Hrvatska
Stiže novi pravilnik za liječnike: Mijenjaju se kriteriji za rad u privatnim klinikama

Prema prijedlogu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, uvodi se niz strožih mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, među kojima dominira dužina liste čekanja u matičnoj ustanovi, pa se dopusnicu neće moći dobiti ako je čekanje na pregled dulje od 150 dana.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog novog pravilnika prošloga tjedna na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2025. u Grožnjanu, poručivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.
Predloženi kriteriji za izdavanje dopusnica za dopunski rad liječnika obuhvaćaju radno vrijeme, radno mjesto, radne obaveze i potrebe, izvršenje, vrijeme čekanja na preglede, radno iskustvo i vrstu ustanove za koju se traži suglasnost.
Liječnici koji obnašaju rukovodeće funkcije ili imaju znanstveno-nastavna zvanja mogli bi biti negativno bodovani jer se od njih očekuje da prioritetno upravljaju ustanovom ili sudjeluju u edukaciji kadrova. Također, više neće biti moguće dobiti suglasnost za dopunski rad bez jasnog navođenja koje će se pretrage ili zahvati raditi kod privatnika. U obzir će se pritom uzimati i uspješnost u provođenju tih istih postupaka u matičnoj ustanovi.
Novi pravilnik olakšava kontrolu
Jedan od glavnih kriterija za odobravanje dopunskog rada bit će duljina liste čekanja za određeni postupak u ustanovi u kojoj liječnik radi. Ako je čekanje kraće od 30 dana, negativnih bodova neće biti. No ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica se neće izdati. Za čekanje do 60 dana predloženo je 30 posto negativnih bodova, do 90 dana 50 posto, do 120 dana – 80 posto. Dugoročni je cilj Ministarstva da prosječno čekanje na zdravstvene usluge ne bude dulje od 30 dana.
Za dopunski rad u privatnom sektoru dopusnica će se moći izdati samo za jednu ustanovu i na najviše godinu dana. To znači da će liječnik svake godine morati obnoviti dopusnicu. Osim toga, bit će potrebno najmanje pet godina radnog staža u djelatnosti za koju se traži dopusnicu.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova dobit će dodatne mehanizme nadzora, uključujući tromjesečno praćenje izvršenja i prisutnosti na poslu, uz izuzeće za opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.
“Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić najavivši da će pravilnik uskoro biti upućen u e-savjetovanje.
Aktualni pravilnik o dopunskom radu liječnika donesen je 2016. godine, za mandata ministra Darija Nakića. Po njemu, dopunski rad može obavljati zdravstveni radnik koji “kvalitetno, savjesno i redovito” obavlja poslove u matičnoj ustanovi. Ministrica je istaknula da će novi pravilnik, za razliku od aktualnog, biti konkretan, mjerljiv i kompleksan.
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić u raspravi na konferenciji MedMed pozdravio je donošenje novog pravilnika jer smatra da će olakšati kontrolu. “Vi sada vrlo teško možete nekome reći – ti ne možeš raditi privatno, ako imate pravilnik u kojem je apsolutno sve moguće”, ističe Vagić.
Što se provedbe kontrole tiče, kaže da će se u bolnicama ustrojiti informatički sustav za provjeru kriterija, a u praćenje će biti uključena kadrovska služba i predstojnici klinika.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da postojeći pravilnik ne treba mijenjati jer nudi sve mehanizme kontrole po kojima su bolnički ravnatelji i šefovi odjela i do sada mogli uskraćivati dopusnice pojedinim liječnicima koji ne obavljaju savjesno poslove.
“Ako sada ne kontrolirate da netko odlazi u 11 sati u svoju privatnu polikliniku kako ćete nakon ovog pravilnika to kontrolirati”, upitala je u Grožnjanu dopredsjednica Komore Samija Ropar, koja poručuje da “novi pravilnik sigurno neće utjecati na smanjivanje lista čekanja”.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković rekao je da je prijedlog pravilnika “sjajno koncipiran” i podržao njegovo donošenje, no upozorio je i da sustav još uvijek nije u dovoljnoj mjeri informatiziran. Smatra i da HZZO ne bi trebao sklapati ugovore s privatnim ustanovama koje koriste liječnike i ostale radnike iz javnoga sektora.
