ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Nadbiskup Zgrablić posvetio župnu crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Lisičiću
Za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Lisičiću, tu je novoizgrađenu crkvu u subotu, 21. lipnja, posvetio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Koncelebrirala su osmorica svećenika, među kojima i župnik Lisičića don Alojzije Knežević i don Anđelko Buljat, dekan Benkovačkog dekanata.

Nekadašnju župnu crkvu čija je gradnja bila dovršena 1982. godine, uvelike radom sâmih župljana Lisičića koji su cijeli prezbiterij svojim rukama bili obložili kamenom po kojem je poznato to mjesto, srbijanski agresor srušio je 1991. u Domovinskom ratu. Mjesto Lisičić u Benkovačkom dekanatu bilo je stradalo duhovno i materijalno. U Domovinskom ratu, iz Lisičića su ubijeni hrvatski branitelj Zvonko Kutija i četvero civila, a branitelj Ivan Budan je nestao. U sjećanje na njih, spomen – obilježje s korpusom Krista i hrvatskim jarbolom nalazi se u blizini župne crkve u središtu mjesta koje broji približno 300 stanovnika.
„Posveta crkve je novi početak – početak boljeg svijeta za narod koji će se u njoj okupljati. Nije lako ponovno graditi novu crkvu nakon rušenja. Ova crkva nije srušena samo fizički. S njom su rušeni i životi, domovi, sjećanja, nanesene su duboke duševne rane. No, ponovnom gradnjom crkve, niste dopustili da zadnja riječ pripadne mraku. Vjerovali ste da Gospodin može obnoviti ne samo zidove, nego i srce naroda“, poručio je mons. Zgrablić župljanima Lisičića, ohrabrivši da se i nakon životnih udaraca bolesti, gubitaka, rušenja i poraza, s Bogom sve može ponovno podići.

„Činom posvete crkve ne posvećujemo samo kamen, beton i drvo, već živom vjerom slavimo Boga i utvrđujemo se u vjeri naroda koji nije dao da mu se uzme ono što ga veže s Nebom. Posvećujemo novu crkvu Rođenja BDM, mjesto koje su neprijatelji srušili, ali koje je vaša vjera ponovno podigla“, poručio je nadbiskup Lisičićanima, rekavši kako „Bog ne obećava da neće biti patnje, ali obećava da nas u patnji neće napustiti.
Ako je Hram njegovog tijela bio srušen, ali uskrsnućem proslavljen, onda i naši ‘hramovi’ – obitelji, odnosi, zajednice, nisu izgubljeni dok god se Bogu predajemo. U svakom razvaljenom hramu našeg života, Bog već vidi novi temelj. Gdje mi vidimo kraj, On vidi početak. To je snaga uskrsnuća“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je zahvalio svima koji su doprinijeli ostvarenju toga svetog zdanja: graditeljima, obrtnicima, radnicima i majstorima, što su svojim radom utkali dio sebe u taj dom molitve, poželjevši da crkva uvijek bude mjesto susreta Boga i čovjeka, molitve, mira i zajedništva.
Zahvalio je i svim dobročiniteljima i darovateljima koji su velikodušno pružili financijsku pomoć, materijalna dobra, usluge i pomogli su ostvarenje toga sna. Zahvalio je i svima koji su s ljubavlju uređivali okoliš crkve i popločali ga kamenom, kao i svim župnicima „koji su neumorno vodili, poticali i molili da se ta crkva izgradi ne samo u kamenu, nego i u zajedništvu i vjeri naroda“.

Mons. Zgrablić je zahvalio i blagopokojnom zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi i don Srećku Petrovu, bivšem ekonomu Zadarske nadbiskupije, „na podršci i vodstvu tijekom gotovo cijelog procesa izgradnje crkve“.
Liturgijskim obredom, posvetiti crkvu znači „označiti je za Boga – jer je on svet, kao sveto mjesto, kuću molitve, mjesto živog susreta s Kristom. Graditi crkvu može i graditelj, ali posvetiti crkvu može samo vjera. Bez posvete, crkva je samo građevina. Posvetom postaje Hram, dom Božji među nama“, istaknuo je mons. Zgrablić, u tom kontekstu istaknuvši značenje riječi ‘svetost’.

