovo je trenutak zajedništva, trenutak kada se hrvatski narod, u duhu jedinstva i molitve, predaje Srcu koje nas nikada ne napušta“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da posveta Srcu Isusovom „nije samo simboličan čin, već predanje našeg srca koje kuca za Krista te živi u vjeri i povjerenju u Njegovu božansku ljubav“.
„Čin posvete je molitva, ali i potvrda našeg krsnog saveza s Bogom, da ćemo tražiti Njegovo srce u svakodnevnim situacijama, da ćemo znati predati sve naše brige Onome koji je dao svoj život za nas da bismo mi imali život u punini. Neka posveta bude trenutak obnove i snage za cijelu našu domovinu i preobrazbe našeg naroda“, rekao je mons. Zgrablić.

Potaknuo je vjernike da predaju Srcu Isusovom obitelji, djecu, bolesne, starije, sve koji trpe, „jer Isusovo Srce sve obnavlja“. „Neka hrvatski narod i hrvatska domovina pronađu u Presvetom Srcu Isusovom sidro sigurnosti. Neka nas Srce Isusovo vodi, krijepi i jača, kako bismo, ukorijenjeni u ljubavi Kristovoj, donosili rod života, mir i svjetlost svijetu“, poručio je propovjednik.
Pozvao je vjernike na ustrajnost u pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu, na molitvu Zlatne krunice i Litanija Presvetog Srca Isusova.
„Te pobožnosti nisu samo riječi, već povjeravanje cijeloga bića Presvetom božanskom Srcu Isusovu koje nas nikada ne napušta. Neka naša molitva i predanje Presvetom Srcu Isusovu ne stane s ovom posvetom danas, već neka se svakodnevno izlijeva iz naših srdaca“, potaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Na kraju mise, župnik Voštarnice fra Bojan Rizvan zahvalio je svima koji su doprinijeli u pripremi župne proslave i dobročiniteljima župe koji svojim djelovanjem oživotvoruju duh Srca Isusova koje se daruje. Ujedno je fra Andriji Bilokapiću, djelatnom u toj župi, čestitao zlatni svećenički jubilej, 50 godina svećeništva, od čega je 40 godina fra Andrija djelatan među franjevcima i vjernicima u Zadru.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