Najtraženije pretrage u privatnom sektoru
Prema podacima iz listopada 2024., dopusnicu za privatan rad ima 1586 liječnika, što je oko 21 posto od ukupno 7500 liječnika u sustavu. Najveći broj njih radi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – ukupno 663 liječnika – dok ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 216, a u Primorsko-goranskoj 136. U Međimurskoj županiji nijedan liječnik nema dopusnicu, a u Ličko-senjskoj tek troje.
Od 677 liječnika koji dopunski rade u Zagrebu, njih 235 je na rukovodećim položajima u matičnoj ustanovi.
U najvećim zagrebačkim bolnicama koncentriran je i najveći broj djelatnika koji obavljaju dopunski rad. KBC Zagreb ih ima 180, KBC Sestre milosrdnice 172, a KB Dubrava 162.
Ministarstvo zdravstva ističe da raste broj dopusnica za rad u drugoj javnoj ustanovi, a ne u privatnom sektoru. Među liječnicima na specijalizaciji koji rade dopunski, najviše ih se angažira u zavodima za hitnu medicinu ili kroz posebna dežurstva u ordinacijama obiteljske medicine.
Najčešće specijalnosti među liječnicima u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija.
Magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, dojki i srca, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija najčešće su pretrage koje građani obavljaju u privatnom sektoru. Ministarstvo je svjesno tog trenda i poručuje da umjesto zabrana treba pronaći sustavne odgovore.
Ministrica Hrstić naglasila je i da, unatoč javnim percepcijama o velikim izdvajanjima prema privatnim zdravstvenim ustanovama, podaci pokazuju drukčiju sliku. Tako je 2020. godine svega 5,34 posto zdravstvenog proračuna otišlo prema privatnicima, a 2024. taj je udio čak i pao – na 4,87 posto.
Istraživanje provedeno 2023. pokazalo je da svega dva posto građana koristi isključivo privatno zdravstvo, a 53 posto samo javno zdravstvo.
Hrvatska
Vapaj HGSS-a: Voda je došla do grla, nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom terenu

Na izuzetno zahtjevnom terenu iznad mjesta Bast-Baška Voda, spašavatelji HGSS-a Makarska prošli tjedan su spašavali maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao sigurno spustiti prema dolje, ostao je bez vode, završio iscrpljen i dehidriran pod izravnim suncem.
U akciji je sudjelovalo 15 spašavatelja HGSS stanice Makarska koji su u iznimno teškim uvjetima,– na temperaturama višim od 40 stupnjeva na suncu i po vrlo zahtjevnom terenu, morali stići do unesrećenog.
Sve bi bilo puno brže, jednostavnije i sigurnije u pogledu intervencije da je HGSS u ovoj akciji imao helikoptersku podršku, no nije. Kako se radilo o maloljetnoj osobi u neposrednoj opasnosti, putem centra 112 zatražena je podrška helikoptera, no zahtjev im je odbijen, potvrdio nam je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.
“MUP-ovi helikopteri nam nisu na raspolaganju”
Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno “nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području”.
S vojskom su nekoć, govori nam Andrić, imali odličnu suradnju, no resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća, rečeno im je to na posljednjem sastanku, ističe prvi čovjek HGSS-a.
S druge pak strane MUP-ovi helikopteri im nisu na raspolaganju. “Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena”, govori nam Andrić.
HMS-ovi helikpoteri nemaju vitlo
Na upit što je s helikopterima Hitne medicinske službe (HMS), pročelnik HGSS-a je istaknuo:“Moram pohvaliti dobru dosadašnju suradnju s Hitnom medicinskom službom, u okviru njihovih mogućnosti često nam izlaze u susret. No, problem je što njihovi helikopteri nemaju vitlo koje bi uveliko olakšalo i ubrzalo spašavanje s nepristupačnog terena, jer bi se spašavatelj pomoću vitla spustio iz helikoptera na teren i pružio brzu pomoć unesrećenom ispod lebdećeg helikoptera, što je od iznimne važnosti ukoliko je unesrećena osoba životno ugrožena”, kaže naš sugovornik.
Marko Andrić ističe kako su predložili još bolju suradnju s HMS-om, kao i ugradnju vitla u njihove helikoptere. Također su zatražili i sastanak s predsjednikom Vlade RH.
HGSS uvijek tamo gdje treba pomoć
Hrvatska gorska služba spašavanja ima školovano ljudstvo, vrhunske spašavatelje koji su završili treninge najviše razine osposobljavanja za helikoptersko spašavanje, spremni su za rad s novim generacijama letjelica. Iza njih su tisuće akcija na zahtjevnom terenu, to je rad koji traje kontinuirano više od 30 godina, no postavlja se pitanje zašto nemaju sustavnu helikoptersku podršku.