„Na hebrejskom, riječ svet – quadoš, dolazi od glagola koji znači ‘sjeći, odijeliti’. To znači da je crkva prostor koji je odvojen, odijeljen od svakodnevne upotrebe, od svega što je profano, svjetsko, od svega što nije posvećeno. Posvetiti crkvu, dakle, znači izdvojiti nešto za Boga“, rekao je nadbiskup.
Pojasnio je i obredne znakove koje uključuje posveta crkve: „škropljenje oltara i zidova svetom vodom, pomazanje krizmanim uljem zidova crkve i oltara, kađenje, paljenje vatre i svijeća na oltaru – svi ti znakovi izražavaju da se ta građevina trajno predaje u službu Bogu.
Škropljenje blagoslovljenom vodom označuje čišćenje i novi početak – želi nas podsjetiti na krštenje. Pomazanje uljem označuje pomazanje Duha Svetoga. U Svetom Pismu, ulje je bilo znak Božjeg izabranja, zaštite i snage. Svećenici, proroci i kraljevi u Starom zavjetu pomazani su uljem kao vanjski znak, da ih Bog postavlja za posebnu službu. Kad se pomazuju oltar i zidovi crkve, označuje se da je ta građevina zauvijek posvećena Bogu i da Duh Sveti prebiva i djeluje u tom prostoru“, poručio je nadbiskup. To simbolizira i da smo na krštenju i potvrdi bili pomazani, postali smo hram Duha Svetoga. Stoga je i Isusovo čišćenje Hrama poziv da očistimo vlastitu nutrinu, rekao je predvoditelj slavlja. Za to nam je potrebna duhovna higijena: ispitivanje savjesti, ispovijed, molitva i čitanje Božje riječi.

„Potrebno je izbaciti iz duše ono što guši povjerenje u Boga, što zaklanja svjetlo vjere, što otupljuje ljubav. Čista duša i posvećena crkva postaju pravo mjesto susreta s Bogom“, rekao je mons. Zgrablić.
Nadalje, u obredu posvete, „paljenje plamena i kađenje simboliziraju molitvu i Božju prisutnost. Kad se tamjan pali na oltaru, dim koji se uzdiže simbol je Kristove žrtve koja se uzdiže Ocu. Kao što se dim ne zadržava na zemlji, nego se uzdiže prema nebu, tako i liturgijski čin kađenja uzdiže sve naše molitve, zahvale, nade i boli Bogu. To je izraz da zajednica, s Kristom, prinosi sebe Ocu. Oltar je mjesto toga uzdignuća, a tamjan to vizualno i duhovno očituje.
To je i znak da se na oltaru ne događa nešto apstraktno ili samo simbolično, nego stvarno – tu se slavi euharistija, spomen – žrtva, posadašnjenje Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Paljenje tamjana na oltaru naviješta da Krist, koji se jednom zauvijek prinio za nas, i dalje ostaje prisutan u svakoj misi i živoj zajednici koja ga vjerno slavi. Paljenje svijeća označuje Krista, Svjetlo svijeta“, rekao je nadbiskup.

Izgradnju crkve najvećim dijelom financirala je Zadarska nadbiskupija. Završno uređenje crkve trajalo je godinama, osobito u sanaciji velikog vlaženja crkve čija je obnovljena gradnja u sadašnjem novoizgrađenom obliku bila dovršena 2001. godine, što su prilozima pomogli župljani Lisičića, darujući svoj doprinos u novcu, materijalu i uslugama, kao i dobročinitelji iz cijele Hrvatske i šire. Izvođač građevinskih radova crkve bilo je poduzeće Oziris iz Zadra.
Po povratku u mjesto nakon oslobodilačke akcije Oluja, dok se nije izgradila nova crkva 2001. g., Lisičićani su se okupljali u prostoru škole u svom mjestu koja im je služila kao bogoslužni prostor za slavlje svih sakramenata.

Župljanima je na njihovom doprinosu i svim dobročiniteljima zahvalio i župnik Knežević. Župljani Lisičića prigodno su darovali mons. Zgrablića domaćim proizvodima i kamenoklesarskim radom, reljefom u kamenu s prikazom župne crkve u Lisičiću.
Iz Lisičića rodom je i fra Stanko Bačić (1916.-2003.), povjesničar i pisac, kojemu su Lisičićani u zahvalno sjećanje podigli brončano poprsje ispred župne crkve 2023. godine.

