Hrvatska
Stiže novi pravilnik za liječnike: Mijenjaju se kriteriji za rad u privatnim klinikama
Prema prijedlogu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, uvodi se niz strožih mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, među kojima dominira dužina liste čekanja u matičnoj ustanovi, pa se dopusnicu neće moći dobiti ako je čekanje na pregled dulje od 150 dana.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog novog pravilnika prošloga tjedna na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2025. u Grožnjanu, poručivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.
Predloženi kriteriji za izdavanje dopusnica za dopunski rad liječnika obuhvaćaju radno vrijeme, radno mjesto, radne obaveze i potrebe, izvršenje, vrijeme čekanja na preglede, radno iskustvo i vrstu ustanove za koju se traži suglasnost.
Liječnici koji obnašaju rukovodeće funkcije ili imaju znanstveno-nastavna zvanja mogli bi biti negativno bodovani jer se od njih očekuje da prioritetno upravljaju ustanovom ili sudjeluju u edukaciji kadrova. Također, više neće biti moguće dobiti suglasnost za dopunski rad bez jasnog navođenja koje će se pretrage ili zahvati raditi kod privatnika. U obzir će se pritom uzimati i uspješnost u provođenju tih istih postupaka u matičnoj ustanovi.
Novi pravilnik olakšava kontrolu
Jedan od glavnih kriterija za odobravanje dopunskog rada bit će duljina liste čekanja za određeni postupak u ustanovi u kojoj liječnik radi. Ako je čekanje kraće od 30 dana, negativnih bodova neće biti. No ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica se neće izdati. Za čekanje do 60 dana predloženo je 30 posto negativnih bodova, do 90 dana 50 posto, do 120 dana – 80 posto. Dugoročni je cilj Ministarstva da prosječno čekanje na zdravstvene usluge ne bude dulje od 30 dana.
Za dopunski rad u privatnom sektoru dopusnica će se moći izdati samo za jednu ustanovu i na najviše godinu dana. To znači da će liječnik svake godine morati obnoviti dopusnicu. Osim toga, bit će potrebno najmanje pet godina radnog staža u djelatnosti za koju se traži dopusnicu.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova dobit će dodatne mehanizme nadzora, uključujući tromjesečno praćenje izvršenja i prisutnosti na poslu, uz izuzeće za opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.
“Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić najavivši da će pravilnik uskoro biti upućen u e-savjetovanje.
Aktualni pravilnik o dopunskom radu liječnika donesen je 2016. godine, za mandata ministra Darija Nakića. Po njemu, dopunski rad može obavljati zdravstveni radnik koji “kvalitetno, savjesno i redovito” obavlja poslove u matičnoj ustanovi. Ministrica je istaknula da će novi pravilnik, za razliku od aktualnog, biti konkretan, mjerljiv i kompleksan.
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić u raspravi na konferenciji MedMed pozdravio je donošenje novog pravilnika jer smatra da će olakšati kontrolu. “Vi sada vrlo teško možete nekome reći – ti ne možeš raditi privatno, ako imate pravilnik u kojem je apsolutno sve moguće”, ističe Vagić.
Što se provedbe kontrole tiče, kaže da će se u bolnicama ustrojiti informatički sustav za provjeru kriterija, a u praćenje će biti uključena kadrovska služba i predstojnici klinika.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da postojeći pravilnik ne treba mijenjati jer nudi sve mehanizme kontrole po kojima su bolnički ravnatelji i šefovi odjela i do sada mogli uskraćivati dopusnice pojedinim liječnicima koji ne obavljaju savjesno poslove.
“Ako sada ne kontrolirate da netko odlazi u 11 sati u svoju privatnu polikliniku kako ćete nakon ovog pravilnika to kontrolirati”, upitala je u Grožnjanu dopredsjednica Komore Samija Ropar, koja poručuje da “novi pravilnik sigurno neće utjecati na smanjivanje lista čekanja”.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković rekao je da je prijedlog pravilnika “sjajno koncipiran” i podržao njegovo donošenje, no upozorio je i da sustav još uvijek nije u dovoljnoj mjeri informatiziran. Smatra i da HZZO ne bi trebao sklapati ugovore s privatnim ustanovama koje koriste liječnike i ostale radnike iz javnoga sektora.
Najtraženije pretrage u privatnom sektoru
Prema podacima iz listopada 2024., dopusnicu za privatan rad ima 1586 liječnika, što je oko 21 posto od ukupno 7500 liječnika u sustavu. Najveći broj njih radi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – ukupno 663 liječnika – dok ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 216, a u Primorsko-goranskoj 136. U Međimurskoj županiji nijedan liječnik nema dopusnicu, a u Ličko-senjskoj tek troje.
Od 677 liječnika koji dopunski rade u Zagrebu, njih 235 je na rukovodećim položajima u matičnoj ustanovi.
U najvećim zagrebačkim bolnicama koncentriran je i najveći broj djelatnika koji obavljaju dopunski rad. KBC Zagreb ih ima 180, KBC Sestre milosrdnice 172, a KB Dubrava 162.
Ministarstvo zdravstva ističe da raste broj dopusnica za rad u drugoj javnoj ustanovi, a ne u privatnom sektoru. Među liječnicima na specijalizaciji koji rade dopunski, najviše ih se angažira u zavodima za hitnu medicinu ili kroz posebna dežurstva u ordinacijama obiteljske medicine.
Najčešće specijalnosti među liječnicima u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija.
Magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, dojki i srca, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija najčešće su pretrage koje građani obavljaju u privatnom sektoru. Ministarstvo je svjesno tog trenda i poručuje da umjesto zabrana treba pronaći sustavne odgovore.
Ministrica Hrstić naglasila je i da, unatoč javnim percepcijama o velikim izdvajanjima prema privatnim zdravstvenim ustanovama, podaci pokazuju drukčiju sliku. Tako je 2020. godine svega 5,34 posto zdravstvenog proračuna otišlo prema privatnicima, a 2024. taj je udio čak i pao – na 4,87 posto.
Istraživanje provedeno 2023. pokazalo je da svega dva posto građana koristi isključivo privatno zdravstvo, a 53 posto samo javno zdravstvo.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