HGSS će, govori nam Andrić, kao i dosad, biti tamo gdje treba – danju, noću, ljeti i zimi.
“Helikopterskim spašavanjem u prvom redu želimo osigurati osobi unesrećenoj u vanurbanim uvjetima da čim prije bude spašena”, istaknuo je za kraj pročelnik.
Maloljetnik s početka teksta je, srećom, uspješno spašen s Biokova, no postavlja se pitanje što bi bilo da je njegovo stanje bilo kompleksnije.
Upite o razlozima odbijanja slanja helikopterske podrške u akciji na Biokovu poslali smo MUP-u. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Hrvatska
PROGNOZA / Danas velika promjena vremena: “Budite spremni na jača grmljavinska nevremena”

S početkom tjedna na Jadranu završava toplinski val, a uz pojačanje juga, promjena vremena već je zahvatila sjeverni dio Hrvatske. Kiša i nevere, praćene olujnim vjetrom, očekuju se u ostatku zemlje, uz osjetno hladnije temperature
U srijedu doći će do smirivanja vremenskih uvjeta, a prevladavat će sunčano, uz umjeren do jak vjetar – buru i sjeverozapadnjak. Unutrašnjost zemlje bit će pod utjecajem nestabilnog vremena, iako će se od srijede oborine rjeđe javljati, dok će sunčana razdoblja biti duža. Do tada, bit će obilnih pljuskova, grmljavine i olujnih udara vjetra. Svježina koja će stići već sutra u zapadne krajeve bit će dobrodošla za mnoge, objavio je HRT.
I jučer je bilo vruće, a promjena vremena već je zahvatila dijelove zemlje. Danas će frontalni poremećaj donijeti vlažan i nestabilan zrak, pomičući se preko naših krajeva.
Na istoku zemlje, nakon pretežno sunčanog jutra, ostatak dana obilježit će pljuskovi i grmljavina, a moguće su i nevere praćene olujnim udarima sjeverozapadnjaka i zapadnjaka. Dnevna temperatura može doseći i do 31 stupanj, dok će noćna biti oko 20.
“Budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu”, upozorio je DHMZ te dodao da postoji mogućnost orkanskog vjetra.
Jaki pljuskovi u središnjoj Hrvatskoj
Središnja Hrvatska imat će sličnu noćnu temperaturu, ali dan će biti svježiji, s najvišom temperaturom oko 27. Kiša će početi već od ranog jutra, često u obliku jakih pljuskova s grmljavinom. Slab do umjeren jugozapadni vjetar okrenut će se prema sjeverozapadnjaku, povremeno moguće jakom i olujnom.
Na zapadnom dijelu Hrvatske prevladavat će umjeren jugozapadni i južni vjetar, dok će na moru puhati jugo. Pljuskovi i grmljavina bit će česti, a na obali su mogući nevere s olujnim vjetrom. Poslijepodne će doći do kratkotrajnog smirivanja vremena uz povremeno sunčana razdoblja. Najniža temperatura bit će između 20 i 23, dok će na unutrašnjosti biti niža. Najviša dnevna temperatura kretat će se između 26 i 29 stupnjeva.
Nevera uz obalu u Dalmaciji
U Dalmaciji, unatoč sunčanim razdobljima i promjenjivoj naoblaci, sutra se očekuju pljuskovi s grmljavinom, osobito sredinom dana, uz vjerojatnost nevera i olujnog vjetra uz obalu. Iako će vjetar biti umjeren jugozapadni i jugo, dan će biti vruć, a najniža temperatura bit će između 20 i 25, u unutrašnjosti nešto niža.
Na krajnjem jugu Hrvatske, nakon tople noći, dan će biti sunčan i vruć, većinom suho, a pljuskovi su mogući samo poslijepodne na sjevernom dijelu. More će biti umjereno valovito, s umjerenim jugom i južnim vjetrom.
Obilni grmljavinski pljuskovi u utorak
U utorak će osjetno osvježiti, uz čestu kišu i pljuskove s grmljavinom, koji će lokalno biti obilni. Srijeda donosi smirivanje vremena, ali će i dalje biti nestabilno, dok će pljuskovi od četvrtka postati rjeđi. Vjetar će biti umjeren sjeverozapadni i sjeveroistočni.
I na Jadranu će doći do promjena. U utorak je očekivana oblačnost i kiša, uz pljuskove s grmljavinom. U srijedu će se situacija stabilizirati, a na krajnjem jugu još će biti oborina tijekom jutra. Sunčana razdoblja predviđaju se prema poslijepodnevu, a vjetar će biti umjeren do jak sjeverozapadni, a od srijede i bura.
Hrvatska
Cijene nezaustavljivo rastu: Pogledajte koliko je čovjek platio 70 deka kruha

Rast cijena u Hrvatskoj i dalje se ne zaustavlja, a kućni budžeti mnogih građana već odavno su na rubu izdržljivosti. Hrvatska ima treću najveću inflaciju u eurozoni, a Vlada tvrdi da je učinila sve što je mogla
Vladimir iz Zagreba primjećuje kako su brojni proizvodi dosegli apsurdne cijene: “I to neopravdano. Imate cijenu kruha koja je ograničena – idem jučer u trgovinu i cijena polubijelog kruha od 700 grama je 1,99 eura. To je nevjerojatno bezobrazno skupo”, rekao je za RTL.
Inflacija potaknuta sezonskim faktorima dodatno otežava situaciju. Aplikacije koje uspoređuju cijene u trgovinama otkrivaju zapanjujuće razlike u iznosima koje kupci plaćaju za iste proizvode.
Goleme razlike u cijenama na obali
Na primjer, ista vrsta miješanog mljevenog mesa može varirati u cijeni za čak 2,16 eura, a slične razlike uočene su i kod paketa šunke ili maslaca. Kupci istog šampona za kosu mogu ga platiti i do šest eura više, dok se cijena iste kreme za sunčanje razlikuje čak sedam eura, ovisno o lokaciji kupnje.
Predsjednica jedne potrošačke organizacije, Ana Knežević, ovakvu praksu komentira riječima: “To je jednostavno ta pohlepa trgovaca koju oni pravdaju ne znam ni ja čime, da nisu oni krivi – dobavljači, uvoznici, svatko drugi je kriv, samo oni nisu. To se nema čime opravdati. Tragedija je što su ljudi prisiljeni kupiti jer nemaju izbora, a ceh plaćaju i ljudi koji žive na moru, a ne žive od turizma.”
Svaki četvrti trgovac krši propise
Dok građani svakodnevno pokušavaju pronaći najpovoljnije cijene, inspektori već mjesecima provode kontrole na terenu. Od veljače pa do kraja lipnja provedeno je više od 3000 inspekcija. Rezultati pokazuju da se tri četvrtine trgovaca pridržava propisa, dok je jedna četvrtina prekršila pravila.
Kršenja uključuju prodaju proizvoda po cijenama višima od propisanih ograničenja, kao i nepostojanje artikala s Vladine liste s ograničenim cijenama na policama. Do sada je izdano blizu stotinu prekršajnih kazni.
Ana Knežević ističe zabrinjavajući trend: “Od prvog dana otkako je inspekcija počela kontrolirati trgovce, otkako su stupile na snagu te mjere, stalno se ponavljaju jedni te isti prekršaji, što znači da se trgovci ne boje inspekcije.”
Sezona donosi nove izazove
Iako bi se moglo očekivati da će dolaskom ljeta cijene biti povoljnije, stvarnost je drukčija – turistička sezona za trgovce i ugostitelje znači priliku za dodatnu zaradu, a to često ide na štetu potrošača.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, objašnjava što bi dugoročno moglo pomoći: “Ako želimo obuzdati takav rast cijena hrane, mi moramo imati konkurentniju i snažniju domaću proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu. Kad nešto kupujete od druge ili treće ruke, u konačnici to bude skuplje.”
Iz Udruge trgovine i logistike, Stjepan Roglić smatra da odgovornost nije na jednoj strani: “Ovdje svi mi podnosimo teret povećanja cijena. I trgovci na svojoj strani, i distributeri i logistika na svojoj strani, svatko mora podnijeti teret. Svatko mora u tom segmentu umanjiti svoja profitna očekivanja i mora promijeniti neke svoje planove.”
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Koncert Giuliana i grupe Diktatori na rivi u Petrčanima
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PREDAH OD VRUĆINA / Pred vratima velika promjena vremena. Donijet će drastičan pad temperature…
-
magazin3 dana prije
Horoskop za 6. srpnja 2025.
-
magazin19 sati prije
“NIŠTA IM NEĆE BIT'” / Zbog lošeg vremena, predstava Ecije Ojdanić i Frana Maškovića večeras u 20 sati u Diklu!