Fra Stanko je djelovao u Kninu, Imotskom, Šibeniku, Visovcu, Splitu, Sumartinu i Karinu. Proučavao je djelovanje franjevaca u Dalmaciji i demografski razvoj u zadarskom i šibenskom zaleđu. Autor je više djela, među kojima i knjiga „Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji“ (1991.) te „Franjevci u Zadarskoj nadbiskupiji i Ninskoj biskupiji“ (1995.).
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: Do sredina srpnja privremena regulacija prometa – Put Nina i Stanka Vraza
Obavještavaju se vozači u cestovnom prometu da će zbog izvođenja radova društva Strabag d.o.o. na izgradnji kružnog raskrižja ulica Put Nina i Stanka Vraza u Zadru, od dana 24. lipnja 2026. (srijeda) do 17. srpnja 2026. na snazi biti privremena regulacija prometa.
Za vrijeme izvođenja radova promet će se odvijati naizmjenično jednim prometnim trakom pomoću prometnih svjetla (semafora).
“Pozivamo sve sudionike u prometu na strpljenje i poštivanje znakova privremene regulacije prometa. Zahvaljujemo na razumijevanju”, poruka je iz Grada.

ZADAR / ŽUPANIJA
IZ GRADA: Za upise u zadarske vrtiće stigle 1.084 prijave, do kraja godine bit će upisana sva djeca koja ostvaruju pravo upisa!
Već do kraja ove godine bit će 446 novih mjesta u vrtićima na području Zadra.
Grad Zadar bilježi rekordne upise u dječje vrtiće, stiglo je 160 prijava više nego prošle godine.
Od rujna ove godine u vrtić će krenuti 120ero djece više nego prošle godine, a do konca pedagoške godine 2026./2027., odnosno do kraja prvoga tromjesečja 2027., u vrtićima na području Grada Zadra bit će još 446 upisnih novih mjesta.
„Ove godine, unatoč većem broju prijava napokon dolazimo nadomak ostvarenja višegodišnjeg cilja Grada Zadra, a to je da sva djeca dobiju mjesto u vrtiću. U toj smo poziciji zahvaljujući donesenom proračunu i EU fondovima, i zato smo intenzivirali građevinske radove na tri velika vrtića koji se završavaju u ovoj godini. Kad budu otvoreni, sva prijavljena djeca s uvjetima dobit će mjesto u vrtiću. Novih 446 mjesta već ove godine bit će u DV Crvene Kuće, DV Smiljevac i PO Ričine.“ kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da se početkom iduće godine očekuje otvaranje DV Pčelica, a do kraja 2027. i otvaranje PO Kolovare.
Od jeseni ove godine, nakon dovršetka radova i dobivanja svih potrebnih dozvola za rad objekata na kojima su radovi pred završetkom, bit će na raspolaganju 306, a početkom 2027. godine još 140 slobodnih mjesta u vrtićima kojima je osnivač Grad Zadar.
Dječji vrtići kojima je osnivač Grad Zadar proveli su postupak elektroničkog upisa od 8. do 15. svibnja 2026. godine za pedagošku godinu 2026./27.
Prema službenim podacima, u otvorenom upisnom roku zaprimljena je ukupno 1084 prijava, odnosno 160 prijava više nego protekle godine, od toga: 686 prijava za Dječji vrtić „Radost“ Zadar, 345 prijava za Dječji vrtić „Sunce“ Zadar i 53 prijave za Dječji vrtić Latica Zadar .
Ove godine u ljetnom upisnom roku upisano je 439 djece (236 djece vrtićke dobi I 203 jasličke dobi). Broj djece koja nisu ispunila uvjete za upis je 221.
Djeca koja nisu ispunila uvjete za upis u vrtiće ne ispunjavaju uvjete poput adrese stanovanja, dobi i nepotpune liječničke dokumentacije. O tome su obaviješteni roditelji i imaju pravo prigovora.
U pristiglim prijavama više je od 380 dvostrukih prijava. S obzirom na tu činjenicu, očekuje se da će prema zasad obrađenim podacima, neupisano ostati 64ero djece.
„Ove brojke pokazuju jasnu tendenciju porasta interesa za upis djece u vrtiće kojima je osnivač Grad Zadar, što je višestruko važno za razvoj i dobrobit djece, ali i za zajednicu u cjelini. Porast broja upisa pozitivno utječe na društvo u cjelini. Više djece u obrazovnim ustanovama znači bolje rezultate u obrazovanju, veću socijalnu uključenost te dugoročno jačanje zajednice.“, istaknula je Tihana Magaš, pročelnica UO za odgoj i školstvo Grada Zadra te dodala da ova godina donosi ovu energiju i optimizam, u obrazovni sustav i kvalitetnu budućnost našega grada.
- * Na ovom LINKU su bodovne liste prvenstva. Jasno je naznačeno kad će djeca koja trenutačno nisu upisana imati svoje mjesto u vrtiću, odnosno ta djeca bit će naknadno upisana nakon dovršetka izgradnje novih vrtića tijekom jeseni 2026. godine, odnosno do kraja ove godine.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvoren 15. Međunarodni festival čipke u Pagu
Svečanim programom na kojem su se isprepleli tradicija, glazba i kulturna baština u Pagu je otvoren 15. Međunarodni festival čipke, jedna od najznačajnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promicanju čipkarske baštine u Hrvatskoj i Europi.
Festival je okupio brojne goste iz Hrvatske i inozemstva, predstavnike državnih institucija, kulturnih organizacija, turističkog sektora te čipkarice iz deset europskih zemalja. Tijekom narednih dana Pag će ponovno biti međunarodno središte čipkarstva i mjesto susreta kultura, tradicija i kreativnosti.
Na Festivalu sudjeluju predstavnice Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske, potvrđujući međunarodni značaj festivala i ugled koji paška čipka uživa diljem Europe.
Okupljenima su se prigodnim govorima obratili predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak” Neda Oros, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, gradonačelnik Paga Stipe Žunić te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade, župan Josip Bilaver.
Gradonačelnik Žunić naglasio je kako iza svakog prepoznatljivog uzorka paške čipke stoje ruke i strpljenje žena koje su vještinu njegovale kroz desetljeća.
„Zahvaljujući njima čipka danas nije samo nasljeđe – ona je živa tradicija koja se razvija, ali ne gubi svoju bit. Ovaj festival upravo je prostor susreta te tradicije i sadašnjosti – susreta naših čipkarica s gostima iz drugih zemalja, razmjene znanja, iskustava i prijateljstava koja nadilaze granice. To je ono što ovu manifestaciju čini posebnom: nije riječ samo o izložbi, već o pravom kulturnom dijalogu koji Pag povezuje sa svijetom”, rekao je gradonačelnik Žunić i zahvalio svim čipkaricama koje festivalu pružaju podršku.
Župan Bilaver svečano je otvorio 15. Međunarodni festival čipke. U svom obraćanju zahvalio je organizatorima, sudionicima i brojnim gostima koji su svojim dolaskom podržali manifestaciju te istaknuo važnost događanja koja povezuju zajednicu, čuvaju identitet i prenose tradiciju na mlađe naraštaje.
„Kada bismo otoke označavali bojama, Pag bi bez imalo sumnje bio otok bjeline – kamena, soli i čipke. Od kamena je sazdan ovaj poseban grad čije ulice pričaju stoljetne priče. Sol je stoljećima hranila život Paga, a paška čipka postala je njegov najnježniji i najplemenitiji simbol”, ustvrdio je Bilaver.
Odao je priznanje generacijama čipkarica koje su strpljivo prenosile znanje i umijeće izrade čipke s koljena na koljeno, čime su sačuvale jedno od najvrjednijih obilježja paške i hrvatske baštine. Posebno je naglasio kako je paška čipka, kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i dio svjetske kulturne baštine, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske tradicije.
„Priznanje pripada svim vrijednim ženama koje su kroz povijest njegovale tradiciju paške čipke i strpljivo ustrajale u svakom njezinu detalju”, poručio je Bilaver.
Zahvalio je također redovnicama, galerijama, kulturnim ustanovama i pojedincima koji su svojim radom pridonijeli očuvanju dokumentacije, uspomena i znanja vezanih uz pašku čipku, kao i Gradu Pagu, organizatorima, članovima kulturno-umjetničkih društava te najmlađim sudionicima programa koji jamče nastavak prenošenja tradicije na buduće generacije.
Organizatori festivala su Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Društvo paških čipkarica „Frane Budak”, uz pokroviteljstvo predsjednika RH, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije i županijske Turističke zajednice.
Svečani program otvorenja dodatno su obogatili nastupi Gradske glazbe Pag, Dragice Fabijanić i Jelkice Tičić koje su izvele tradicionalne paške napjeve, Klape Galiota, Zadar Strings Quarteta, plesne udruge Kissa, najmlađih članova KUD-a Družina te popularne vokalne skupine Voxford.
Tijekom festivalskih dana posjetitelje očekuju izložbe, radionice, stručna predavanja, modna revija „Nosiva tradicija”, sajam „Najbolje od Paga”, susreti čipkarica te bogat kulturno-zabavni program koji slavi umijeće izrade čipke i bogatu kulturnu baštinu Paga.
-
magazin1 dan prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin19 sati prijeFOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeU ZADRU PREDSTAVLJENA KNJIGA „EVO ME“ / Ksenija Abramović: “Bog ne pokazuje cijeli put, nego sljedeći korak”





