Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Zgrablić na misi za kraj akademske godine: “Uspjeh se ne mjeri samo ocjenama i titulama, već time koliko smo ljudi”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misu zahvalnicu za akademsku 2024./25. godinu Sveučilišta u Zadru u nedjelju, 22. lipnja, sa svečanim Tebe Boga hvalimo, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Misa zahvalnica je poziv „da iz svega što smo doživjeli ponesemo ne samo znanje, nego i mudrost; ne samo informacije, znanstvene alate i titule, nego i povjerenje u Boga koji ide s nama“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je na kraju akademske godine dobro stati zbog sabiranja rezultata, umora, ali i zbog smisla.

„Prebrzo prelazimo iz roka u rok, iz semestra u semestar, a malo zastajemo kako bismo rekli jednostavno, a važno: Hvala. Zahvalnost je više od uljudnosti i pristojnosti: ona je čin slobode, govor srca, riječ molitve. Tko zahvaljuje, prepoznaje da nije samo svojim snagama sam dosegnuo puno toga, nego vidi još širu sliku svoga nastojanja, truda i djelovanja“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da nas „zahvalnost uči istini i poniznosti, ali i radosti“.

Poručivši kako je važno da Bogu, izvoru svega dobra, zahvalimo za proteklu akademsku godinu sa svim njenim trenucima: lakima i teškima, jasnima i zbunjujućima, nadbiskup je istaknuo da je, liturgijski, zahvaljivati Bogu čin pobožnosti, ali i duboki čin vjere.

„Zahvalnost u euharistiji nas podsjeća tko je izvor svakog dara, tko je nositelj naše svakodnevice i tko jedini vidi sve neizrečeno: trud, umor, male uspjehe i tihe pobjede. Zahvalnost pred Bogom uči nas da je sve Božja milost, da ništa nije samo naše postignuće, nego dio veće priče u kojoj Bog djeluje u nama“, naglasio je nadbiskup.

Razmatrajući Isusovo pitanje učenicima: „A vi, što vi kažete, tko sam ja?“ u navještenom Evanđelju, nadbiskup je rekao da to „nije akademsko pitanje, ispit i provjera znanja. To je pitanje osobnog identiteta i vjere. Isusovo pitanje učenicima ne traži pametan odgovor, nego iskreno srce“, naglasio je mons. Zgrablić, istaknuvši da „vjera nije informacija, nego osobni odgovor“.

„Kada u akademskoj zajednici gotovo sve mjerimo uspjehom, količinom položenih ispita, brojem pročitanih knjiga, znanstvenih radova i citata u raznim znanstvenim radovima, Isus nas podsjeća da znanje nije isto što i Mudrost, da informacije nisu isto što i Istina, da znanstveni alati nisu isto što i Život. Vjera nije prepričavanje tuđih mišljenja ili znanstvenih otkrića, utvrđivanja i pojašnjavanje određenih Božjih zakonitosti. Vjera je osobni stav, osobna odluka, čin osobne volje i opredjeljenje srca. Vjerovati znači imati udjela u Božjem životu“, poručio je mons. Zgrablić, potaknuvši sve da odgovore na pitanje: „ Tko je Isus Krist za mene?“.

„Je li Isus za tebe samo jedan od likova iz djetinjstva, iz tradicije, povijesti, s vjeronauka ili Onaj tko ide s tobom kroz stvarne izazove života, sumnje, krize“, upitao je mons. Zgrablić, istaknuvši da Petrov odgovor Isusu: „Ti si Krist – Pomazanik Božji“, pokazuje kako „Petar ne ponavlja tuđa mišljenja, nego izriče ono što je njegovo srce osjetilo, ali to nije spoznao „po krvi i tijelu“, nego po Duhu koji mu je to nadahnuo, po onome što je spoznao po duhovnoj inteligenciji svoga srca“.

Cilj vjernika „nije samo da znaju što više, nego da jasnije prepoznaju djelovanje Duha Svetoga u sebi i drugima; da nam vjera bude kompas i u znanosti, poslu, obitelji, međuljudskim odnosima. Vjera bez osobnog odnosa s Kristom ostaje teorija, a odnos s Kristom ne gradi se samo riječima, već životom, kroz odluke, ponašanja, reakcije. Osobni odgovor na Kristovo pitanje postaje čin unutarnje hrabrosti.

U zajedništvu s Kristom i osluškujući Duha Svetoga, znanje se pretvara u smisao, a učenje u mudrost. Zato je vjera u Isusa najvažniji kapital koji se može ponijeti iz akademske godine“, poručio je nadbiskup.

Rekavši kako nam „Isus otkriva Božju logiku u kojoj nema slave bez predanja i života bez žrtve“, mons. Zgrablić podsjetio je da je akademska godina „donijela i neispavane noći, stres zbog nekih zadataka i rokova, mentalni pritisak, neuspjele ispite, sumnje u vlastite sposobnosti, ponekad i pitanja: Jesam li na pravom putu? Ima li sve ovo smisla“.

„Isus ne uljepšava stvarnost – on pokazuje istinu, da put koji vodi prema punini života prolazi i kroz teškoće. Ali, ako vjerujemo, ne ostajemo sami. Krist ide ispred nas, ne da nas promatra s visoka, nego kao onaj koji je već prošao najdublju tamu. On postaje snaga u našim križevima i naporu životnog puta“, rekao je nadbiskup.

Potaknuo je na zahvalnost za uspjehe, „ali i za naše borbe i križeve, jer nas to izgrađuje. U njima se rađala naša pozitivna otpornost, dubina i istinska vjera.

U svijetu koji nas poziva da budemo bolji od drugih, da skupljamo bodove, certifikate, preporuke, nagrade, priznanja, Isus predlaže drugačiji put: ne čuvaj život samo za sebe, daruj ga“, poručio je predvoditelj slavlja, rekavši da nas „Isus poziva na život koji nije zatvoren, nego otvoren, dostupan, koji se dijeli.

Naš život u Božjim očima ne mjeri se uspjesima po ljudskim mjerilima, nego dobrom koje smo učinili, zahvalnošću koju smo iskazali, poniznošću koju smo živjeli, mjerom kojom smo se darovali, pomoći u kojoj smo prosvijetlili drugoga da bude bolji, radošću kojom smo usrećili drugoga.

Isus nas poziva na drugačiji pogled na uspjeh, u kojem se ne mjeri sve ocjenama, bodovima i titulama, već time koliko je čovjek po mjeri Kristovoj“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Upozorio je kako „u društvu koje nagrađuje vidljivost i učinkovitost, lako zaboravimo tihu svakodnevnu svetost: kada nekome ustupiš vrijeme, strpljenje, rame za oslonac. Isus nam pokazuje da najdublji trag ostavlja onaj tko se daje, koji umire sebi, a ne onaj tko se sebično štiti i gomila materijalna dobra“.

„Isus traži da budemo darežljivi u vremenu, pažnji, suosjećanju. Taj model trebaju Crkva, znanost, akademska zajednica i svaka osoba: ljude koji ne žive da bi sačuvali sebe, popeli se na ‘viši položaj’, nego da bi oblikovali svijet u sebi i oko sebe u svjetlu Evanđelja, po Božjoj mjeri“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

U misi su koncelebrirali umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, svećenici, predavači na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, među kojima i dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj toga Odjela. U misi su sudjelovali prorektori Sveučilišta u Zadru: prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, prorektorica za studente i studije, prof. dr. sc. Lena Mirošević (za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo) i prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić (za znanost i informacijsku strukturu) te neki profesori i studenti.

I. G.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu