ZADAR / ŽUPANIJA
Svetkovinu Tijelova u Zadru predvodio nadbiskup Zgrablić. Pogledajte GALERIJU…

Na svetkovinu Tijelova, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u četvrtak, 19. lipnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. U proslavi Tijelova u katedrali tradicionalno sudjeluju brojni vjernici iz župa Grada Zadra i gradski svećenici.

Nakon mise, mons. Zgrablić je predvodio tijelovsku procesiju središtem Zadra, noseći Presveto, od katedrale sv. Stošije do crkve sv. Šime, gdje je nadbiskup puku udijelio blagoslov s Presvetim.
Euharistija je središte naše vjere, a uskrsli Gospodin koji nam se daje, hrani nas, okuplja i šalje, trajno je i stvarno nazočan sa svojom Crkvom u euharistijskom otajstvu, osobito pod prilikama Kruha i Vina, rekao je mons. Zgrablić.
Razmatrajući navješteno Evanđelje, kako Isus hrani mnoštvo u pustinji s pet kruhova i dvije ribe, nadbiskup je rekao da je taj događaj najava onoga što će se u potpunosti dogoditi na Posljednjoj večeri i što se svakodnevno događa na oltarima širom svijeta.

Isus je suosjećao s mnoštvom „i ozdravljaše sve koji su trebali ozdravljenje“. „Prvi čin Isusove ljubavi je slušati potrebe ljudi i odgovarati na njih. U susretu s ljudima, Isus ne nudi apstraktne ideje, nego govori o kraljevstvu Božjem – stvarnosti koja počinje ovdje i sada. Kraljevstvo Božje nije teorija, nego život u kojem se Bog prepoznaje kao Otac, čovjek kao brat, a postojanje kao dar. Dok Isus govori, On i ozdravlja. Riječ i djelovanje u Isusu nikad nisu odvojeni. Njegova riječ nosi snagu, a njegovi postupci potvrđuju što govori“, istaknuo je mons. Zgrablić
Evanđelist nije rekao da Isus liječi bolesne, nego „one koji trebaju ozdravljenje“, „a to smo svi, jer zna da bol ranjava tijelo i duh. Svi trebamo Isusovo ozdravljenje. Netko ima tjelesnu bol, drugi su povrijeđeni riječima, slomljeni nepravdom, izgubljeni u tjeskobi i grijehu.
Isusovo djelovanje trebaju oni koji nose teret krivnje, koji ne znaju više kako dalje, koji su odustali od molitve, koji se osjećaju prazno i besmisleno; bojažljivi mladi jer osjećaju da ne mogu ispuniti očekivanja, roditelji iscrpljeni između posla i obitelji, stariji koji se osjećaju napušteno i suvišno, supružnici koji više ne znaju kako razgovarati, radnici koji žive u nepravdi, bolesnici koji ne vide izlaz, ljudi koji godinama nose unutarnje rane i nikada nisu imali priliku izreći bol. Isus ih ne zaobilazi – On ide ravno njima i donosi ozdravljenje koje prodire dublje, u srce: riječima Evanđelja, blizinom Crkve, prisutnošću u Euharistiji, sakramentima“, poručio je nadbiskup.

Razmatrajući kako se Isus s učenicima i mnoštvom nalazi u pustom kraju, nadbiskup je rekao da je „pustinja prostor Božje blizine i preobrazbe, postaje mjesto susreta s Bogom koji izbliza sudjeluje u čovjekovom trpljenju i iznutra ga preobražava. Kraj dana u pustom mjestu pretvara se u početak nečega novoga, ne zato što je nestala glad i bol, nego zato što je u nju ušao Bog“, rekao je mons. Zgrablić.
Realnu tvrdnju apostola da je to pust kraj, dakle, mjesto bez resursa, ljudskih rješenja i kontrole te logiku oskudice i samozaštite apostola, Isus preokreće svojim riječima: „Podajte im vi jesti“.
„Isus ne traži bijeg iz pustinje, nego poziva učenike da postanu sudionici Kraljevstva koje se gradi dijeljenjem, a ne slanjem drugih da sami traže rješenje. Isus ih uči da ne promatraju stvarnost iz logike pustoši i nestašice, nego iz logike vjere i zajedništva. Iako im se čini da nemaju dovoljno, upravo se u toj malenosti, pet kruhova i dvije ribe, događa preobrazba: kada se ono što malo imaju, stavlja u Isusove ruke i dijeli s povjerenjem, postaje dovoljno za sve“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Isusovo traženje da se narod podijeli u skupine po pedeset „je čin reda i zajedništva – pokazuje da Kraljevstvo ne dolazi kroz kaos i nesnalaženje, nego kroz strukturiranost, bliskost i pripadnost zajednici. Skupine omogućuju vidljivost drugoga, zajedničko iskustvo i ukazuju da nitko nije izgubljen u mnoštvu ljudi – svi imaju svoje mjesto“. Broj pedeset podsjeća na Pedesetnicu, dan kada je, pedeset dana nakon Uskrsa, Duh Sveti sišao na apostole i rodila se Crkva. Broj pedeset tu simbolizira novi početak, dar Duha Svetoga i okupljanje Božjeg naroda. Kao što je Duh Sveti na Pedesetnicu povezao razasute i različite osobe i narode, tako se i tu, u pustom kraju, mnoštvo okuplja u skupine koje tvore zajednicu spremnu za Božje djelovanje“, pojasnio je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je razmatrao i postupke koje Isus čini kad uzima pet kruhova i dvije ribe: gleda u nebo, blagoslivlje Boga, lomi i daje učenicima, a oni mnoštvu. „Pogled prema nebu izražava odnos s Ocem, blagoslov pokazuje zahvalnost za ono što se ima, a lomljenje kruha predoznačuje Euharistiju, vrhunac zajedništva. U tome se očituje dinamika euharistije: najprije pogled prema Bogu, zatim zahvalnost, pa lomljenje i dijeljenje. Isus ne dijeli osobno svakome, nego uključuje učenike: daje im odgovornost da budu posrednici između Božje darežljivosti i ljudske gladi. To je i poziv Crkvi da bude znak i sredstvo Božje blizine“, poručio je nadbiskup.

Slika hrane u pustom kraju, na Tijelovo, podsjeća da su ljudi „pozvani postati „živi kruh“ jedni za druge i u zajednici komunicirati jezikom ljubavi. Lomljenje kruha nije samo čin dijeljenja hrane, nego čin davanja sebe. Kako je Krist predao sebe za svijet, tako i mi, nahranjeni njime, postajemo kruh za druge.
Nasititi se znači više od pukog utaživanja gladi; to znači iskusiti puninu života koju donosi Kraljevstvo Božje: gdje se dijeli, ondje se množi, gdje se ljubi, ondje ništa ne nedostaje“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo i značenje tijelovske procesije koja „nije samo liturgijski čin, već javni i svečani oblik štovanja Krista koji je stvarno i trajno nazočan u posvećenom Kruhu. Tim činom Crkva javno ispovijeda: Bog je s nama, stvarno prisutan i dostojan svakog klanjanja, hvale i časti.
U procesiji Isus ne ostaje skriven – on izlazi među svoj narod. To je snažan govor Crkve svijetu: Krist nije sakrivena privatna stvar pojedinca, nego živa prisutnost za cijelo čovječanstvo. On se nudi svima i želi biti prepoznat i slavljen ne samo u srcima, nego i u javnom prostoru“, poručio je nadbiskup, istaknuvši da je procesija slika Crkve u hodu za Gospodinom, ali i Crkve koja Krista nosi drugima. „Euharistijska procesija ne završava hodom po ulicama, nego se nastavlja u svakodnevici vjernika. Procesija nas poziva da budemo živa pokaznica, da u nama i po nama drugi susretnu Krista“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je euharistijska procesija izraz vjere u Boga koji se učinio Kruhom života, koji ostaje s nama i poziva nas u zajedništvo.

„Ona je javni čin klanjanja, vjere, ljubavi i misije – poziv svima da prepoznaju Krista, da mu se poklone i da mu dopuste da hodi s njima“, rekao je nadbiskup. Poželio je da nas Tijelo Kristovo „nadahnjuje i jača na putu služenja, ljubavi i pomirenja, da budemo ‘živa hostija’ u pustinji ovoga svijeta i znak Božje blizine“.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZA DJECU OD 8 DO 12 GODINA: Radionica „Postani arheolog na dva dana” u Muzeju antičkog stakla

Muzej antičkog stakla u Zadru najavljuje novost u ljetnom programu te ovim putem za svu zainteresiranu djecu upućuje – Poziv na pedagoško – edukativnu radionicu „Postani arheolog na dva dana”:
Draga djeco,
u sklopu ciklusa radionica „Ljeto u muzeju”, povodom gostovanja izložbe Arheološkog muzeja u Splitu „Memento mori”, Muzej antičkog stakla u Zadru poziva vas da nam se dana 17. i 18. srpnja 2025. godine, s početkom u 10,00 sati, pridružite u prvoj u nizu tematskih pedagoško – edukativnih radionica.
Radionica je namijenjena djeci od 8 do 12 godina.
Broj sudionika je ograničen (15 djece).
Vrijeme trajanja: 17. i 18. srpnja 2025. (četvrtak i petak)
10,00 – 12,00 sati
Cijena: 10,00 € (za dva dana)
Prijave putem e-maila: petra.govorcin@mas-zadar.hr; info@mas-zadar.hr i na mobitel: +385 92 107 15 00.
Opis radionice:
U sklopu radionice sudionici će se upoznati s najzanimljivijim izložbenim cjelinama unutar gostujuće izložbe „Memento mori” i stalnog postava Muzeja antičkog stakla u Zadru.
U drugom dijelu sudionici će na kreativno zabavan način aktivno, istražujući muzejske izložbene prostorije, rješavati ciljane zadatke putem kojih će postati arheolozi na dva dana.
Voditelji radionice su dr. sc. Marina Jurjević, kustosica-pedagoginja (zamjena) Muzeja antičkog stakla i Luka Donadini, kustos pedagog iz Arheološkog muzeja u Splitu.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROVIDUROVA: Jerak i Skoblar gosti izložbi “Zadar kaže da sportu”

Najavljeno je otvorenje izložbi iz ciklusa “ZADAR KAŽE DA SPORTU”:
NA TERENU: NOGOMET I ZADAR / gost izložbe Josip Skoblar.
U MREŽI VREMENA – Povijest rukometa u Zadru / gost izložbe Nino Jerak
Otvorenje će se održati u četvrtak, 10. srpnja 2025.g. u Providurovoj palači u 20.30 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Nadbiskup Zgrablić predvodio zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice u Vrani

Na zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice u Vrani, središnje svečano misno slavlje u nedjelju, 6. srpnja, za vanjskim oltarom u vranskom svetištu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Sv. Nediljica je ranokršćanska mučenica, rođena 287. u Trapeu na Kalabriji, a u vjernosti i ljubavi za Krista položila je svoj život 6. srpnja 303. godine.

„Sv. Nediljica nije diplomirala teologiju, nije imala društveni ugled, ali imala je najvrijednije – povjerenje u Krista i srce koje nije bilo podijeljeno. Ona nije izabrala kompromis, nije se izgubila u buci carskog poretka ni pokleknula pred ‘vukovima’. Znala je tko je, kome pripada i bila je spremna za žrtvu“, poručio je mons. Zgrablić. Upozorio je da mladi često traže uzore na pogrešnim mjestima, stoga odvažnost i vjernost sv. Nediljice imaju osobitu snagu. „Ona govori da svetost nije rezervirana za stare, učene, jake, nego za one koji imaju otvoreno srce i hrabrost reći ‘Da’ Bogu.
Sv. Nediljica je bila janje među vukovima. Najjače oružje te mlade djevojke bilo je vjera u Krista i čistoća srca. Mogla se povući, odreći Krista, ali izabrala je ostati vjerna Kristu, makar je to značilo žrtvu vlastitog života. I ta žrtva nije bila uzaludna“, naglasio je nadbiskup.
Potaknuo je da, po primjeru sv. Nediljice, „tražimo dubinu Božjeg plana u svijetu i sebi“. „Ne očekujmo da će okolnosti biti lake. Isus nas šalje u svijet bez oružja kojeg je čovjek konstruirao. Naša snaga, naše ‘oružje’ je Krist. On je naš mir. Naše srce puno Boga je naša snaga“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši da budemo Božji radnici, a ne promatrači.

„Kad nas svijet pokuša zaustaviti, ušutkati, neka nas još više ojača vjera da nismo sami i da mir koji donosimo ima lice Raspetog i Uskrslog. Isus nas ne šalje same. On je Dobri Pastir koji ide pred nama. Kad nas Isus šalje, On nam daje snagu svoje ljubavi, svoga Duha Svetoga i daje nam hrabrosti da se ne bojimo, da budemo vjerni“, poručio je predvoditelj slavlja.
Razmatrao je navješteno Evanđelje u kojem Isus šalje drugu skupinu od 72 učenika, govori o velikoj žetvi i malobrojnim radnicima te poziva i šalje učenike da budu radnici na Njegovoj njivi i glasnici Kraljevstva Božjega.
„Broj 72 nije slučajan. U hebrejskoj tradiciji, to je broj naroda poznatih u to vrijeme i znači kao da Isus kaže da sve narode poziva i šalje, to uključuje svakoga. Dvanaestorica apostola označavaju dvanaest plemena Izraela i upućuju na Božji plan da obnovi Izabrani narod; sedamdeset i dvojica predstavljaju širenje Božjeg plana i Božje obnove na cijeli svijet, govori o sveobuhvatnosti Božje ljubavi“, rekao je mons. Zgrablić.
Isus nas ne poziva da samo vjerujemo u istine koje nam objavljuje, nego nas poziva i šalje da budemo djelatni, da budemo vrijedni radnici na njegovoj njivi, naglasio je nadbiskup, rekavši da je stav otvorenosti i nutarnji dijalog s Bogom u kojem čovjek svaki dan pita Boga što mu je činiti, srce kršćanskog života i molitve.

„Budimo spremni čuti što nam Bog želi poručiti. U svemu što činimo tražimo Božje lice i slušajmo Njegov glas. Jer onaj koji Boga sluša, ne luta. Tko Boga posluša, hodi sigurnim putem života. Tko svoje darove stavlja u službu drugih, umnaža ono što je primio, kao vjerni sluga koji umnoži talente. Tko s Bogom započne dan, zna da napor oko dobra nije uzaludan, ako je Gospodin uz njega“, poručio je nadbiskup.
Kada živimo u zajedništvu s Bogom, možemo Isusovim, Božjim pogledom gledati na svijet. „To je važno, jer naš pogled je površan, zamućen našom ograničenošću, egoizmom, grešnošću. Isus ne gleda svijet površno, nego prodire duboko u ljudsko srce, vidi smisao koji je Bog ugradio u svako stvorenje. On zna i vidi Istinu.
Isus ne gleda svijet samo očima tijela, ne vidi samo pustoš u svijetu, nego ponajprije žetvu. Isus govori o potencijalu koji je već u nama i oko nas. To znači da svijet nije izgubljen slučaj, nego zrelo polje. U tom polju ima i kukolja, ali više žita. Svijet je polje puno dobrih plodova“, rekao je nadbiskup.

Bog je zasijao puno dobrog sjemena na njivu života, a ta njiva nije „apstraktno polje“, nego to je srce čovjeka, obitelj, radno mjesto, susjedstvo, društvene mreže, kultura; svi prostori gdje ljudi traže smisao i gladni su ljubavi, rekao je mons. Zgrablić. Potaknuo je da pogledamo ljude čija je duša ranjena, umorna te su žedni čuti da nisu zaboravljeni, iskusiti da ih Bog ljubi i da Bog u njima već djeluje po svom Duhu.
„Dolazimo kao suradnici onoga što je Gospodin već pripremio, zasijao i dao da raste. Prije nego što šalje učenike, Isus im kaže da mole: „Molite gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju“. Molitva je temelj našeg životnog poslanja. Ako poslanje ne raste iz molitve, ako ne izvire iz odnosa s Bogom, ono će postati aktivizam, tradicija, rutina, ideologija, fanatizam“, upozorio je mons. Zgrablić, rekavši da nas molitva „čisti, usklađuje s Gospodinom, daje nam Njegove oči i Njegovo srce“.
„Moliti za radnike na njivi Gospodnjoj znači priznati da to nije samo naša odluka ni samo naša žetva, nego Njegova; da to nije naše djelo, nego suradnja s Njegovim planom. Moliti Gospodara žetve znači staviti sebe u ruke Boga koji jedini vidi cijelu sliku, koji poznaje dubine ljudskih srca i zna kamo treba poslati“, poručio je nadbiskup.

Nakon poslanja, Isus učenicima kaže da ih šalje kao janjce među vukove. Poslanje koje Isus daje učenicima nije lagano, bez opasnosti.
„Isus ne uljepšava stvarnost u svijetu, ne zavarava i ne obmanjuje, ne skriva istinu koja nas okružuje. On zna da ćemo susresti otpor, nerazumijevanje i moguće nasilje.
‘Janjci’ koje Isus šalje ostaju vjerni Božjoj ljubavi i kad ih se progoni. Vukovi su gdje vlada nepravda, gdje se pokušava ušutkati glas istine. Vukovi ne podnose svjetlo jer ih ono razotkriva“, upozorio je mons. Zgrablić, poručivši: „Krist nas šalje da budemo svjedoci mira koji se ne kupuje šutnjom, kompromisima ili zaobilaženjem istine, već mira koji dolazi iz vjernosti Evanđelju.

Nisu svi prijatelji mira kojeg Isus donosi, jer Isusov mir zahtijeva promjenu načina života, obraćenje srca. Isusov mir razotkriva nepravdu, ruši zidove sebičnosti i pohlepe. Zato su neki radije prijatelji ‘vuka’, moći, interesa, zatvorenosti, nego prijatelji Istine“, upozorio je nadbiskup. Zazivajući zagovor sv. Nediljice, potaknuo je da u Kristu pronađemo središte i smisao života te će tada i naš život postati navještaj Kraljevstva nebeskog.
Vranski župnik Srećko Petrov pozvao je vjernike da i tijekom godine pohode vransko svetište i utječu se zagovoru sv. Nediljice. Na nje blagdan koji se slavi prve nedjelje u srpnju, Vranu pohodi tisuće vjernika iz cijele Zadarske nadbiskupije. Tijekom dana slavljene su još tri blagdanske mise. Petrov je podsjetio da je ove godine osobito afirmiran lik fra Tome Ilirika, rodom iz Vrane, po predstavljanju knjige Mladena Parlova te postavljanju velike fra Tomine slike i spomen – ploče u vransku župnu crkvu sv. Mihovila.
I.G.
Foto: I. Grbić
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PREDAH OD VRUĆINA / Pred vratima velika promjena vremena. Donijet će drastičan pad temperature…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Koncert Giuliana i grupe Diktatori na rivi u Petrčanima
-
magazin3 dana prije
Horoskop za 6. srpnja 2025.
-
magazin19 sati prije
“NIŠTA IM NEĆE BIT'” / Zbog lošeg vremena, predstava Ecije Ojdanić i Frana Maškovića večeras u 20 sati u Diklu!